Knjiga fraza

bs Prisvojne zamjenice 2   »   no Possessiver 2

67 [šezdeset i sedam]

Prisvojne zamjenice 2

Prisvojne zamjenice 2

67 [sekstisju]

Possessiver 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski norveški Igra Više
naočale bril-ene b_______ b-i-l-n- -------- brillene 0
On je zaboravio svoje naočale. H-n ha---l--t b---len- s---. H__ h__ g____ b_______ s____ H-n h-r g-e-t b-i-l-n- s-n-. ---------------------------- Han har glemt brillene sine. 0
Ma gdje su mu naočale? Hvo- har --n-b-i-le--------da? H___ h__ h__ b_______ s___ d__ H-o- h-r h-n b-i-l-n- s-n- d-? ------------------------------ Hvor har han brillene sine da? 0
sat k-o--a k_____ k-o-k- ------ klokka 0
Njegov sat je pokvaren. K---k- -a---er-ød-l-g-. K_____ h___ e_ ø_______ K-o-k- h-n- e- ø-e-a-t- ----------------------- Klokka hans er ødelagt. 0
Sat visi na zidu. Kl-k-a ---g-r-på-v--gen. K_____ h_____ p_ v______ K-o-k- h-n-e- p- v-g-e-. ------------------------ Klokka henger på veggen. 0
pasoš p--s-t p_____ p-s-e- ------ passet 0
On je izgubio svoj pasoš. Ha- -----i---t pa-s-- sitt. H__ h__ m_____ p_____ s____ H-n h-r m-s-e- p-s-e- s-t-. --------------------------- Han har mistet passet sitt. 0
Gdje je onda njegov pasoš? H-----ar-ha--passet ---- d-? H___ h__ h__ p_____ s___ d__ H-o- h-r h-n p-s-e- s-t- d-? ---------------------------- Hvor har han passet sitt da? 0
oni – njihov / njihova / njihovo de –-de--s d_ – d____ d- – d-r-s ---------- de – deres 0
Djeca ne mogu naći njihove roditelje. B---- ka--i-ke -i--e--or-l--e-e----e. B____ k__ i___ f____ f_________ s____ B-r-a k-n i-k- f-n-e f-r-l-r-n- s-n-. ------------------------------------- Barna kan ikke finne foreldrene sine. 0
Ali eto dolaze njihovi roditelji! Me--d---er -o--or-ld---e-d--e-! M__ d__ e_ j_ f_________ d_____ M-n d-r e- j- f-r-l-r-n- d-r-s- ------------------------------- Men der er jo foreldrene deres! 0
Vi – Vaš / Vaša / Vaše D--/-d- –--er-s-/ d-n D_ / d_ – D____ / d__ D- / d- – D-r-s / d-n --------------------- De / du – Deres / din 0
Kakvo je bilo Vaše putovanje, gospodine Miler? Hv----n va- -ure- d--? H______ v__ t____ d___ H-o-d-n v-r t-r-n d-n- ---------------------- Hvordan var turen din? 0
Gdje je Vaša žena, gospodine Miler? Hvo- er --n-----? H___ e_ d__ k____ H-o- e- d-n k-n-? ----------------- Hvor er din kone? 0
Vi – Vaš / Vaša / Vaše D- / -u - --r---- -in D_ / d_ – D____ / d__ D- / d- – D-r-s / d-n --------------------- De / du – Deres / din 0
Kakvo je bilo Vaše putovanje, gospođo Schmidt? H-----n-v---tu--- --n? H______ v__ t____ d___ H-o-d-n v-r t-r-n d-n- ---------------------- Hvordan var turen din? 0
Gdje je Vaš muž, gospođo Schmidt? Hv-- -r-m----n--i-,-f-- Smid-? H___ e_ m_____ d___ f__ S_____ H-o- e- m-n-e- d-n- f-u S-i-t- ------------------------------ Hvor er mannen din, fru Smidt? 0

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 bosanski + norveški (1-100) MP3 norveški (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Genetska mutacija omogućava govor

Od svih živih bića na svijetu jedino čovjek može govoriti. Po tome se razlikuje od životinja i biljaka. Naravno da i životinje i biljke međusobno komuniciraju. Međutim, oni ne govore složeni jezik u slogovima. Zašto onda čovjek može govoriti? Za govor su potrebna određena organska obilježja. Ta tjelesna obilježja ima samo čovjek. Međutim, to ne znači nužno da ih je on razvio. U istoriji evolucije se ništa ne dešava bez razloga. Čovjek je jednom samo počeo govoriti. Ne zna se kad se to tačno desilo. Međutim, nešto se moralo dogoditi što je čovjeku dalo sposobnost govora. Istraživači smatraju da je za to zaslužna genetska mutacija. Antropolozi su usporedili nasljedne osobine različitih živih bića. Poznato je da jedan određeni gen utječe na jezik. Ljudi kod kojih je on oštećen imaju probleme s jezikom. Ne mogu se dobro izraziti te slabije razumiju riječi. Taj gen se ispitivao kod ljudi, majmuna i miševa. Kod ljudi i čimpanzi je jako sličan. Mogu se primijetiti samo dvije male razlike. Te razlike su uočljive u mozgu. Zajedno s ostalim genima one utječu na određene moždane aktivnosti. Na taj način čovjek može govoriti, dok majmun ne može. Međutim, zagonetka ljudskog jezika time još nije riješena. Pošto genetska mutacija nije dovoljna da bi se moglo govoriti. Istraživači su miševima usadili genetsku varijantu. To im nije dalo sposobnost govora... No njihovo cičenje je imalo drugačiji zvuk!