Zbirka izraza

hr Posvojne zamjenice 2   »   hy անձնական դերանուններ 2

67 [šezdeset i sedam]

Posvojne zamjenice 2

Posvojne zamjenice 2

67 [վաթսունյոթ]

67 [vat’sunyot’]

անձնական դերանուններ 2

andznakan deranunner 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski armenski igra Više
naočale ա-ն-ց ա____ ա-ն-ց ----- ակնոց 0
ak-ot-’ a______ a-n-t-’ ------- aknots’
On je zaboravio svoje naočale. Ն---ր--կնոցը--ո-ացել--: Ն_ ի_ ա_____ մ______ է_ Ն- ի- ա-ն-ց- մ-ռ-ց-լ է- ----------------------- Նա իր ակնոցը մոռացել է: 0
Na ir-a--o--------r----ye--e N_ i_ a_______ m__________ e N- i- a-n-t-’- m-r-a-s-y-l e ---------------------------- Na ir aknots’y morrats’yel e
Ma gdje su mu naočale? Որտե-- է--ր- --նո-ը: Ո_____ է ն__ ա______ Ո-տ-՞- է ն-ա ա-ն-ց-: -------------------- Որտե՞ղ է նրա ակնոցը: 0
V-rt-՞g--- --- -kno-s-y V_______ e n__ a_______ V-r-e-g- e n-a a-n-t-’- ----------------------- Vorte՞gh e nra aknots’y
sat ժամաց---ց ժ________ ժ-մ-ց-ւ-ց --------- ժամացույց 0
z--ma--’-y-s’ z____________ z-a-a-s-u-t-’ ------------- zhamats’uyts’
Njegov sat je pokvaren. Ն-- --մացո--ց--չ--ե---: Ն__ ժ________ փ_____ է_ Ն-ա ժ-մ-ց-ւ-ց փ-ա-ե- է- ----------------------- Նրա ժամացույց փչացել է: 0
Nr--------s--yt-- p’ch-at---e- e N__ z____________ p___________ e N-a z-a-a-s-u-t-’ p-c-’-t-’-e- e -------------------------------- Nra zhamats’uyts’ p’ch’ats’yel e
Sat visi na zidu. Ժ-մացո--ց- ----ա--- պ-տի-: Ժ_________ կ_____ է պ_____ Ժ-մ-ց-ւ-ց- կ-խ-ա- է պ-տ-ց- -------------------------- Ժամացույցը կախված է պատից: 0
Z-a--t----ts’- -a-h---s -----i--’ Z_____________ k_______ e p______ Z-a-a-s-u-t-’- k-k-v-t- e p-t-t-’ --------------------------------- Zhamats’uyts’y kakhvats e patits’
putovnica անձնագ-ր ա_______ ա-ձ-ա-ի- -------- անձնագիր 0
a-dznagir a________ a-d-n-g-r --------- andznagir
Izgubio je svoju putovnicu. Նա կ-րց-ե--- իր -ն-նա--ր-: Ն_ կ______ է ի_ ա_________ Ն- կ-ր-ր-լ է ի- ա-ձ-ա-ի-ը- -------------------------- Նա կորցրել է իր անձնագիրը: 0
Na -or-s-re--e----a--zn-g-ry N_ k________ e i_ a_________ N- k-r-s-r-l e i- a-d-n-g-r- ---------------------------- Na korts’rel e ir andznagiry
Gdje je onda njegova putovnica? Որ--՞ղ --նրա-ա-ձ-ագիր-: Ո_____ է ն__ ա_________ Ո-տ-՞- է ն-ա ա-ձ-ա-ի-ը- ----------------------- Որտե՞ղ է նրա անձնագիրը: 0
Vor--՞g--e--r---nd-nagiry V_______ e n__ a_________ V-r-e-g- e n-a a-d-n-g-r- ------------------------- Vorte՞gh e nra andznagiry
oni – njihov / njihova / njihovo նա --իր ն_ - ի_ ն- - ի- ------- նա - իր 0
n- - ir n_ - i_ n- - i- ------- na - ir
Djeca ne mogu naći njihove roditelje. Երե-ա-երը------ա-ո-----մ -տ-ել-իր--ց-ծ-ող-ե---: Ե________ չ__ կ_________ գ____ ի____ ծ_________ Ե-ե-ա-ե-ը չ-ն կ-ր-ղ-ն-ւ- գ-ն-լ ի-ե-ց ծ-ո-ն-ր-ն- ----------------------------------------------- Երեխաները չեն կարողանում գտնել իրենց ծնողներին: 0
Y-re-----ry c--y-n-k----han-m-g-nel--re---’ tsnog-----n Y__________ c_____ k_________ g____ i______ t__________ Y-r-k-a-e-y c-’-e- k-r-g-a-u- g-n-l i-e-t-’ t-n-g-n-r-n ------------------------------------------------------- Yerekhanery ch’yen karoghanum gtnel irents’ tsnoghnerin
Ali evo njihovi roditelji dolaze! Ա-- -ալի- են նրանց----ղ---ը: Ա__ գ____ ե_ ն____ ծ________ Ա-ա գ-լ-ս ե- ն-ա-ց ծ-ո-ն-ր-: ---------------------------- Ահա գալիս են նրանց ծնողները: 0
A-a-g--i--ye- nra-ts--tsno--nery A__ g____ y__ n______ t_________ A-a g-l-s y-n n-a-t-’ t-n-g-n-r- -------------------------------- Aha galis yen nrants’ tsnoghnery
Vi – Vaš / Vaša / Vaše Դ-ւ- --Ձ-ր Դ___ - Ձ__ Դ-ւ- - Ձ-ր ---------- Դուք - Ձեր 0
D-k- ---zer D___ - D___ D-k- - D-e- ----------- Duk’ - Dzer
Kako je bilo Vaše putovanje, gospodine Miler? Ի-չ--- էր ------մբորդո---ու--,-պ---ն Մ-ուլ-եր: Ի_____ է_ Ձ__ ճ_______________ պ____ Մ________ Ի-չ-ե- է- Ձ-ր ճ-մ-ո-դ-ւ-յ-ւ-ը- պ-ր-ն Մ-ո-լ-ե-: ---------------------------------------------- Ինչպես էր Ձեր ճամբորդությունը, պարոն Մյուլլեր: 0
In-h--e- er D--r -h--b-rdu---u-y, p--o----ul--r I_______ e_ D___ c_______________ p____ M______ I-c-’-e- e- D-e- c-a-b-r-u-’-u-y- p-r-n M-u-l-r ----------------------------------------------- Inch’pes er Dzer chambordut’yuny, paron Myuller
Gdje je Vaša žena, gospodine Miler? Ո--ե՞ղ-է --ր-կին-,---րո- -յուլ-եր: Ո_____ է Ձ__ կ____ պ____ Մ________ Ո-տ-՞- է Ձ-ր կ-ն-, պ-ր-ն Մ-ո-լ-ե-: ---------------------------------- Որտե՞ղ է Ձեր կինը, պարոն Մյուլլեր: 0
Vo--e՞gh-e ---- --ny,------------er V_______ e D___ k____ p____ M______ V-r-e-g- e D-e- k-n-, p-r-n M-u-l-r ----------------------------------- Vorte՞gh e Dzer kiny, paron Myuller
Vi – Vaš / Vaša / Vaše Դ--ք-- -եր Դ___ - Ձ__ Դ-ւ- - Ձ-ր ---------- Դուք - Ձեր 0
Duk- - --er D___ - D___ D-k- - D-e- ----------- Duk’ - Dzer
Kako je bilo Vaše putovanje, gospođo Schmidt? Ի-չպե՞- -------ճ-մբ--դու-յ----- տիկին --իդ: Ի______ է_ Ձ__ ճ_______________ տ____ Շ____ Ի-չ-ե-ս է- Ձ-ր ճ-մ-ո-դ-ւ-յ-ւ-ը- տ-կ-ն Շ-ի-: ------------------------------------------- Ինչպե՞ս էր Ձեր ճամբորդությունը, տիկին Շմիդ: 0
I-ch’--՞s e--Dz-r cham-or-u----n-- ti-i- ----d I________ e_ D___ c_______________ t____ S____ I-c-’-e-s e- D-e- c-a-b-r-u-’-u-y- t-k-n S-m-d ---------------------------------------------- Inch’pe՞s er Dzer chambordut’yuny, tikin Shmid
Gdje je Vaš muž, gospođo Schmidt? Ո--ե---- -եր--մ---ի-ը---ի----Շմի-: Ո_____ է Ձ__ ա________ տ____ Շ____ Ո-տ-՞- է Ձ-ր ա-ո-ս-ն-, տ-կ-ն Շ-ի-: ---------------------------------- Որտե՞ղ է Ձեր ամուսինը, տիկին Շմիդ: 0
Vo---՞-------er am-siny- -ikin---mid V_______ e D___ a_______ t____ S____ V-r-e-g- e D-e- a-u-i-y- t-k-n S-m-d ------------------------------------ Vorte՞gh e Dzer amusiny, tikin Shmid

Genetska mutacija omogućava govor

Od svih živih bića na svijetu jedino čovjek može govoriti. Po tome se razlikuje od životinja i biljaka. Naravno da i životinje i biljke međusobno komuniciraju. Međutim, oni ne govore složeni jezik u slogovima. Zašto onda čovjek može govoriti? Za govor su potrebna određena organska obilježja. Ta tjelesna obilježja ima samo čovjek. Međutim, to ne znači nužno da ih je on razvio. U povijesti evolucije se ništa ne dešava bez razloga. Čovjek je jednom samo počeo govoriti. Ne zna se kad se to točno desilo. Međutim, nešto se moralo dogoditi što je čovjeku dalo sposobnost govora. Istraživači smatraju da je za to zaslužna genetska mutacija. Antropolozi su usporedili nasljedne osobine različitih živih bića. Poznato je da jedan određeni gen utječe na jezik. Ljudi kod kojih je on oštećen imaju probleme s jezikom. Ne mogu se dobro izraziti te slabije razumiju riječi. Taj gen se ispitivao kod ljudi, majmuna i miševa. Kod ljudi i čimpanza je jako sličan. Mogu se primijetiti samo dvije male razlike. Te razlike su uočljive u mozgu. Zajedno s ostalim genima one utječu na određene moždane aktivnosti. Na taj način čovjek može govoriti, dok majmun ne može. Međutim, zagonetka ljudskog jezika time još nije riješena. Budući da genetska mutacija nije dovoljna da bi se moglo govoriti. Istraživači su miševima usadili genetsku varijantu. To im nije dalo sposobnost govora... No njihovo cičenje je imalo drugačiji zvuk!