Knjiga fraza

bs U kući   »   ku Li mal

17 [sedamnaest]

U kući

U kući

17 [hevdeh]

Li mal

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski kurdski (kurmanji) Igra Više
Ovdje je naša kuća. Ev d-- ---a--- --. E_ d__ m___ m_ y__ E- d-r m-l- m- y-. ------------------ Ev der mala me ye. 0
Gore je krov. L- j--- --nî-e h--e. L_ j___ b_____ h____ L- j-r- b-n-j- h-y-. -------------------- Li jorê banîje heye. 0
Dolje je podrum. L- -----kû-î---e--. L_ j___ k____ h____ L- j-r- k-l-n h-y-. ------------------- Li jêrê kûlîn heye. 0
Iza kuće je vrt. Li p-----l---ax-eye--h--e. L_ p__ m___ b_______ h____ L- p-ş m-l- b-x-e-e- h-y-. -------------------------- Li paş malê baxçeyek heye. 0
Pred kućom nema ulice. L- -êşiya--alê r- t---. L_ p_____ m___ r_ t____ L- p-ş-y- m-l- r- t-n-. ----------------------- Li pêşiya malê rê tine. 0
Pored kuće je drveće. L--b---m----d-r-h---. L_ b__ m___ d__ h____ L- b-r m-l- d-r h-n-. --------------------- Li ber malê dar hene. 0
Ovdje je moj stan. Ev-d-r----a--in--. E_ d__ m___ m__ e_ E- d-r m-l- m-n e- ------------------ Ev der mala min e. 0
Ovdje su kuhinja i kupatilo. M--b---û -e--ok li -ir-i-. M_____ û s_____ l_ v__ i__ M-t-a- û s-r-o- l- v-r i-. -------------------------- Mitbax û serşok li vir in. 0
Tamo je dnevna soba i spavaća soba. Ode-a ---i-t-nê-û------z-nê-l--w-r-i-. O____ r________ û y_ r_____ l_ w__ i__ O-e-a r-n-ş-i-ê û y- r-z-n- l- w-r i-. -------------------------------------- Odeya rûniştinê û ya razanê li wir in. 0
Vrata kuće su zatvorena. D-ri-ê kola-ê mif----rî -e. D_____ k_____ m________ y__ D-r-y- k-l-n- m-f-e-i-î y-. --------------------------- Deriyê kolanê miftekirî ye. 0
Ali prozori su otvoreni. L-bel--ca--v--i-i-e. L_____ c__ v________ L-b-l- c-m v-k-r-y-. -------------------- Lêbelê cam vekiriye. 0
Danas je vruće. Î--------e. Î__ g___ e_ Î-o g-r- e- ----------- Îro germ e. 0
Mi idemo u dnevnu sobu. E--d-çin ----- -û-i--i--. E_ d____ o____ r_________ E- d-ç-n o-e-a r-n-ş-i-ê- ------------------------- Em diçin odeya rûniştinê. 0
Tamo je sofa i fotelja. Li-wi- qe-epey-- ---al-a-kek h-ne. L_ w__ q________ û p________ h____ L- w-r q-n-p-y-k û p-l-a-k-k h-n-. ---------------------------------- Li wir qenepeyek û paldankek hene. 0
Sjednite! Ji ke-em- xwe r----n-n! J_ k_____ x__ r_ r_____ J- k-r-m- x-e r- r-n-n- ----------------------- Ji kerema xwe re rûnin! 0
Tamo stoji moj kompjuter. Kom--tura---n-l- --- e. K________ m__ l_ w__ e_ K-m-î-u-a m-n l- w-r e- ----------------------- Kompîtura min li wir e. 0
Tamo stoji moja muzička linija. T-ximê-muz-kê--a -in-li-wir e. T_____ m_____ y_ m__ l_ w__ e_ T-x-m- m-z-k- y- m-n l- w-r e- ------------------------------ Taximê muzîkê ya min li wir e. 0
Televizor je potpuno nov. T-l---z--n-p-r nû-y-. T_________ p__ n_ y__ T-l-v-z-o- p-r n- y-. --------------------- Televîzyon pir nû ye. 0

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 kurdski (kurmanji) (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Riječi i vokabular

Svaki jezik ima vlastiti vokabular. On se sastoji od određenog broja riječi. Riječ je samostalna jezična jedinica. Riječi uvijek imaju određeno značenje. Time se se razlikuju od glasova ili slogova. Broj riječi različit je u svakom jeziku. Engleski jezik, na primjer, ima jako puno riječi. Takođe ga se smatra svjetskim prvakom kad se radi o vokabularu. Engleski bi navodno trebalo da ima više od milion riječi. Oxfordov engleski rječnik broji više od 600.000 riječi. Kineski, španlski ili ruski jezik imaju mnogo manje riječi. Vokabular jednog jezika takođe zavisi od njegove istorije. Na engleski jezik je utjecalo mnogo jezika i kultura. Time se engleski vokabular znatno povećao. Vokabular engleskog jezika se još uvijek bogati. Stručnjaci procjenjuju da se svaki dan poveća za 15 novih riječi. Te riječi prije svega dolaze iz područja novih medija. Naučni stručni jezik se u to ne ubraja. Samo terminologija iz područja hemije sadrži hiljade riječi. U gotovo svim jezicima duže riječi se rjeđe koriste od kratkih. A većina govornika koristi jako malo riječi. Stoga razlikujemo između aktivnog i pasivnog vokabulara. Pasivni vokabular sadrži riječi koje razumijemo. No njih ili ne koristimo ili ih koristimo jako rijetko. Aktivni vokabular sadrži riječi koje redovno koristimo. Za jednostavne razgovore ili tekstove dovoljno nam je malo riječi. U engleskom jeziku je za to potrebno samo oko 400 riječi i 40 glagola. Stoga ne brinite ako vam je vokabular ograničen!
Da li ste to znali?
Hebrejski spada u porodicu afroazijatskih jezika. U bliskom je srodstvu s arapskim i aramejskim. Za 5 miliona ljudi je hebrejski maternji jezik. Savremeni hebrejski je, međutim, vještački stvoren jezik… Osnova za njegovo stvaranje je bio već puno vremena prije izumrli starohebrejski. Leksički fond i gramatika su djelimice preuzeti i iz drugih jezika. Tako je starohebrejski svjesno preoblikovan u moderan standardni jezik. Ovaj ciljano preoblikovanje jezika je jedinstveno u svijetu. Hebrejski sistem znakova se sastoji od konsonantskog pisma. To znači da se vokali u pravilu ne pišu. Za njih nema vlastitih slova. Hebrejski se čita zdesna nalijevo. Njegovi znakovi potiču iz tradicije duge 3000 godina. Ko uči hebrejski, istovremeno upoznaje i dio svjetske historije. Isprobajte ga!