Knjiga fraza

bs Kod doktora   »   no Hos legen

57 [pedeset i sedam]

Kod doktora

Kod doktora

57 [femtisju]

Hos legen

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski norveški Igra Više
Ja imam zakazan termin kod doktora. Je----r-ti----o--le-en. J__ h__ t___ h__ l_____ J-g h-r t-m- h-s l-g-n- ----------------------- Jeg har time hos legen. 0
Ja imam zakazan termin u deset sati. J----a--tim- -l---a --. J__ h__ t___ k_____ t__ J-g h-r t-m- k-o-k- t-. ----------------------- Jeg har time klokka ti. 0
Kako je Vaše ime? H-a-er n-v--t di-t? H__ e_ n_____ d____ H-a e- n-v-e- d-t-? ------------------- Hva er navnet ditt? 0
Molim Vas, pričekajte u čekaonici. V---l-gs------ d-- på --nteromm--. V________ s___ d__ p_ v___________ V-n-l-g-t s-t- d-g p- v-n-e-o-m-t- ---------------------------------- Vennligst sett deg på venterommet. 0
Doktor dolazi odmah. Leg-n --m--- -n-r-. L____ k_____ s_____ L-g-n k-m-e- s-a-t- ------------------- Legen kommer snart. 0
Gdje ste osigurani? Hvo--e- ---f-rs--r-t? H___ e_ d_ f_________ H-o- e- d- f-r-i-r-t- --------------------- Hvor er du forsikret? 0
Šta mogu učiniti za Vas? Hv- --n-je---je-pe --g--e-? H__ k__ j__ h_____ d__ m___ H-a k-n j-g h-e-p- d-g m-d- --------------------------- Hva kan jeg hjelpe deg med? 0
Imate li bolove? H--------er---? H__ d_ s_______ H-r d- s-e-t-r- --------------- Har du smerter? 0
Gdje vas boli? H-or e- det vondt? H___ e_ d__ v_____ H-o- e- d-t v-n-t- ------------------ Hvor er det vondt? 0
Ja imam uvijek bolove u leđima. Je- -ar a-l--- vo--t i r-----. J__ h__ a_____ v____ i r______ J-g h-r a-l-i- v-n-t i r-g-e-. ------------------------------ Jeg har alltid vondt i ryggen. 0
Ja često imam glavobolju. Je----r-ofte ho-epi--. J__ h__ o___ h________ J-g h-r o-t- h-d-p-n-. ---------------------- Jeg har ofte hodepine. 0
Ja ponekad imam trbobolju. Jeg -ar -v -g--il-vond- i --ge-. J__ h__ a_ o_ t__ v____ i m_____ J-g h-r a- o- t-l v-n-t i m-g-n- -------------------------------- Jeg har av og til vondt i magen. 0
Molim Vas, oslobodite gornji dio tijela! Ka--du t-----d-- t--p-n ---kj--t--/ g-ns--en? K__ d_ t_ a_ d__ t_____ / s______ / g________ K-n d- t- a- d-g t-p-e- / s-j-r-a / g-n-e-e-? --------------------------------------------- Kan du ta av deg toppen / skjorta / genseren? 0
Molim Vas, lezite na ležaljku! Kan-d- ---ge deg ---b---en? K__ d_ l____ d__ p_ b______ K-n d- l-g-e d-g p- b-n-e-? --------------------------- Kan du legge deg på benken? 0
Krvni pritisak je u redu. B--dt--kk-- e- i -r-en. B__________ e_ i o_____ B-o-t-y-k-t e- i o-d-n- ----------------------- Blodtrykket er i orden. 0
Ja ću Vam dati inekciju. Jeg -ir--e- -n-spr-yte. J__ g__ d__ e_ s_______ J-g g-r d-g e- s-r-y-e- ----------------------- Jeg gir deg en sprøyte. 0
Ja ću Vam dati tablete. Jeg g---de- ----ett-r. J__ g__ d__ t_________ J-g g-r d-g t-b-e-t-r- ---------------------- Jeg gir deg tabletter. 0
Ja ću Vam dati recept za apoteku. Jeg-g-r---g-e--r--ep- --l ap---ket. J__ g__ d__ e_ r_____ t__ a________ J-g g-r d-g e- r-s-p- t-l a-o-e-e-. ----------------------------------- Jeg gir deg en resept til apoteket. 0

Duge riječi, kratke riječi

Dužina riječi zavisi od njenog informacijskog sadržaja. To je pokazalo jedno američko istraživanje. Istraživači su ispitivali riječi iz deset evropskih jezika. To se postiglo uz pomoć računara. Računar je programom analizirao razne riječi. Pomoću formule je izračunao informacijski sadržaj. Rezultat je bio očigledan. Kraća riječ prenosi manje informacija. Zanimljivo je da kratke riječi koristimo češće od dugih. Razlog tome može biti učinkovitost jezika. Dok govorimo koncentriramo se na najvažnije. Dakle, riječi s malo informacija ne smiju biti preduge. Tako nećemo utrošiti puno vremena na nebitno. Veza između dužine i sadržaja ima još jednu prednost. Ona omogućuje da informativni sadržaj uvijek ostane isti. To znači da u određenom vremenskom periodu uvijek kažemo jednako puno. Možemo, na primjer, reći manje dugih riječi. Ili pak koristimo puno kratkih riječi. Svejedno je za što se odlučimo: Informativni sadržaj ostaje isti. Time naš govor ima ravomjeran ritam. Na taj način nas sugovornik može lakše pratiti. Bilo bi loše da količina informacija uvijek varira. Naši se sugovornici ne bi mogli dobro naviknuti na naš govor. Time bi razumijevanje bilo otežano. Ko o želi da ga se dobro razumije, trebalo bi da bira kratke riječi. Zato jer su kratke riječi razumljivije od dugih. Stoga postoji princip: Keep It Short and Simple! Ukratko: KISS!