Knjiga fraza

bs trebati – htjeti   »   be мець патрэбу – хацець

69 [šezdeset i devet]

trebati – htjeti

trebati – htjeti

69 [шэсцьдзесят дзевяць]

69 [shests’dzesyat dzevyats’]

мець патрэбу – хацець

[mets’ patrebu – khatsets’]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bjeloruski Igra Više
Ja trebam krevet. М-- -ат-э--ы-л--а-. М__ п_______ л_____ М-е п-т-э-н- л-ж-к- ------------------- Мне патрэбны ложак. 0
Mn- p--r--n- l--h-k. M__ p_______ l______ M-e p-t-e-n- l-z-a-. -------------------- Mne patrebny lozhak.
Ja hoću spavati. Я хач--спац-. Я х___ с_____ Я х-ч- с-а-ь- ------------- Я хачу спаць. 0
Y--kh---u-sp---’. Y_ k_____ s______ Y- k-a-h- s-a-s-. ----------------- Ya khachu spats’.
Ima li ovdje krevet? Т-т-ёсць -о-а-? Т__ ё___ л_____ Т-т ё-ц- л-ж-к- --------------- Тут ёсць ложак? 0
T-t --sts’ -o-ha-? T__ y_____ l______ T-t y-s-s- l-z-a-? ------------------ Tut yosts’ lozhak?
Ja trebam lampu. Мн- па-----а- л-мпа. М__ п________ л_____ М-е п-т-э-н-я л-м-а- -------------------- Мне патрэбная лямпа. 0
M-----t-ebn--a---amp-. M__ p_________ l______ M-e p-t-e-n-y- l-a-p-. ---------------------- Mne patrebnaya lyampa.
Ja hoću čitati. Я хачу чытаць. Я х___ ч______ Я х-ч- ч-т-ц-. -------------- Я хачу чытаць. 0
Y---h-c-- c--t-t--. Y_ k_____ c________ Y- k-a-h- c-y-a-s-. ------------------- Ya khachu chytats’.
Ima li ovdje lampa? Т-т-ё-ц--л-мп-? Т__ ё___ л_____ Т-т ё-ц- л-м-а- --------------- Тут ёсць лямпа? 0
T-t y---s’ l-a-pa? T__ y_____ l______ T-t y-s-s- l-a-p-? ------------------ Tut yosts’ lyampa?
Ja trebam telefon. М---па-р---ы т---ф-н. М__ п_______ т_______ М-е п-т-э-н- т-л-ф-н- --------------------- Мне патрэбны тэлефон. 0
Mne -a-r-b---telef-n. M__ p_______ t_______ M-e p-t-e-n- t-l-f-n- --------------------- Mne patrebny telefon.
Ja hoću telefonirati. Я ха-у-п-тэле---ав---. Я х___ п______________ Я х-ч- п-т-л-ф-н-в-ц-. ---------------------- Я хачу патэлефанаваць. 0
Ya --a--u pat--efa-av----. Y_ k_____ p_______________ Y- k-a-h- p-t-l-f-n-v-t-’- -------------------------- Ya khachu patelefanavats’.
Ima li ovdje telefon? Т-- --ць----ефон? Т__ ё___ т_______ Т-т ё-ц- т-л-ф-н- ----------------- Тут ёсць тэлефон? 0
Tu- y--t-- -e----n? T__ y_____ t_______ T-t y-s-s- t-l-f-n- ------------------- Tut yosts’ telefon?
Ja trebam jednu kameru. М-- -а-р---ы ф--а---р-т. М__ п_______ ф__________ М-е п-т-э-н- ф-т-а-а-а-. ------------------------ Мне патрэбны фотаапарат. 0
M-e p-tre-ny--o--a-a---. M__ p_______ f__________ M-e p-t-e-n- f-t-a-a-a-. ------------------------ Mne patrebny fotaaparat.
Ja hoću fotografisati. Я--ач- фат-г-аф--а--. Я х___ ф_____________ Я х-ч- ф-т-г-а-а-а-ь- --------------------- Я хачу фатаграфаваць. 0
Y- kh-----fat----fav--s-. Y_ k_____ f______________ Y- k-a-h- f-t-g-a-a-a-s-. ------------------------- Ya khachu fatagrafavats’.
Ima li ovdje kamera? Т-т--сць --т-а-арат? Т__ ё___ ф__________ Т-т ё-ц- ф-т-а-а-а-? -------------------- Тут ёсць фотаапарат? 0
T-t-y-st-----taapa-at? T__ y_____ f__________ T-t y-s-s- f-t-a-a-a-? ---------------------- Tut yosts’ fotaaparat?
Ja trebam kompjuter. М-----т---ны -амп’ют--. М__ п_______ к_________ М-е п-т-э-н- к-м-’-т-р- ----------------------- Мне патрэбны камп’ютэр. 0
M-e patre--y -amp'yu--r. M__ p_______ k__________ M-e p-t-e-n- k-m-'-u-e-. ------------------------ Mne patrebny kamp'yuter.
Ja hoću da pošaljem email. Я ---у д-сл--ь--л-ктр--н- ліс-. Я х___ д______ э_________ л____ Я х-ч- д-с-а-ь э-е-т-о-н- л-с-. ------------------------------- Я хачу даслаць электронны ліст. 0
Y- ---chu-d-s-a--’ -l--t-o--- lіs-. Y_ k_____ d_______ e_________ l____ Y- k-a-h- d-s-a-s- e-e-t-o-n- l-s-. ----------------------------------- Ya khachu daslats’ elektronny lіst.
Ima li ovdje kompjuter? Т-т-ё-ць к---’ю-эр? Т__ ё___ к_________ Т-т ё-ц- к-м-’-т-р- ------------------- Тут ёсць камп’ютэр? 0
Tut----ts’-k-mp'----r? T__ y_____ k__________ T-t y-s-s- k-m-'-u-e-? ---------------------- Tut yosts’ kamp'yuter?
Ja trebam hemijsku olovku. М-е---т-э-ная-ру---. М__ п________ р_____ М-е п-т-э-н-я р-ч-а- -------------------- Мне патрэбная ручка. 0
M-- p--r-bna-- r--h-a. M__ p_________ r______ M-e p-t-e-n-y- r-c-k-. ---------------------- Mne patrebnaya ruchka.
Ja hoću da pišem nešto. Я---чу шт---ці --пі---ь. Я х___ ш______ н________ Я х-ч- ш-о-ь-і н-п-с-ц-. ------------------------ Я хачу штосьці напісаць. 0
Y--k-ac-u -ht-s’ts- n---s-ts’. Y_ k_____ s________ n_________ Y- k-a-h- s-t-s-t-і n-p-s-t-’- ------------------------------ Ya khachu shtos’tsі napіsats’.
Ima li ovdje list papira i hemijska olovka? Ту--ё-ц- а---ш -а--ры-- -учка? Т__ ё___ а____ п_____ і р_____ Т-т ё-ц- а-к-ш п-п-р- і р-ч-а- ------------------------------ Тут ёсць аркуш паперы і ручка? 0
Tu------s’ a---sh----e-y і ruch-a? T__ y_____ a_____ p_____ і r______ T-t y-s-s- a-k-s- p-p-r- і r-c-k-? ---------------------------------- Tut yosts’ arkush papery і ruchka?

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 bosanski + bjeloruski (1-100) MP3 bjeloruski (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Mašinsko prevođenje

Osoba koja želi da joj se prevede tekst mora izdvojiti velike svote novca. Profesionalni tumači ili prevodioci su skupi. A opet postaje sve važnije razumjeti druge jezike. Taj problem želе riješiti informatičari i računarski jezikoslovci. Dugo vremena radе na razvijanju prevodilačkih alata. Danas postoji mnogo različitih programa. Međutim, mašinsko prevođenje obično nije kvalitetno. No za to nisu krivi programeri! Jezici su jako složena struktura. S druge strane, računala se temelje na jednostavnim matematičkim principima. Stoga ne mogu jezik uvijek ispravno obraditi. Prevodilački program bi morao u cijelosti naučiti jedan jezik. Da bi se to desilo, stručnjaci bi ga morali podučiti hiljadama riječi i pravila. To je praktički nemoguće. Jednostavnije je pustiti računar da računa. U tome je dobar! Računar može izračunavati učestale kombinacije. Na primjer, prepoznaje koje riječi često stoje pored drugih. Za to mu se moraju dati tekstovi na različitim jezicima. Na taj način uči tipične karakteristike određenog jezika. Ta statistička metoda će poboljšati automatske prijevode. Međutim, računari ne mogu zamijeniti ljude. Nijedna mašina ne može oponašati ljudski mozak kad se radi o jeziku. Prevodioci i tumači će stoga još dugo vremena imati posla! Računariće u budućnosti zasigurno prevoditi jednostavne tekstove. Pjesme, poezija i književnost naprotiv trebaju živi element. Oni žive od ljudskog osjećaja za jezik. I dobro je da je tako...