Knjiga fraza

bs U diskoteci   »   no På diskotek

46 [četrdeset i šest]

U diskoteci

U diskoteci

46 [førtiseks]

På diskotek

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski norveški Igra Više
Da li je mjesto slobodno? E- --t ----g h--? E_ d__ l____ h___ E- d-t l-d-g h-r- ----------------- Er det ledig her? 0
Mogu li sjesti do Vas? Kan j-g få-s-t-e---g? K__ j__ f_ s____ m___ K-n j-g f- s-t-e m-g- --------------------- Kan jeg få sette meg? 0
Rado. G----e ---. G_____ d___ G-e-n- d-t- ----------- Gjerne det. 0
Kako Vam se sviđa muzika? Hv- syn-s -- om---s-k--n? H__ s____ d_ o_ m________ H-a s-n-s d- o- m-s-k-e-? ------------------------- Hva synes du om musikken? 0
Malo je preglasna. L-t- fo---ø-. L___ f__ h___ L-t- f-r h-y- ------------- Litt for høy. 0
Ali bend svira sasvim dobro. M------de- --i-le--g----e ---. M__ b_____ s______ g_____ b___ M-n b-n-e- s-i-l-r g-n-k- b-a- ------------------------------ Men bandet spiller ganske bra. 0
Jeste li često ovdje? Er-d--he- -f-- --ler? E_ d_ h__ o___ e_____ E- d- h-r o-t- e-l-r- --------------------- Er du her ofte eller? 0
Ne, ovo je prvi put. N-i- -et e---ø-st- --n---. N___ d__ e_ f_____ g______ N-i- d-t e- f-r-t- g-n-e-. -------------------------- Nei, det er første gangen. 0
Ja još nikada nisam bio / bila ovdje. Je- ----aldri-vært-he-. J__ h__ a____ v___ h___ J-g h-r a-d-i v-r- h-r- ----------------------- Jeg har aldri vært her. 0
Plešete li? Danser-d-? D_____ d__ D-n-e- d-? ---------- Danser du? 0
Možda kasnije. K-n-kje se-e-e. K______ s______ K-n-k-e s-n-r-. --------------- Kanskje senere. 0
Ja ne znam tako dobro plesati. J---e---k----- -l-nk --l-å-----e. J__ e_ i___ s_ f____ t__ å d_____ J-g e- i-k- s- f-i-k t-l å d-n-e- --------------------------------- Jeg er ikke så flink til å danse. 0
To je vrlo jednostavno. D---er--el-ig le--. D__ e_ v_____ l____ D-t e- v-l-i- l-t-. ------------------- Det er veldig lett. 0
Ja ću Vam pokazati. J---sk-l-vis- -e-. J__ s___ v___ d___ J-g s-a- v-s- d-g- ------------------ Jeg skal vise deg. 0
Ne, radije drugi put. Ne-- -n-a--e- ---g. N___ e_ a____ g____ N-i- e- a-n-n g-n-. ------------------- Nei, en annen gang. 0
Čekate li nekoga? V-nte---u-p--no-n? V_____ d_ p_ n____ V-n-e- d- p- n-e-? ------------------ Venter du på noen? 0
Da, mog prijatelja. J-, ----e-nen--i-. J__ p_ v_____ m___ J-, p- v-n-e- m-n- ------------------ Ja, på vennen min. 0
Eno ga tamo iza dolazi! D-r--o--e- --n j-! D__ k_____ h__ j__ D-r k-m-e- h-n j-! ------------------ Der kommer han jo! 0

Geni utječu na jezik

Naše porijeklo određuje jezik koji govorimo. Međutim i naši geni su odgovorni za naš jezik. Do tog rezultata su došli škotski istraživači. Istraživali su po čemu se engleski jezik razlikuje od kineskog. Pritom su otkrili da geni takođe igraju ulogu. Jer geni utječu na razvitak našeg mozga. To znači da oblikuju strukturu mozga. Time se takođe potvrđuje naša sposobnost učenja jezika. Pritom su presudne varijante dvaju gena. Ako je određena varijanta oskudna, razvijaju se tonalni jezici. Dakle, tonalne jezike govore narodi koji ne posjeduju tu genetsku varijantu. Kod tonalnih jezika značenje riječi određuje visina tona. Kineski jezik je, na primjer, tonalni jezik. Kod dominantne genetske varijante razvijaju se drugi jezici. Engleski nije tonalni jezik. Varijante tog gena nisu ravnomjerno raspoređene. To znači da se na svijetu pojavljuju s različitom učestalošću. Međutim, jezici preživljavaju jedino ako se dalje prenose. Stoga djeca moraju imati sposobnosti za imitiranje jezika svojih roditelja. Moraju, dakle, moći da dobro usvoje jezik. Samo tada se jezik može prenositi s generacije na generaciju. Starija genetska varijanta pogoduje tonalnim jezicima. Prije je vjerovatno postojalo više tonalnihh jezika nego danas. Međutim, genetsku komponentu opet ne valja precjenjivati. Ona samo može doprinijeti boljem razumijevanju razvitka jezika. Ne postoji gen ni za engleski ni za kineski jezik. Svako može naučiti bilo koji jezik. Za to nisu potrebni geni već znatiželja i disciplina!
Da li ste to znali?
Tajlandski (ili tajski) spada u porodicu tai-kadai jezika. To je maternji jezik oko 20 miliona ljudi. Za razliku od većine zapadnih jezika tajski je tonski jezik. Kod tonskih jezika izgovor slogova odlučuje o njihovom značenju. Većina riječi u tajskom se sastoji iz jednog sloga. U zavisnosti od toga kojom tonskom visinom se ona govori, riječ dobija drugo značenje. Tajski razlikuje ukupno pet različitih visina tonova. Tajlandsko društvo je vijekovima bilo strogo hijerarhijski uređeno. Zato tajski i danas poznaje najmanje pet različitih nivoa. Oni se kreću od jednostavnog razgovornog jezika do vrlo uljudnog jezičkog oblika. Osim toga tajski se dijeli na puno lokalnih dijalekata. Sistem znakova ovog jezika je mješavina abecede i slogovnog pisma. Gramatika nije kompleksna. Pošto je tajski izolirajući jezik, nema deklinacija ili konjugacija. Naučite tajski, jer je to zaista fascinantan jezik!