Knjiga fraza

bs Prisvojne zamjenice 1   »   mk Присвојни заменки 1

66 [šezdeset i šest]

Prisvojne zamjenice 1

Prisvojne zamjenice 1

66 [шеесет и шест]

66 [shyeyesyet i shyest]

Присвојни заменки 1

Prisvoјni zamyenki 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski makedonski Igra Više
ja – moj / moja / moje ја- --мој ј__ – м__ ј-с – м-ј --------- јас – мој 0
јa--– moј ј__ – m__ ј-s – m-ј --------- јas – moј
Ne mogu naći moj ključ. Нем-ж-м--- ----ај-ам-мо-о- - сво-о--к-уч. Н______ д_ г_ н_____ м____ / с_____ к____ Н-м-ж-м д- г- н-ј-а- м-ј-т / с-о-о- к-у-. ----------------------------------------- Неможам да го најдам мојот / својот клуч. 0
Ny---ʐ-m da -uo -a-d-m --јot-/---oјo- k---ch. N_______ d_ g__ n_____ m____ / s_____ k______ N-e-o-a- d- g-o n-ј-a- m-ј-t / s-o-o- k-o-c-. --------------------------------------------- Nyemoʐam da guo naјdam moјot / svoјot klooch.
Ne mogu naći moju voznu kartu. Не-ож-- ---го--ај--м---ј---/-с--ј-- во--н -и-е-. Н______ д_ г_ н_____ м____ / с_____ в____ б_____ Н-м-ж-м д- г- н-ј-а- м-ј-т / с-о-о- в-з-н б-л-т- ------------------------------------------------ Неможам да го најдам мојот / својот возен билет. 0
N-emoʐam--a -uo na--a- mo-ot /-s-o----vo-ye----ly-t. N_______ d_ g__ n_____ m____ / s_____ v_____ b______ N-e-o-a- d- g-o n-ј-a- m-ј-t / s-o-o- v-z-e- b-l-e-. ---------------------------------------------------- Nyemoʐam da guo naјdam moјot / svoјot vozyen bilyet.
ti – tvoj / tvoja / tvoje ти-- -вој т_ – т___ т- – т-о- --------- ти – твој 0
ti ----oј t_ – t___ t- – t-o- --------- ti – tvoј
Jesi li našao tvoj ključ? Г---а--е--и-т-ојот-- св--от-к-уч? Г_ н____ л_ т_____ / с_____ к____ Г- н-ј-е л- т-о-о- / с-о-о- к-у-? --------------------------------- Го најде ли твојот / својот клуч? 0
Guo n-јd-e-li -v-јo- - s-oјo- --o-ch? G__ n_____ l_ t_____ / s_____ k______ G-o n-ј-y- l- t-o-o- / s-o-o- k-o-c-? ------------------------------------- Guo naјdye li tvoјot / svoјot klooch?
Jesi li našao tvoju voznu kartu? Г- -а----л--тво----/ св---- -о--н--и--т? Г_ н____ л_ т_____ / с_____ в____ б_____ Г- н-ј-е л- т-о-о- / с-о-о- в-з-н б-л-т- ---------------------------------------- Го најде ли твојот / својот возен билет? 0
G-o --ј--- -- -v-јot --s---ot v--ye--bi--e-? G__ n_____ l_ t_____ / s_____ v_____ b______ G-o n-ј-y- l- t-o-o- / s-o-o- v-z-e- b-l-e-? -------------------------------------------- Guo naјdye li tvoјot / svoјot vozyen bilyet?
on – njegov / njegova / njegovo тој - н---в т__ – н____ т-ј – н-г-в ----------- тој – негов 0
t---- --eg-ov t__ – n______ t-ј – n-e-u-v ------------- toј – nyeguov
Znaš li gdje je njegov ključ? Зн-е--л- --д--- не--вио- --у-? З____ л_ к___ е н_______ к____ З-а-ш л- к-д- е н-г-в-о- к-у-? ------------------------------ Знаеш ли каде е неговиот клуч? 0
Zn----- -- -adye--- ny-g--v-o- k-o--h? Z______ l_ k____ y_ n_________ k______ Z-a-e-h l- k-d-e y- n-e-u-v-o- k-o-c-? -------------------------------------- Znayesh li kadye ye nyeguoviot klooch?
Znaš li gdje je njegova vozna karta? Знаеш-л--к--е е н-го-и-т-в--ен-би-е-? З____ л_ к___ е н_______ в____ б_____ З-а-ш л- к-д- е н-г-в-о- в-з-н б-л-т- ------------------------------------- Знаеш ли каде е неговиот возен билет? 0
Z-a--s- li--a------ -y--u-v-o---ozy-n-b-----? Z______ l_ k____ y_ n_________ v_____ b______ Z-a-e-h l- k-d-e y- n-e-u-v-o- v-z-e- b-l-e-? --------------------------------------------- Znayesh li kadye ye nyeguoviot vozyen bilyet?
ona – njen / njena / njeno та- - ----ин т__ – н_____ т-а – н-ј-и- ------------ таа – нејзин 0
t-a----y--z-n t__ – n______ t-a – n-e-z-n ------------- taa – nyeјzin
Njen novac je nestao. Не--и-ит----р--г- -е-а. Н________ п___ г_ н____ Н-ј-и-и-е п-р- г- н-м-. ----------------------- Нејзините пари ги нема. 0
Ny--zi--tye p--- gui -ye-a. N__________ p___ g__ n_____ N-e-z-n-t-e p-r- g-i n-e-a- --------------------------- Nyeјzinitye pari gui nyema.
Njena kreditna kartica je također nestala. А-и-нејз--а-- --е-и-н- кар---ка-ја--е-а. А и н________ к_______ к_______ ј_ н____ А и н-ј-и-а-а к-е-и-н- к-р-и-к- ј- н-м-. ---------------------------------------- А и нејзината кредитна картичка ја нема. 0
A - n----ina-a-k--ed--na k-----h-a--a-n-e--. A i n_________ k________ k________ ј_ n_____ A i n-e-z-n-t- k-y-d-t-a k-r-i-h-a ј- n-e-a- -------------------------------------------- A i nyeјzinata kryeditna kartichka јa nyema.
mi – naš / naša / naše н-е –-н-ш н__ – н__ н-е – н-ш --------- ние – наш 0
niy- - n--h n___ – n___ n-y- – n-s- ----------- niye – nash
Naš djed je bolestan. Н--и---д-д--е-бо-ен. Н_____ д___ е б_____ Н-ш-о- д-д- е б-л-н- -------------------- Нашиот дедо е болен. 0
N-shio--dyed- -- ----e-. N______ d____ y_ b______ N-s-i-t d-e-o y- b-l-e-. ------------------------ Nashiot dyedo ye bolyen.
Naša baka je zdrava. Н--а-----б--е-з-р---. Н_____ б___ е з______ Н-ш-т- б-б- е з-р-в-. --------------------- Нашата баба е здрава. 0
N-s-at- b-ba-ye---r-v-. N______ b___ y_ z______ N-s-a-a b-b- y- z-r-v-. ----------------------- Nashata baba ye zdrava.
vi – vaš / vaša / vaše вие-–-в-ш в__ – в__ в-е – в-ш --------- вие – ваш 0
v-y--– v-sh v___ – v___ v-y- – v-s- ----------- viye – vash
Djeco, gdje je vaš tata? Де--,-каде-- ---и-т--а-к-? Д____ к___ е в_____ т_____ Д-ц-, к-д- е в-ш-о- т-т-о- -------------------------- Деца, каде е вашиот татко? 0
D-et-a, ka-y- -- va--i-t-t-t--? D______ k____ y_ v______ t_____ D-e-z-, k-d-e y- v-s-i-t t-t-o- ------------------------------- Dyetza, kadye ye vashiot tatko?
Djeco, gdje je vaša mama? Д---, ---е-е --ш-----ајк-? Д____ к___ е в_____ м_____ Д-ц-, к-д- е в-ш-т- м-ј-а- -------------------------- Деца, каде е вашата мајка? 0
D--t-a- kad-e -e -ash-t- -aјka? D______ k____ y_ v______ m_____ D-e-z-, k-d-e y- v-s-a-a m-ј-a- ------------------------------- Dyetza, kadye ye vashata maјka?

Kreativni jezik

Kreativnost je danas važno obilježje. Svako želi biti kreativan. Jer se kreativni ljudi smatraju inteligentnima. Naš jezik također mora biti kreativan. Prije se nastojalo govoriti što tačnije. Danas se nastoji govoriti što kreativnije. Reklame i novi mediji su primjer toga. Oni pokazuju kako se jezikom može igrati. U zadnjih 50 godina važnost kreativnosti raste sve više. Istraživači se takođe bave tim fenomenom. Psiholozi, pedagozi i filozofi ispituju kreativne procese. Kreativnost se pritom definira kao sposobnost stvaranja nečeg novog. Kreativni govornik proizvodi nove jezične oblike. To mogu biti riječi ili gramatičke strukture. Prilikom proučavanja kreativnog jezika lingvisti prepoznaju kako se jezik mijenja. Međutim, ne razumiju svi ljudi nove jezičke elemente. Da bi se razumio kreativan jezik, potrebno je znanje. Mora se znati kako jezik funkcionira. Čovjek mora poznavati zemlju u kojoj žive govornici. Samo tako može razumjeti što je netko htio reći. Žargon mladih je jedan primjer za to. Djeca i mladi ljudi uvijek nanovo izmišljaju nove pojmove. Odrasli često ne razumiju te riječi. Danas čak postoje i rječnici koji objašnjavaju žargon mladih. No oni obično zastarijevaju nakon jedne generacije! Međutim, kreativni jezik se može naučiti. Učitelji za to nude razne tečajeve. Najvažnije pravilo uvijek glasi: Aktivirajte svoj unutarnji glas!