Knjiga fraza

bs U robnoj kući   »   no I butikken

52 [pedeset i dva]

U robnoj kući

U robnoj kući

52 [femtito]

I butikken

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski norveški Igra Više
Hoćemo li ići u jednu robnu kuću? Skal-v--gå-t-l-bu--k---? S___ v_ g_ t__ b________ S-a- v- g- t-l b-t-k-e-? ------------------------ Skal vi gå til butikken? 0
Ja moram obaviti kupovinu. J------k-----noen--in-. J__ m_ k____ n___ t____ J-g m- k-ø-e n-e- t-n-. ----------------------- Jeg må kjøpe noen ting. 0
Hoću puno toga da kupim. J-- -il -and-- ---. J__ v__ h_____ m___ J-g v-l h-n-l- m-e- ------------------- Jeg vil handle mye. 0
Gdje su uredski artikli? Hv-r er-ko-to-ar-ikle-e? H___ e_ k_______________ H-o- e- k-n-o-a-t-k-e-e- ------------------------ Hvor er kontorartiklene? 0
Trebam koverte i papir za pisma. Jeg ---ng-r ---vol--t----- brevp----. J__ t______ k__________ o_ b_________ J-g t-e-g-r k-n-o-u-t-r o- b-e-p-p-r- ------------------------------------- Jeg trenger konvolutter og brevpapir. 0
Trebam hemijske olovke i flomastere. J-- t----er -ul-pen--r ---farge--if-er. J__ t______ k_________ o_ f____________ J-g t-e-g-r k-l-p-n-e- o- f-r-e-t-f-e-. --------------------------------------- Jeg trenger kulepenner og fargestifter. 0
Gdje je namještaj? Hv-- e--møbl-n-? H___ e_ m_______ H-o- e- m-b-e-e- ---------------- Hvor er møblene? 0
Trebam ormar i komodu. J-- -r-n----et ---p o---n k-m-ode. J__ t______ e_ s___ o_ e_ k_______ J-g t-e-g-r e- s-a- o- e- k-m-o-e- ---------------------------------- Jeg trenger et skap og en kommode. 0
Trebam jedan pisaći sto i regal. Je- -re-ge- e- skrivebor- o--e- h--le. J__ t______ e_ s_________ o_ e_ h_____ J-g t-e-g-r e- s-r-v-b-r- o- e- h-l-e- -------------------------------------- Jeg trenger et skrivebord og en hylle. 0
Gdje su igračke? H-o--e- -ek--ø--t? H___ e_ l_________ H-o- e- l-k-t-y-t- ------------------ Hvor er leketøyet? 0
Trebam jednu lutku i medvjedića. Je- t--n--r -----k-- og en-b--s-. J__ t______ e_ d____ o_ e_ b_____ J-g t-e-g-r e- d-k-e o- e- b-m-e- --------------------------------- Jeg trenger ei dukke og en bamse. 0
Trebam fudbalsku loptu i šah. Jeg-tr-nge- ---fotba------e--s-ak-s-i--. J__ t______ e_ f______ o_ e_ s__________ J-g t-e-g-r e- f-t-a-l o- e- s-a-k-p-l-. ---------------------------------------- Jeg trenger en fotball og et sjakkspill. 0
Gdje je alat? Hvor----verkt--et? H___ e_ v_________ H-o- e- v-r-t-y-t- ------------------ Hvor er verktøyet? 0
Trebam čekić i kliješta. J---t-e-g-r-e- h---e--og -i ta--. J__ t______ e_ h_____ o_ e_ t____ J-g t-e-g-r e- h-m-e- o- e- t-n-. --------------------------------- Jeg trenger en hammer og ei tang. 0
Trebam bušilicu i odvijač. Je- t-e-ge---- --r og en skr--rek-er. J__ t______ e_ b__ o_ e_ s___________ J-g t-e-g-r e- b-r o- e- s-r-t-e-k-r- ------------------------------------- Jeg trenger et bor og en skrutrekker. 0
Gdje je nakit? Hv-r-----m-k--n-? H___ e_ s________ H-o- e- s-y-k-n-? ----------------- Hvor er smykkene? 0
Trebam ogrlicu i narukvicu. J-- ----g---en --ls------og -- a-m----. J__ t______ e_ h________ o_ e_ a_______ J-g t-e-g-r e- h-l-k-e-e o- e- a-m-å-d- --------------------------------------- Jeg trenger en halskjede og et armbånd. 0
Trebam prsten i naušnice. J------n-e- -n -ing--g-ø--dobbe-. J__ t______ e_ r___ o_ ø_________ J-g t-e-g-r e- r-n- o- ø-e-o-b-r- --------------------------------- Jeg trenger en ring og øredobber. 0

Žene su nadarenije za jezike od muškaraca!

Žene su jednako inteligentne kao muškarci. U prosjeku i jedni i drugi imaju isti koeficijent inteligencije. Međutim, sposobnosti spolova se razlikuju. Muškarci, na primjer, bolje trodimenzionalno razmišljaju. Takođe bolje rješavaju matematičke zadatke. Žene, s druge strane, imaju bolje pamćenje. Pa bolje usvajaju jezike. Žene prave manje grešaka u pravopisu i gramatici. Takođe imaju veći vokabular i čitaju tečnije. Stoga u jezičkim testovima većinom postižu bolje rezultate. Razlog isticanja žena u jezicima leži u mozgu. Muški i ženski mozak su drugačije organizirani. Za jezike je odgovorna lijeva polovina mozga. To područje kontrolira jezičke procese. Usto žene koriste obje polovine pri obradi jezika. Njihove dvije polovine mozga takođe bolje razmjenjuju informacije. Dakle, ženski mozak je kod jezičke obrade aktivniji. Na taj su način žene u mogućnosti da učinkovitije obrađuju jezik. Još nije poznato zašto se ta dva mozga razlikuju. Neki istaživači smatraju da je biologija uzrok tome. Ženski i muški geni utječu na razvoj mozga. Priroda muškaraca i žena zavisi i od hormona. Drugi opet kažu da odgoj utječe na naš razvoj. Jer se sa ženskom djecom više priča te im se više čita. Dječaci, s druge strane, dobijaju više tehničkih igračaka. Dakle, moguće je da naša okolina oblikuje naš mozak. S druge strane, određene razlike postoje širom svijeta. U svakoj kulturi djeca se drugačije odgajaju...
Da li ste to znali?
Vijetnamski spada u mon-kmerske jezike. To je maternji jezik više od 80 miliona ljudi. Nije u srodstvu s kineskim. Veliki dio jezičkog fonda je, međutim, kineskog porijekla. Razlog tome je što je Vijetnam bio 1000 godina pod dominacijom Kine. U doba kolonijalizma francuski je imao veliki utjecaj na razvoj vijetnamskog. Vijetnamski je tonski jezik. To znači da visina tona slogova odlučuje o njihovom značenju. Pogrešan izgovor može izgovoreno potpuno promijeniti ili čak obesmisliti. U vijetnamskom se ukupno razlikuje šest visina tonova. Jezik danas koristi latinična slova. Prije su se koristili kineski pisani znakovi. Pošto je vijetnamski izolirajući jezik, riječi se ne dekliniraju. Jezik je još uvijek nedovoljno istražen… Otkrijte ga, zaista se isplati!