Knjiga fraza

bs U kući   »   no I huset

17 [sedamnaest]

U kući

U kući

17 [sytten]

I huset

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski norveški Igra Više
Ovdje je naša kuća. Dett---r---s-t --rt. D____ e_ h____ v____ D-t-e e- h-s-t v-r-. -------------------- Dette er huset vårt. 0
Gore je krov. Ta-et-e--ø--rst. T____ e_ ø______ T-k-t e- ø-e-s-. ---------------- Taket er øverst. 0
Dolje je podrum. Kjell---n ---n---. K________ e_ n____ K-e-l-r-n e- n-d-. ------------------ Kjelleren er nede. 0
Iza kuće je vrt. B-k -us-- er---t en-h--e. B__ h____ e_ d__ e_ h____ B-k h-s-t e- d-t e- h-g-. ------------------------- Bak huset er det en hage. 0
Pred kućom nema ulice. Fo-a------- e--de--in-en----e. F____ h____ e_ d__ i____ g____ F-r-n h-s-t e- d-t i-g-n g-t-. ------------------------------ Foran huset er det ingen gate. 0
Pored kuće je drveće. Ved sid-n -v -u-e---tå--det -r--. V__ s____ a_ h____ s___ d__ t____ V-d s-d-n a- h-s-t s-å- d-t t-æ-. --------------------------------- Ved siden av huset står det trær. 0
Ovdje je moj stan. De------ l-i-i-h--en -in. D____ e_ l__________ m___ D-t-e e- l-i-i-h-t-n m-n- ------------------------- Dette er leiligheten min. 0
Ovdje su kuhinja i kupatilo. H-r-er-k-ø--en-- --------. H__ e_ k________ o_ b_____ H-r e- k-ø-k-n-t o- b-d-t- -------------------------- Her er kjøkkenet og badet. 0
Tamo je dnevna soba i spavaća soba. De- er -t-- -g -over-mmet. D__ e_ s___ o_ s__________ D-r e- s-u- o- s-v-r-m-e-. -------------------------- Der er stua og soverommet. 0
Vrata kuće su zatvorena. Inn-a-g--ør-- e---ås-. I____________ e_ l____ I-n-a-g-d-r-n e- l-s-. ---------------------- Inngangsdøren er låst. 0
Ali prozori su otvoreni. M-n -in-u-ne ---åp-e. M__ v_______ e_ å____ M-n v-n-u-n- e- å-n-. --------------------- Men vinduene er åpne. 0
Danas je vruće. Det -r v-r-t-----g. D__ e_ v____ i d___ D-t e- v-r-t i d-g- ------------------- Det er varmt i dag. 0
Mi idemo u dnevnu sobu. Vi går -n----stu-. V_ g__ i__ i s____ V- g-r i-n i s-u-. ------------------ Vi går inn i stua. 0
Tamo je sofa i fotelja. De- -- --t-e--s--a--g e--l-n-s-o-. D__ e_ d__ e_ s___ o_ e_ l________ D-r e- d-t e- s-f- o- e- l-n-s-o-. ---------------------------------- Der er det en sofa og en lenestol. 0
Sjednite! V-rs-g-d---e-t-de-! V________ s___ d___ V-r-å-o-, s-t- d-g- ------------------- Værsågod, sett deg! 0
Tamo stoji moj kompjuter. D-- -tå- d------------m--. D__ s___ d___________ m___ D-r s-å- d-t-m-s-i-e- m-n- -------------------------- Der står datamaskinen min. 0
Tamo stoji moja muzička linija. Der -tår st-reoanle---- -itt. D__ s___ s_____________ m____ D-r s-å- s-e-e-a-l-g-e- m-t-. ----------------------------- Der står stereoanlegget mitt. 0
Televizor je potpuno nov. T--n--r gans-- n-. T___ e_ g_____ n__ T-e- e- g-n-k- n-. ------------------ TVen er ganske ny. 0

Riječi i vokabular

Svaki jezik ima vlastiti vokabular. On se sastoji od određenog broja riječi. Riječ je samostalna jezična jedinica. Riječi uvijek imaju određeno značenje. Time se se razlikuju od glasova ili slogova. Broj riječi različit je u svakom jeziku. Engleski jezik, na primjer, ima jako puno riječi. Takođe ga se smatra svjetskim prvakom kad se radi o vokabularu. Engleski bi navodno trebalo da ima više od milion riječi. Oxfordov engleski rječnik broji više od 600.000 riječi. Kineski, španlski ili ruski jezik imaju mnogo manje riječi. Vokabular jednog jezika takođe zavisi od njegove istorije. Na engleski jezik je utjecalo mnogo jezika i kultura. Time se engleski vokabular znatno povećao. Vokabular engleskog jezika se još uvijek bogati. Stručnjaci procjenjuju da se svaki dan poveća za 15 novih riječi. Te riječi prije svega dolaze iz područja novih medija. Naučni stručni jezik se u to ne ubraja. Samo terminologija iz područja hemije sadrži hiljade riječi. U gotovo svim jezicima duže riječi se rjeđe koriste od kratkih. A većina govornika koristi jako malo riječi. Stoga razlikujemo između aktivnog i pasivnog vokabulara. Pasivni vokabular sadrži riječi koje razumijemo. No njih ili ne koristimo ili ih koristimo jako rijetko. Aktivni vokabular sadrži riječi koje redovno koristimo. Za jednostavne razgovore ili tekstove dovoljno nam je malo riječi. U engleskom jeziku je za to potrebno samo oko 400 riječi i 40 glagola. Stoga ne brinite ako vam je vokabular ograničen!
Da li ste to znali?
Hebrejski spada u porodicu afroazijatskih jezika. U bliskom je srodstvu s arapskim i aramejskim. Za 5 miliona ljudi je hebrejski maternji jezik. Savremeni hebrejski je, međutim, vještački stvoren jezik… Osnova za njegovo stvaranje je bio već puno vremena prije izumrli starohebrejski. Leksički fond i gramatika su djelimice preuzeti i iz drugih jezika. Tako je starohebrejski svjesno preoblikovan u moderan standardni jezik. Ovaj ciljano preoblikovanje jezika je jedinstveno u svijetu. Hebrejski sistem znakova se sastoji od konsonantskog pisma. To znači da se vokali u pravilu ne pišu. Za njih nema vlastitih slova. Hebrejski se čita zdesna nalijevo. Njegovi znakovi potiču iz tradicije duge 3000 godina. Ko uči hebrejski, istovremeno upoznaje i dio svjetske historije. Isprobajte ga!