Knjiga fraza

bs Pripreme za put   »   no Reiseforberedelser

47 [četrdeset i sedam]

Pripreme za put

Pripreme za put

47 [førtisju]

Reiseforberedelser

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski norveški Igra Više
Moraš spakovati naš kofer! D- -å--a-ke-k--fe--en-v--. D_ m_ p____ k________ v___ D- m- p-k-e k-f-e-t-n v-r- -------------------------- Du må pakke kofferten vår. 0
Ne smiješ ništa zaboraviti! Du--å ikke glemm- n-e. D_ m_ i___ g_____ n___ D- m- i-k- g-e-m- n-e- ---------------------- Du må ikke glemme noe. 0
Treba ti veliki kofer! Du--renge--en------kof-e-t. D_ t______ e_ s___ k_______ D- t-e-g-r e- s-o- k-f-e-t- --------------------------- Du trenger en stor koffert. 0
Ne zaboravi pasoš! Ik-- --em -----pas--t. I___ g___ r___________ I-k- g-e- r-i-e-a-s-t- ---------------------- Ikke glem reisepasset. 0
Ne zaboravi avionsku kartu! I-ke gl----l--il-et----. I___ g___ f_____________ I-k- g-e- f-y-i-l-t-e-e- ------------------------ Ikke glem flybillettene. 0
Ne zaboravi putne čekove! I---------r-i-esj-k-en-. I___ g___ r_____________ I-k- g-e- r-i-e-j-k-e-e- ------------------------ Ikke glem reisesjekkene. 0
Ponesi kremu za sunčanje. T- --d de- --lk---. T_ m__ d__ s_______ T- m-d d-g s-l-r-m- ------------------- Ta med deg solkrem. 0
Ponesi sunčane naočale. T- m-d---g-s-lb----ene. T_ m__ d__ s___________ T- m-d d-g s-l-r-l-e-e- ----------------------- Ta med deg solbrillene. 0
Ponesi šešir za sunce. Ta---d d-g so-h-tt-n. T_ m__ d__ s_________ T- m-d d-g s-l-a-t-n- --------------------- Ta med deg solhatten. 0
Hoćeš li ponijeti autokartu? Vil -- ---------- by-a--? V__ d_ t_ m__ d__ b______ V-l d- t- m-d d-g b-k-r-? ------------------------- Vil du ta med deg bykart? 0
Hoćeš li ponijeti vodič za putovanja? V-- d- -a---d-de--re---g-ide? V__ d_ t_ m__ d__ r__________ V-l d- t- m-d d-g r-i-e-u-d-? ----------------------------- Vil du ta med deg reiseguide? 0
Hoćeš li ponijeti kišobran? V-- d- -- -ed --g -araply? V__ d_ t_ m__ d__ p_______ V-l d- t- m-d d-g p-r-p-y- -------------------------- Vil du ta med deg paraply? 0
Misli na hlače, košulje, čarape. Husk buk---e, -kj-rt-ne -g-s------. H___ b_______ s________ o_ s_______ H-s- b-k-e-e- s-j-r-e-e o- s-k-e-e- ----------------------------------- Husk buksene, skjortene og sokkene. 0
Misli na kravate, kaiševe, sakoe. H----s-i-sene- --l------- dr--s---ke-e. H___ s________ b______ o_ d____________ H-s- s-i-s-n-, b-l-e-e o- d-e-s-a-k-n-. --------------------------------------- Husk slipsene, beltene og dressjakkene. 0
Misli na pidžame, spavaćice i majice. H-sk py-a--ene,--at-kjol-n- o----skjo-te--. H___ p_________ n__________ o_ t___________ H-s- p-j-m-e-e- n-t-k-o-e-e o- t-s-j-r-e-e- ------------------------------------------- Husk pyjamaene, nattkjolene og t-skjortene. 0
Trebaš cipele, sandale i čizme. Du t---ger---o--s-n--ler--------le-. D_ t______ s___ s_______ o_ s_______ D- t-e-g-r s-o- s-n-a-e- o- s-ø-l-r- ------------------------------------ Du trenger sko, sandaler og støvler. 0
Trebaš maramice, sapun i makaze za nokte. Du -ren--r lom-----kler- s-----g -e---s-ks. D_ t______ l____________ s___ o_ n_________ D- t-e-g-r l-m-e-ø-k-e-, s-p- o- n-g-e-a-s- ------------------------------------------- Du trenger lommetørkler, såpe og neglesaks. 0
Trebaš češalj, četkicu za zube i pastu za zube. Du-t-e-ger -n ka-, e--t----ør-te--- --nn----. D_ t______ e_ k___ e_ t_________ o_ t________ D- t-e-g-r e- k-m- e- t-n-b-r-t- o- t-n-k-e-. --------------------------------------------- Du trenger en kam, en tannbørste og tannkrem. 0

Budućnost jezika

Više od 1,3 milijarde ljudi govori kineski jezik. Tako kineski govori najviše ljudi na svijetu. I tako će ostati još dugi niz godina. Budućnost drugih jezika nije toliko perspektivna. Jer će mnogi lokalni jezici izumrijeti. Trenutno se u svijetu govori oko 6.000 različitih jezika. Stručnjaci pak kažu da je većina njih ugrožena. To znači da će oko 90% svih jezika nestati. Većina njih će izumrijeti još u ovom stoljeću. To znači da svaki dan nestane jedan jezik. Značenje pojedinih jezika će se takođe mijenjati u budućnosti. Engleski je još uvijek na drugom mjestu. Međutim, broj native speakera (izvornih govornika jezika) nije stalan. Uzrok tome je demografski razvoj. Za nekoliko desetljeća drugi jezici će početi prevladavati. Na 2. i 3. mjestu će se uskoro naći hindi/urdu i arapski jezik. Engleski jezik će zauzeti 4. mjesto. Njemački će jezik potpuno nestati iz skupine ‘prvih deset’. Malajski jezik će spadati među najvažnije jezike. Dok će neki jezici izumirati, nastajat će novi jezici. To će biti hibridni jezici. Takvi će se jezički hibridi uglavnom govoriti u gradovima. U budućnosti će se razviti i sasvim nove varijante jezika. U budućnosti će, dakle, postojati različiti oblici engleskog jezika. Broj dvojezičnih ljudi će se znatno povećati u cijelom svijetu. Nije sasvim jasno kako ćemo govoriti u budućnosti. Ali za 100 godina će još uvijek postojati različiti jezici. Dakle, učenje se neće tako brzo završiti...
Da li ste to znali?
Češki je maternji jezik oko 12 miliona ljudi. Spada u zapadnoslavenske jezike. Češki i slovački su veoma slični. Razlog tome je zajednička historija oba naroda. Ipak se jezici razlikuju u nekim tačkama. Mlađi Česi i Slovaci imaju ponekad teškoća da se razumiju. Međutim, ima govornika koji koriste miješani jezik. Govorni češki dosta se razlikuje od pisanog jezika. Moglo bi se reći da književni češki postoji uglavnom u pisanom obliku. Usmeno se koristi samo u službenim prilikama ili u medijima. Ovo strogo razdvajanje je najvažnija karakteristika češkog jezika. Gramatika češkog jezika nije baš jednostavna. Ima sedam padeža i četiri roda. Učenje je ipak veoma zabavno. Pri tome se otkriva puno novih stvari.