Knjiga fraza

bs Prošlost 1   »   no Fortid 1

81 [osamdeset i jedan]

Prošlost 1

Prošlost 1

81 [åttien]

Fortid 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski norveški Igra Više
pisati sk-i-e s_____ s-r-v- ------ skrive 0
On je napisao pismo. Ha----rev--- bre-. H__ s____ e_ b____ H-n s-r-v e- b-e-. ------------------ Han skrev et brev. 0
A ona je napisala razglednicu. O- h-n-s-r-v--t-ko--. O_ h__ s____ e_ k____ O- h-n s-r-v e- k-r-. --------------------- Og hun skrev et kort. 0
čitati l--e l___ l-s- ---- lese 0
On je čitao ilustrovani časopis. J-g-les-- e---aga-i-. J__ l____ e_ m_______ J-g l-s-e e- m-g-s-n- --------------------- Jeg leste et magasin. 0
A ona je čitala knjigu. O----- ----e--i----. O_ h__ l____ e_ b___ O- h-n l-s-e e- b-k- -------------------- Og hun leste ei bok. 0
uzeti -a t_ t- -- ta 0
On je uzeo cigaretu. Han-t-k en s-gar--t. H__ t__ e_ s________ H-n t-k e- s-g-r-t-. -------------------- Han tok en sigarett. 0
Ona je uzela komad čokolade. Hun t-- et-styk-e--joko-ad-. H__ t__ e_ s_____ s_________ H-n t-k e- s-y-k- s-o-o-a-e- ---------------------------- Hun tok et stykke sjokolade. 0
On je bio nevjeran, ali je ona bila vjerna. H-- var utro--m-- h-- var t-o----. H__ v__ u____ m__ h__ v__ t_______ H-n v-r u-r-, m-n h-n v-r t-o-a-t- ---------------------------------- Han var utro, men hun var trofast. 0
On je bio lijen, ali je ona bila vrijedna. Han--ar la-, m-n hu-------li-t-g. H__ v__ l___ m__ h__ v__ f_______ H-n v-r l-t- m-n h-n v-r f-i-t-g- --------------------------------- Han var lat, men hun var flittig. 0
On je bio siromašan, ali je ona bila bogata. Ha----r--a--ig,-m-- hu---a- -ik. H__ v__ f______ m__ h__ v__ r___ H-n v-r f-t-i-, m-n h-n v-r r-k- -------------------------------- Han var fattig, men hun var rik. 0
On nije imao novca, već dugove. Ha----dde-i-gen-p-n-er,--e- ----d. H__ h____ i____ p______ m__ g_____ H-n h-d-e i-g-n p-n-e-, m-n g-e-d- ---------------------------------- Han hadde ingen penger, men gjeld. 0
On nije imao sreće, već peh. H-n-hadd---k-e---a-s--m-n --l-ks. H__ h____ i___ f_____ m__ u______ H-n h-d-e i-k- f-a-s- m-n u-l-k-. --------------------------------- Han hadde ikke flaks, men uflaks. 0
On nije imao uspjeh, već neuspjeh. Han ly--es -k------n h-- -isl-k---. H__ l_____ i____ m__ h__ m_________ H-n l-k-e- i-k-, m-n h-n m-s-y-t-s- ----------------------------------- Han lyktes ikke, men han mislyktes. 0
On nije bio zadovoljan, već nezadovoljan. Ha- -ar-i--e-f-rn--d- --- m-s-o--ø-d. H__ v__ i___ f_______ m__ m__________ H-n v-r i-k- f-r-ø-d- m-n m-s-o-n-y-. ------------------------------------- Han var ikke fornøyd, men misfornøyd. 0
On nije bio sretan, već nesretan. Ha--v-- --ke ly-kel-g, -en-ulyk-e---. H__ v__ i___ l________ m__ u_________ H-n v-r i-k- l-k-e-i-, m-n u-y-k-l-g- ------------------------------------- Han var ikke lykkelig, men ulykkelig. 0
On nije bio simpatičan, već antipatičan. H-n va- i--e --m--ti-k,-m----sy--a-i--. H__ v__ i___ s_________ m__ u__________ H-n v-r i-k- s-m-a-i-k- m-n u-y-p-t-s-. --------------------------------------- Han var ikke sympatisk, men usympatisk. 0

Kako djeca ispravno uče govoriti

Čim se čovjek rodi počinje s drugima komunicirati. Bebe plaču kad nešto žele. S nekoliko mjeseci mogu već govoriti jednostavne riječi. Rečenice s tri riječi govore s gotovo dvije godine. Na početak govorenja kod djece se ne može utjecati. Međutim, može se utjecati na kvalitet njihovog učenja maternjeg jezika! Zato valja razmotriti nekoliko stvari. Najvažnije prije svega je da dijete uvijek ima motivaciju za učenje. Mora uvidjeti da svojim govorom nešto postiže. Djeca se raduju osmijehu kao pozitivnoj povratnoj informaciji. Veća djeca traže dijalog sa svojom okolinom. Usmjeravaju se na jezik ljudi u svojoj blizini. Stoga je važna jezička razina roditelja i odgojitelja. Djeca takođe moraju naučiti da je jezik dragocijen! Međutim, pritom bi se uvijek trebala zabavljati. Čitanje naglas pokazuje djeci koliko jezik može biti uzbudljiv. Roditelji bi se što više trebali baviti svojom djecom. Kada dijete doživi mnogo stvari, želi o tome pričati. Djeci koja odrastaju dvojezično potrebna su čvrsta pravila. Moraju naučiti koji jezik se s kime govori. Na taj način njihov mozak uči da razlikuje dva jezika. Kad djeca krenu u školu, njihov jezik se mijenja. Uče novi kolokvijalni govor. Tada je važno da roditelji obrate pažnju kako njihovo dijete govori. Istraživanja pokazuju da se prvi jezik zauvijek utisne u mozak. Ono što naučimo kao djeca prati nas cijeli život. Ko kao dijete dobro nauči svoj maternji jezik, kasnije od toga profitira. Ta osoba nove stvari uči brže i bolje – ne samo strane jezike...