Knjiga fraza

bs Sati   »   ku Saet

8 [osam]

Sati

Sati

8 [heşt]

Saet

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski kurdski (kurmanji) Igra Više
Izvinite! / Oprostite! L-----n--x-e -i--a---. L_______ x__ d________ L-b-r-n- x-e d-x-a-i-. ---------------------- Lêborîna xwe dixwazim. 0
Molim Vas, koliko je sati? S-et--en- ---e--? S___ ç___ e g____ S-e- ç-n- e g-l-? ----------------- Saet çend e gelo? 0
Mnogo hvala! G-le-î -p-- di-i-. G_____ s___ d_____ G-l-k- s-a- d-k-m- ------------------ Gelekî spas dikim. 0
Jedan je sat. Sae- -ek-e. S___ y__ e_ S-e- y-k e- ----------- Saet yek e. 0
Dva su sata. S--t d--- ye. S___ d___ y__ S-e- d-d- y-. ------------- Saet didu ye. 0
Tri su sata. Sa-- s-sê -e. S___ s___ y__ S-e- s-s- y-. ------------- Saet sisê ye. 0
Četiri su sata. S-----a- e. S___ ç__ e_ S-e- ç-r e- ----------- Saet çar e. 0
Pet je sati. S-et pên---. S___ p___ e_ S-e- p-n- e- ------------ Saet pênc e. 0
Šest je sati. Saet--eş e. S___ ş__ e_ S-e- ş-ş e- ----------- Saet şeş e. 0
Sedam je sati. Saet -e-t-e. S___ h___ e_ S-e- h-f- e- ------------ Saet heft e. 0
Osam je sati. S-e- -eşt--. S___ h___ e_ S-e- h-ş- e- ------------ Saet heşt e. 0
Devet je sati. S--- n-- e. S___ n__ e_ S-e- n-h e- ----------- Saet neh e. 0
Deset je sati. S--t---h e. S___ d__ e_ S-e- d-h e- ----------- Saet deh e. 0
Jedanaest je sati. S-et--a--d-h--. S___ y______ e_ S-e- y-n-d-h e- --------------- Saet yanzdeh e. 0
Dvanaest je sati. Sae--d--a-z-eh -. S___ d________ e_ S-e- d-w-n-d-h e- ----------------- Saet diwanzdeh e. 0
Jedna minuta ima šezdeset sekundi. Di xul-ke-ê--- ---- -ir-------. D_ x_______ d_ ş___ ç____ h____ D- x-l-k-k- d- ş-s- ç-r-e h-y-. ------------------------------- Di xulekekê de şêst çirke heye. 0
Jedan sat ima šezdeset minuta. Di -at---k- -- --s---ul-k hey-. D_ s_______ d_ ş___ x____ h____ D- s-t-t-k- d- ş-s- x-l-k h-y-. ------------------------------- Di satetekê de şêst xulek heye. 0
Jedan dan ima dvadeset i četiri sata. D- ro-e-- d- -î---û---r ---t-h--e. D_ r_____ d_ b___ û ç__ s___ h____ D- r-j-k- d- b-s- û ç-r s-e- h-y-. ---------------------------------- Di rojekê de bîst û çar saet heye. 0

Jezičke porodice

Na zemlji živi gotovo 7 milijardi ljudi. I oni govore gotovo 7.000 različitih jezika! Poput ljudi, jezici takođe mogu biti u srodstvu. To znači da potječu iz jednog zajedničkog prajezika. Takođe postoje jezici koji su potpuno izolirani. Oni ni s jednim drugim jezikom nisu genetski povezani. U Evropi, na primjer, u izolirani jezik spada baskijski. Većina jezika ima svoje “roditelje”, “djecu” ili “braću i sestre”. Dakle, spadaju u određenu jezičku porodicu. Upoređivanjem se prepoznaje sličnost jezika. Jezikoslovci danas navode oko 300 genetskih cjelina. Tu spada 180 jezičkih porodica koje se sastoje od više od jednog jezika. Ostatak čini 120 izoliranih jezika. Najveća jezična porodica je indoevropska jezička porodica. Ona obuhvataоко 280 jezika. Tu spadaju romanski, germanski i slavenski jezici. To čini više od 3 milijarde govornika na svim kontinentima! Sino-tibetanska jezička porodica prevladava u Aziji. Ima više od 1300 miliona govornika. Najvažniji sino-tibetanski jezik je kineski. Treća najveća jezička porodica nalazi se u Africi. Imenovana je prema svom području širenja: Niger-Kongo. U nju spada “samo” 350 miliona govornika. Swahili je glavni jezik te porodice. Uglavnom vrijedi: veća srodnost - bolje razumijevanje. Ljudi koji se sporazumijevaju srodnim jezicima, razumiju se dobro. Oni mogu relativno lako naučiti drugi jezik. Stoga, učite jezike – porodična druženja su uvijek lijepa!
Da li ste to znali?
Njemački je maternji jezik za više od 90 miliona ljudi. Oni žive uglavnom u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj. I u Belgiji, Lihtenštajnu, sjevernoj Italiji i Luksemburgu se govori njemački. Pored maternjih govornika ima još 80 miliona ljudi koji razumiju njemački. Njemački je, naime, strani jezik koji uči najviše ljudi. Kao i engleski i holandski spada u zapadnogermanske jezike. Kroz mnoge vijekove je doživio utjecaj drugih jezika. Razlog tome je što se područje jezika nalazi u središtu Evrope. Danas se prije svega engleske riječi integriraju u njemački leksički fond. Sljedeća karakteristika njemačkog jezika su razni dijalekti. Međutim, oni jako gube na značaju. Prije svega putem medija se sve više širi standarni jezik. Zato mnoge škole žele da se u njima opet izučavaju dijelekti. Gramatika njemačkog nije baš jednostavna, ali trud se isplati! Jer njemački spada u deset najvažnijih jezika na svijetu...