Knjiga fraza

bs Na željeznici   »   no På togstasjonen

33 [trideset i tri]

Na željeznici

Na željeznici

33 [trettitre]

På togstasjonen

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski norveški Igra Više
Kada polazi sljedeći voz za Berlin? N-r -år ----- -og t-l Ber--n? N__ g__ n____ t__ t__ B______ N-r g-r n-s-e t-g t-l B-r-i-? ----------------------------- Når går neste tog til Berlin? 0
Kada polazi sljedeći voz za Pariz? Når --------e-t-- --l P--is? N__ g__ n____ t__ t__ P_____ N-r g-r n-s-e t-g t-l P-r-s- ---------------------------- Når går neste tog til Paris? 0
Kada polazi sljedeći voz za London? Når-går -e--e -o- --l -ondo-? N__ g__ n____ t__ t__ L______ N-r g-r n-s-e t-g t-l L-n-o-? ----------------------------- Når går neste tog til London? 0
U koliko sati polazi voz za Varšavu? N-- k-ør---t-g-t --l-Wa-sz--a? N__ k_____ t____ t__ W________ N-r k-ø-e- t-g-t t-l W-r-z-w-? ------------------------------ Når kjører toget til Warszawa? 0
U koliko sati polazi voz za Štokholm? N-r -jøre- -o-et-t----t-c-h---? N__ k_____ t____ t__ S_________ N-r k-ø-e- t-g-t t-l S-o-k-o-m- ------------------------------- Når kjører toget til Stockholm? 0
U koliko sati polazi voz za Budimpeštu? N---kjø-e- --g-t ti---udape-t? N__ k_____ t____ t__ B________ N-r k-ø-e- t-g-t t-l B-d-p-s-? ------------------------------ Når kjører toget til Budapest? 0
Htio / htjela bih voznu kartu za Madrid. E--b--l-t- -il M-dr--. E_ b______ t__ M______ E- b-l-e-t t-l M-d-i-. ---------------------- En billett til Madrid. 0
Htio / htjela bih voznu kartu za Prag. En--il-e-t-t-l Praha. E_ b______ t__ P_____ E- b-l-e-t t-l P-a-a- --------------------- En billett til Praha. 0
Htio / htjela bih voznu kartu za Bern. En--i--et- --l B-r-. E_ b______ t__ B____ E- b-l-e-t t-l B-r-. -------------------- En billett til Bern. 0
Kada stiže voz u Beč? Nå- a--om-er --g---- -i-n? N__ a_______ t____ i W____ N-r a-k-m-e- t-g-t i W-e-? -------------------------- Når ankommer toget i Wien? 0
Kada stiže voz u Moskvu? N-r--nk---e- toget-i-Mo----? N__ a_______ t____ i M______ N-r a-k-m-e- t-g-t i M-s-v-? ---------------------------- Når ankommer toget i Moskva? 0
Kada stiže voz u Amsterdam? N---anko--e- t-g-- i-----e-dam? N__ a_______ t____ i A_________ N-r a-k-m-e- t-g-t i A-s-e-d-m- ------------------------------- Når ankommer toget i Amsterdam? 0
Moram li presijedati? M----g-b---e ---? M_ j__ b____ t___ M- j-g b-t-e t-g- ----------------- Må jeg bytte tog? 0
S kojeg kolosijeka kreće voz? Hv-lk-t-sp-r-går t--et ---? H______ s___ g__ t____ f___ H-i-k-t s-o- g-r t-g-t f-a- --------------------------- Hvilket spor går toget fra? 0
Ima li kola za spavanje u vozu? Fi--e---e- --v----é p--to-et? F_____ d__ s_______ p_ t_____ F-n-e- d-t s-v-k-p- p- t-g-t- ----------------------------- Finnes det sovekupé på toget? 0
Htio / htjela bih samo vožnju u jednom pravcu do Brisela. Je----- k--pe --r---- Br-sse-. J__ v__ k____ t__ t__ B_______ J-g v-l k-ø-e t-r t-l B-ü-s-l- ------------------------------ Jeg vil kjøpe tur til Brüssel. 0
Htio / htjela bih povratnu kartu do Kopenhagena. Jeg vi- kj--- -et-r -i--K-ben--v-. J__ v__ k____ r____ t__ K_________ J-g v-l k-ø-e r-t-r t-l K-b-n-a-n- ---------------------------------- Jeg vil kjøpe retur til København. 0
Koliko košta mjesto u kolima za spavanje? H----o-t---en --as--- --v-ku-é-n? H__ k_____ e_ p____ i s__________ H-a k-s-e- e- p-a-s i s-v-k-p-e-? --------------------------------- Hva koster en plass i sovekupéen? 0

Jezička promjena

Svijet u kojem živimo svakodnevno se mijenja. Stoga ni naš jezik ne može stagnirati. On se zajedno s nama dalje razvija te je stoga dinamičan. Ta promjena može pogoditi sva područja jezika. Drugim riječima, ona se može primijeniti na različite aspekte. Fonološka promjena pogađa zvučni sistem jezika. Kod semantičke promjene mijenja se značenje riječi. Leksička promjena uključuje i promjene vokabulara. Gramatička promjena mijenja gramatičku strukturu. Razlozi jezične promjene su različiti. Često postoje ekonomski razlozi. Govornici ili pisci žele uštedjeti na vremenu ili naporu. Stoga pojednostavljuju svoj jezik. Inovacije takođe potiču jezičku promjenu. To je, na primjer, slučaj kod izuma novih stvari. Tim stvarima su potrebni nazivi, što vodi do nastanka novih riječi. Jezička je promjena većinom neplanirana. To je prirodan proces i često se dešava automatski. Doduše, govornici mogu sasvim svjesno mijenjati svoj jezik. To čine kada žele postići određeni učinak. Utjecaj stranih jezika također potiče jezičke promjene. To je posebno uočljivo u vrijeme globalizacije. Engleski jezik prije svega utječe na ostale jezike. Danas se u gotovo svakom jeziku mogu naći engleske riječi. One se nazivaju anglicizmima. Promjena jezika se oduvijek kritizirala ili je se pribojavalo. Istovremeno je ona pozitivan znak. Zato jer dokazuje da naš jezik živi – isto kao i mi!
Da li ste to znali?
Perzijski jezik spada u iranske jezike. Prvenstveno se govori u Iranu, Afganistanu i u Tadžikistanu. Ali i u drugim zemljama je to važan jezik. Tu se ubrajaju Uzbekistan, Turkmenistan, Bahrein, Irak i Indija. Za oko 70 miliona ljudi perzijski je maternji jezik. Njima se pridružuje još 50 miliona ljudi koji vladaju perzijskim kao drugim jezikom. U zavisnosti od regije koriste se različiti dijalekti. U Iranu teheranski dijalekt se smatra razgovornim standardnim jezikom. Pored toga se mora još naučiti i službeni perzijski kao književni jezik. Perzijski sistem znakova je varijanta arapske abecede. Persijski ne poznaje gramatički član. Takođe nema ni gramatičkog roda. Prije je perzijski bio najvažnija lingua franca orijenta. Ko uči perzijski, vrlo brzo otkriva fascinantnu kulturu. A perzijska kultura spada u najznačajnije na svijetu...