Knjiga fraza

bs U diskoteci   »   bg В дискотеката

46 [četrdeset i šest]

U diskoteci

U diskoteci

46 [четирийсет и шест]

46 [chetiriyset i shest]

В дискотеката

V diskotekata

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bugarski Igra Više
Da li je mjesto slobodno? Мя--о-о-сво-од----- -? М______ с_______ л_ е_ М-с-о-о с-о-о-н- л- е- ---------------------- Мястото свободно ли е? 0
Mya-t-t- -v-b-----l- ye? M_______ s_______ l_ y__ M-a-t-t- s-o-o-n- l- y-? ------------------------ Myastoto svobodno li ye?
Mogu li sjesti do Vas? М-ж--л---- ----- п-и-В--? М___ л_ д_ с____ п__ В___ М-ж- л- д- с-д-а п-и В-с- ------------------------- Може ли да седна при Вас? 0
Mozh- -i--a s--na pr---as? M____ l_ d_ s____ p__ V___ M-z-e l- d- s-d-a p-i V-s- -------------------------- Mozhe li da sedna pri Vas?
Rado. С---о--лст--е. С у___________ С у-о-о-с-в-е- -------------- С удоволствие. 0
S--dovol--v-e. S u___________ S u-o-o-s-v-e- -------------- S udovolstvie.
Kako Vam se sviđa muzika? К-к-н-ми-ате-музикат-? К__ н_______ м________ К-к н-м-р-т- м-з-к-т-? ---------------------- Как намирате музиката? 0
K-k ----------uzikat-? K__ n_______ m________ K-k n-m-r-t- m-z-k-t-? ---------------------- Kak namirate muzikata?
Malo je preglasna. Ма--о-----а. М____ с_____ М-л-о с-л-а- ------------ Малко силна. 0
M--ko -i--a. M____ s_____ M-l-o s-l-a- ------------ Malko silna.
Ali bend svira sasvim dobro. Но-гр---та --и-и--но-----бре. Н_ г______ с____ м____ д_____ Н- г-у-а-а с-и-и м-о-о д-б-е- ----------------------------- Но групата свири много добре. 0
No----pat- s-i-i----g----b-e. N_ g______ s____ m____ d_____ N- g-u-a-a s-i-i m-o-o d-b-e- ----------------------------- No grupata sviri mnogo dobre.
Jeste li često ovdje? Ч-с-о-л- и-в--е--ук? Ч____ л_ и_____ т___ Ч-с-о л- и-в-т- т-к- -------------------- Често ли идвате тук? 0
Ch---- ---i-va-- --k? C_____ l_ i_____ t___ C-e-t- l- i-v-t- t-k- --------------------- Chesto li idvate tuk?
Ne, ovo je prvi put. Не--з---ър-и---т. Н__ з_ п____ п___ Н-, з- п-р-и п-т- ----------------- Не, за първи път. 0
N----- ----- py-. N__ z_ p____ p___ N-, z- p-r-i p-t- ----------------- Ne, za pyrvi pyt.
Ja još nikada nisam bio / bila ovdje. Ник-г- -е-с---б--------а т-к. Н_____ н_ с__ б__ / б___ т___ Н-к-г- н- с-м б-л / б-л- т-к- ----------------------------- Никога не съм бил / била тук. 0
N-k--a-----ym--il / --l- tu-. N_____ n_ s__ b__ / b___ t___ N-k-g- n- s-m b-l / b-l- t-k- ----------------------------- Nikoga ne sym bil / bila tuk.
Plešete li? Тан-ува---л-? Т________ л__ Т-н-у-а-е л-? ------------- Танцувате ли? 0
T--tsuv-t- l-? T_________ l__ T-n-s-v-t- l-? -------------- Tantsuvate li?
Možda kasnije. По----но-може б-. П_______ м___ б__ П---ъ-н- м-ж- б-. ----------------- По-късно може би. 0
Po---s-- mo--e-b-. P_______ m____ b__ P---y-n- m-z-e b-. ------------------ Po-kysno mozhe bi.
Ja ne znam tako dobro plesati. Аз -е-мога--- т--ц---- ----е. А_ н_ м___ д_ т_______ д_____ А- н- м-г- д- т-н-у-а- д-б-е- ----------------------------- Аз не мога да танцувам добре. 0
Az n- mo-- da--ant---am --bre. A_ n_ m___ d_ t________ d_____ A- n- m-g- d- t-n-s-v-m d-b-e- ------------------------------ Az ne moga da tantsuvam dobre.
To je vrlo jednostavno. С-в--м прос----. С_____ п_____ е_ С-в-е- п-о-т- е- ---------------- Съвсем просто е. 0
S-vse- pr-sto -e. S_____ p_____ y__ S-v-e- p-o-t- y-. ----------------- Syvsem prosto ye.
Ja ću Vam pokazati. Ще-Ви -о--ж-. Щ_ В_ п______ Щ- В- п-к-ж-. ------------- Ще Ви покажа. 0
S-c-e-V--p--az-a. S____ V_ p_______ S-c-e V- p-k-z-a- ----------------- Shche Vi pokazha.
Ne, radije drugi put. Не- -о----ре н-кой ---г--ът. Н__ п_______ н____ д___ п___ Н-, п---о-р- н-к-й д-у- п-т- ---------------------------- Не, по-добре някой друг път. 0
N------do----ny--oy--r-- ---. N__ p_______ n_____ d___ p___ N-, p---o-r- n-a-o- d-u- p-t- ----------------------------- Ne, po-dobre nyakoy drug pyt.
Čekate li nekoga? Ч-ка-------як--о? Ч_____ л_ н______ Ч-к-т- л- н-к-г-? ----------------- Чакате ли някого? 0
Ch-k----l- ----o-o? C______ l_ n_______ C-a-a-e l- n-a-o-o- ------------------- Chakate li nyakogo?
Da, mog prijatelja. Да, м-я п--я-ел. Д__ м__ п_______ Д-, м-я п-и-т-л- ---------------- Да, моя приятел. 0
D-, -oya-p--y---l. D__ m___ p________ D-, m-y- p-i-a-e-. ------------------ Da, moya priyatel.
Eno ga tamo iza dolazi! Е-- г- ---а. Е__ г_ и____ Е-о г- и-в-. ------------ Ето го идва. 0
E-o--o-----. E__ g_ i____ E-o g- i-v-. ------------ Eto go idva.

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 bosanski + bugarski (1-100) MP3 bugarski (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Geni utječu na jezik

Naše porijeklo određuje jezik koji govorimo. Međutim i naši geni su odgovorni za naš jezik. Do tog rezultata su došli škotski istraživači. Istraživali su po čemu se engleski jezik razlikuje od kineskog. Pritom su otkrili da geni takođe igraju ulogu. Jer geni utječu na razvitak našeg mozga. To znači da oblikuju strukturu mozga. Time se takođe potvrđuje naša sposobnost učenja jezika. Pritom su presudne varijante dvaju gena. Ako je određena varijanta oskudna, razvijaju se tonalni jezici. Dakle, tonalne jezike govore narodi koji ne posjeduju tu genetsku varijantu. Kod tonalnih jezika značenje riječi određuje visina tona. Kineski jezik je, na primjer, tonalni jezik. Kod dominantne genetske varijante razvijaju se drugi jezici. Engleski nije tonalni jezik. Varijante tog gena nisu ravnomjerno raspoređene. To znači da se na svijetu pojavljuju s različitom učestalošću. Međutim, jezici preživljavaju jedino ako se dalje prenose. Stoga djeca moraju imati sposobnosti za imitiranje jezika svojih roditelja. Moraju, dakle, moći da dobro usvoje jezik. Samo tada se jezik može prenositi s generacije na generaciju. Starija genetska varijanta pogoduje tonalnim jezicima. Prije je vjerovatno postojalo više tonalnihh jezika nego danas. Međutim, genetsku komponentu opet ne valja precjenjivati. Ona samo može doprinijeti boljem razumijevanju razvitka jezika. Ne postoji gen ni za engleski ni za kineski jezik. Svako može naučiti bilo koji jezik. Za to nisu potrebni geni već znatiželja i disciplina!
Da li ste to znali?
Tajlandski (ili tajski) spada u porodicu tai-kadai jezika. To je maternji jezik oko 20 miliona ljudi. Za razliku od većine zapadnih jezika tajski je tonski jezik. Kod tonskih jezika izgovor slogova odlučuje o njihovom značenju. Većina riječi u tajskom se sastoji iz jednog sloga. U zavisnosti od toga kojom tonskom visinom se ona govori, riječ dobija drugo značenje. Tajski razlikuje ukupno pet različitih visina tonova. Tajlandsko društvo je vijekovima bilo strogo hijerarhijski uređeno. Zato tajski i danas poznaje najmanje pet različitih nivoa. Oni se kreću od jednostavnog razgovornog jezika do vrlo uljudnog jezičkog oblika. Osim toga tajski se dijeli na puno lokalnih dijalekata. Sistem znakova ovog jezika je mješavina abecede i slogovnog pisma. Gramatika nije kompleksna. Pošto je tajski izolirajući jezik, nema deklinacija ili konjugacija. Naučite tajski, jer je to zaista fascinantan jezik!