Knjiga fraza

bs Pripreme za put   »   nn Preparing a trip

47 [četrdeset i sedam]

Pripreme za put

Pripreme za put

47 [førtisju]

Preparing a trip

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski nynorsk Igra Više
Moraš spakovati naš kofer! Du m----k-e-ko-f----n -år. Du må pakke kofferten vår. D- m- p-k-e k-f-e-t-n v-r- -------------------------- Du må pakke kofferten vår. 0
Ne smiješ ništa zaboraviti! Du-må---k-e -lø-m---ok-. Du må ikkje gløyme noko. D- m- i-k-e g-ø-m- n-k-. ------------------------ Du må ikkje gløyme noko. 0
Treba ti veliki kofer! D- t-e-- e-n s-o- k-f--r-. Du treng ein stor koffert. D- t-e-g e-n s-o- k-f-e-t- -------------------------- Du treng ein stor koffert. 0
Ne zaboravi pasoš! Ik--e g---m-pa-set! Ikkje gløym passet! I-k-e g-ø-m p-s-e-! ------------------- Ikkje gløym passet! 0
Ne zaboravi avionsku kartu! I-kje-g---m----b-l-ett--e! Ikkje gløym flybillettane! I-k-e g-ø-m f-y-i-l-t-a-e- -------------------------- Ikkje gløym flybillettane! 0
Ne zaboravi putne čekove! I-kj- gløym -eisesj-kk-ne! Ikkje gløym reisesjekkane! I-k-e g-ø-m r-i-e-j-k-a-e- -------------------------- Ikkje gløym reisesjekkane! 0
Ponesi kremu za sunčanje. T- med--eg--o--re-. Ta med deg solkrem. T- m-d d-g s-l-r-m- ------------------- Ta med deg solkrem. 0
Ponesi sunčane naočale. T--m-d---- -olbr-l--n-. Ta med deg solbrillene. T- m-d d-g s-l-r-l-e-e- ----------------------- Ta med deg solbrillene. 0
Ponesi šešir za sunce. Ta -ed deg solh-t-en. Ta med deg solhatten. T- m-d d-g s-l-a-t-n- --------------------- Ta med deg solhatten. 0
Hoćeš li ponijeti autokartu? Vi- ------m-- d-- -i- -ar-? Vil du ta med deg eit kart? V-l d- t- m-d d-g e-t k-r-? --------------------------- Vil du ta med deg eit kart? 0
Hoćeš li ponijeti vodič za putovanja? Vi---u ta -----eg-e--r--se--k? Vil du ta med deg ei reisebok? V-l d- t- m-d d-g e- r-i-e-o-? ------------------------------ Vil du ta med deg ei reisebok? 0
Hoćeš li ponijeti kišobran? Vi--d- -- m---d-g ------r--l-? Vil du ta med deg ein paraply? V-l d- t- m-d d-g e-n p-r-p-y- ------------------------------ Vil du ta med deg ein paraply? 0
Misli na hlače, košulje, čarape. Hug---u-s--e,-s---rte---o- so-k---. Hugs buksene, skjortene og sokkane. H-g- b-k-e-e- s-j-r-e-e o- s-k-a-e- ----------------------------------- Hugs buksene, skjortene og sokkane. 0
Misli na kravate, kaiševe, sakoe. H--s---ip-a,----t--o---re-sj-k-e-e. Hugs slipsa, belta og dressjakkene. H-g- s-i-s-, b-l-a o- d-e-s-a-k-n-. ----------------------------------- Hugs slipsa, belta og dressjakkene. 0
Misli na pidžame, spavaćice i majice. Hu-s-pyjam---n-, n---kjo-a-e--g ---k--r-e-e. Hugs pyjamasane, nattkjolane og t-skjortene. H-g- p-j-m-s-n-, n-t-k-o-a-e o- t-s-j-r-e-e- -------------------------------------------- Hugs pyjamasane, nattkjolane og t-skjortene. 0
Trebaš cipele, sandale i čizme. Du-tre---sko- sandalar-o- -tø--a-. Du treng sko, sandalar og støvlar. D- t-e-g s-o- s-n-a-a- o- s-ø-l-r- ---------------------------------- Du treng sko, sandalar og støvlar. 0
Trebaš maramice, sapun i makaze za nokte. Du tr------m-e-l-----så-- og -e-le-a-s. Du treng lommeplagg, såpe og neglesaks. D- t-e-g l-m-e-l-g-, s-p- o- n-g-e-a-s- --------------------------------------- Du treng lommeplagg, såpe og neglesaks. 0
Trebaš češalj, četkicu za zube i pastu za zube. Du -reng ei--k--, -in t-n-bør--- -- t-n--re-. Du treng ein kam, ein tannbørste og tannkrem. D- t-e-g e-n k-m- e-n t-n-b-r-t- o- t-n-k-e-. --------------------------------------------- Du treng ein kam, ein tannbørste og tannkrem. 0

Budućnost jezika

Više od 1,3 milijarde ljudi govori kineski jezik. Tako kineski govori najviše ljudi na svijetu. I tako će ostati još dugi niz godina. Budućnost drugih jezika nije toliko perspektivna. Jer će mnogi lokalni jezici izumrijeti. Trenutno se u svijetu govori oko 6.000 različitih jezika. Stručnjaci pak kažu da je većina njih ugrožena. To znači da će oko 90% svih jezika nestati. Većina njih će izumrijeti još u ovom stoljeću. To znači da svaki dan nestane jedan jezik. Značenje pojedinih jezika će se takođe mijenjati u budućnosti. Engleski je još uvijek na drugom mjestu. Međutim, broj native speakera (izvornih govornika jezika) nije stalan. Uzrok tome je demografski razvoj. Za nekoliko desetljeća drugi jezici će početi prevladavati. Na 2. i 3. mjestu će se uskoro naći hindi/urdu i arapski jezik. Engleski jezik će zauzeti 4. mjesto. Njemački će jezik potpuno nestati iz skupine ‘prvih deset’. Malajski jezik će spadati među najvažnije jezike. Dok će neki jezici izumirati, nastajat će novi jezici. To će biti hibridni jezici. Takvi će se jezički hibridi uglavnom govoriti u gradovima. U budućnosti će se razviti i sasvim nove varijante jezika. U budućnosti će, dakle, postojati različiti oblici engleskog jezika. Broj dvojezičnih ljudi će se znatno povećati u cijelom svijetu. Nije sasvim jasno kako ćemo govoriti u budućnosti. Ali za 100 godina će još uvijek postojati različiti jezici. Dakle, učenje se neće tako brzo završiti...
Da li ste to znali?
Češki je maternji jezik oko 12 miliona ljudi. Spada u zapadnoslavenske jezike. Češki i slovački su veoma slični. Razlog tome je zajednička historija oba naroda. Ipak se jezici razlikuju u nekim tačkama. Mlađi Česi i Slovaci imaju ponekad teškoća da se razumiju. Međutim, ima govornika koji koriste miješani jezik. Govorni češki dosta se razlikuje od pisanog jezika. Moglo bi se reći da književni češki postoji uglavnom u pisanom obliku. Usmeno se koristi samo u službenim prilikama ili u medijima. Ovo strogo razdvajanje je najvažnija karakteristika češkog jezika. Gramatika češkog jezika nije baš jednostavna. Ima sedam padeža i četiri roda. Učenje je ipak veoma zabavno. Pri tome se otkriva puno novih stvari.