Knjiga fraza

bs Prošlost 3   »   ku Past tense 3

83 [osamdeset i tri]

Prošlost 3

Prošlost 3

83 [heştê û sê]

Past tense 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski kurdski (kurmanji) Igra Više
telefonirati Tel-f---irin Telefonkirin T-l-f-n-i-i- ------------ Telefonkirin 0
Ja sam telefonirao / telefonirala. M-n te-e--- -i-. Min telefon kir. M-n t-l-f-n k-r- ---------------- Min telefon kir. 0
Ja sam cijelo vrijeme telefonirao / telefonirala. Mi--h---im-têl-f-- ---. Min hertim têlefon kir. M-n h-r-i- t-l-f-n k-r- ----------------------- Min hertim têlefon kir. 0
pitati Pi-sîn Pirsîn P-r-î- ------ Pirsîn 0
Ja sam pitao / pitala. Mi- -i---. Min pirsî. M-n p-r-î- ---------- Min pirsî. 0
Ja sam uvijek pitao / pitala. Mi- he-tim pir--. Min hertim pirsî. M-n h-r-i- p-r-î- ----------------- Min hertim pirsî. 0
ispričati v-g-tin vegotin v-g-t-n ------- vegotin 0
Ja sam ispričao / ispričala. M-n -egot. Min vegot. M-n v-g-t- ---------- Min vegot. 0
Ja sam ispričao / ispričala cijelu priču. M-- -e-----------g-t. Min hemû çîrok vegot. M-n h-m- ç-r-k v-g-t- --------------------- Min hemû çîrok vegot. 0
učiti F--bûn Fêrbûn F-r-û- ------ Fêrbûn 0
Ja sam učio / učila. Ez f-rbûm. Ez fêrbûm. E- f-r-û-. ---------- Ez fêrbûm. 0
Ja sam učio / učila cijelo veče. E-------ê-a-ê--ê--û-. Ez hemû êvarê fêrbûm. E- h-m- ê-a-ê f-r-û-. --------------------- Ez hemû êvarê fêrbûm. 0
raditi X--i-în Xebitîn X-b-t-n ------- Xebitîn 0
Ja sam radio / radila. E- x-b----. Ez xebitîm. E- x-b-t-m- ----------- Ez xebitîm. 0
Ja sam radio / radila cijeli dan. E- ro-ê --- --bit-m. Ez rojê tev xebitîm. E- r-j- t-v x-b-t-m- -------------------- Ez rojê tev xebitîm. 0
jesti Xwa--n Xwarin X-a-i- ------ Xwarin 0
Ja sam jeo / jela. Min-x-a--n-xwa-. Min xwarin xwar. M-n x-a-i- x-a-. ---------------- Min xwarin xwar. 0
Ja sam pojeo / pojela svu hranu. Mi- -w--in he---xw--. Min xwarin hemî xwar. M-n x-a-i- h-m- x-a-. --------------------- Min xwarin hemî xwar. 0

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

Nije pronađen nijedan video!

Istorija lingvistike

Ljudi su oduvijek bili fascinirani jezicima. Istorija lingvistike je stoga veoma duga. Lingvistika je sistematsko proučavanje jezika. Ljudi već hiljadama godina razmišljaju o jeziku. Pritom razne kulture razvijaju različite sisteme. Na taj način nastaju raličiti opisi jezika. Današnja lingvistika se prije svega temelji na antičkim teorijama. Posebno mnogo tradicija je utemljeno u Grčkoj. Ipak, najstarije poznato djelo o jeziku potječe iz Indije. Napisao ga je gramatičar Sakatayana prije otprilike 3.000 godina. U antičko doba su se jezikom bavili filozofi poput Platona. Rimski autori su kasnije dalje razvijali svoje teorije. Arapi su takođe u 8. stoljeću razvili vlastite tradicije. Njihova djela pokazuju tačan opis arapskog jezika. U novije doba postojala je namjera da se istraži porijeklo jezika. Učenjake je posebno zanimala istorija jezika. U 18. vijeku se započelo s upoređivanjem jezika. Na taj način se nastojalo shvatiti kako se jezici razvijaju. Kasnije se koncentriralo na jezike kao na sistem. Najvažnije pitanje je bilo kako jezici funkcioniraju. Danas unutar lingvistike postoji mnogo škola. Od 1950-ih su se razvile mnoge nove discipline. Na njih su dijelom snažno utjecale ostale nauke. Na primjer, psiholingvistika ili interkulturalna komunikacija. Novi smjerovi lingvistike su jako specijalizirani. Jedan primjer je feministička lingvistika. Istorija lingvistike se tako nastavlja... Sve dok postoji jezik, čovjek će o njemu razmišljati!