Knjiga fraza

bs Veznici 1   »   et Sidesõnad 1

94 [devedeset i četiri]

Veznici 1

Veznici 1

94 [üheksakümmend neli]

Sidesõnad 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski estonski Igra Više
Čekaj dok kiša ne prestane. Oot----n- v--- -õ---. O___ k___ v___ l_____ O-t- k-n- v-h- l-p-b- --------------------- Oota kuni vihm lõpeb. 0
Čekaj dok završim. Oot- k-ni ma---lmis----n. O___ k___ m_ v_____ o____ O-t- k-n- m- v-l-i- o-e-. ------------------------- Oota kuni ma valmis olen. 0
Čekaj dok se on ne vrati. O--a---n- t---a-a-- tu-eb. O___ k___ t_ t_____ t_____ O-t- k-n- t- t-g-s- t-l-b- -------------------------- Oota kuni ta tagasi tuleb. 0
Ja čekam dok mi se kosa ne osuši. Ma -o-a- --n--mu --uks---o--------. M_ o____ k___ m_ j______ o_ k______ M- o-t-n k-n- m- j-u-s-d o- k-i-a-. ----------------------------------- Ma ootan kuni mu juuksed on kuivad. 0
Ja čekam dok se film ne završi. M---ot-n -----film-ä---lõpe-. M_ o____ k___ f___ ä__ l_____ M- o-t-n k-n- f-l- ä-a l-p-b- ----------------------------- Ma ootan kuni film ära lõpeb. 0
Ja čekam dok na semaforu ne bude zeleno. Ma --t-----ni-f---- --l--rohe-i----------. M_ o____ k___ f____ t___ r_________ l_____ M- o-t-n k-n- f-o-i t-l- r-h-l-s-k- l-h-b- ------------------------------------------ Ma ootan kuni foori tuli roheliseks läheb. 0
Kada putuješ na godišnji odmor? M-llal -- --h----l--s-idad? M_____ s_ p________ s______ M-l-a- s- p-h-u-e-e s-i-a-? --------------------------- Millal sa puhkusele sõidad? 0
Još prije ljetnog raspusta? Vee- --ne--u-e-ahe--a? V___ e___ s___________ V-e- e-n- s-v-v-h-a-a- ---------------------- Veel enne suvevaheaga? 0
Da, još prije nego počne ljetni raspust. Ja-, -nn--s------ea-a--lgu--. J___ e___ s__________ a______ J-h- e-n- s-v-v-h-a-a a-g-s-. ----------------------------- Jah, enne suvevaheaja algust. 0
Popravi krov, prije nego što počne zima. P---nd- --tu- ----,-k-i---l----g--. P______ k____ e____ k__ t___ a_____ P-r-n-a k-t-s e-n-, k-i t-l- a-g-b- ----------------------------------- Paranda katus enne, kui talv algab. 0
Operi ruke, prije nego što sjedneš za sto. Pe-e -ma-k-e- e---- ku- l-u-- ist-d. P___ o__ k___ e____ k__ l____ i_____ P-s- o-a k-e- e-n-, k-i l-u-a i-t-d- ------------------------------------ Pese oma käed enne, kui lauda istud. 0
Zatvori prozor, prije nego što izađeš. S--g-----n --n-,--ui -ä-----ähe-. S____ a___ e____ k__ v____ l_____ S-l-e a-e- e-n-, k-i v-l-a l-h-d- --------------------------------- Sulge aken enne, kui välja lähed. 0
Kada ćeš doći kući? M-ll-- -a-k-j--tu--d? M_____ s_ k___ t_____ M-l-a- s- k-j- t-l-d- --------------------- Millal sa koju tuled? 0
Nakon nastave? Peale-t-nd-? P____ t_____ P-a-e t-n-e- ------------ Peale tunde? 0
Da, nakon što se nastava završi. Ja-,---ale--undi---lõ-p-. J___ p____ t______ l_____ J-h- p-a-e t-n-i-e l-p-u- ------------------------- Jah, peale tundide lõppu. 0
Nakon što je imao nezgodu, on više nije mogao raditi. P-----s-d---k-- -a---n-et-s oli, -i -aan-d-ta e-am--ö-ta--. P____ s____ k__ t__ õ______ o___ e_ s_____ t_ e___ t_______ P-a-e s-d-, k-i t-l õ-n-t-s o-i- e- s-a-u- t- e-a- t-ö-a-a- ----------------------------------------------------------- Peale seda, kui tal õnnetus oli, ei saanud ta enam töötada. 0
Nakon što je izgubio posao, on je otišao u Ameriku. P-al- -eda----i-----ö- --ot-s, -äks ta---e-ri-a-se. P____ s____ k__ t_ t__ k______ l___ t_ A___________ P-a-e s-d-, k-i t- t-ö k-o-a-, l-k- t- A-e-r-k-s-e- --------------------------------------------------- Peale seda, kui ta töö kaotas, läks ta Ameerikasse. 0
Nakon što je otišao u Ameriku, on se obogatio. Pe-l- s--a- -ui -a-A-e-r-----e ----,-s-- ---ri--aks. P____ s____ k__ t_ A__________ l____ s__ t_ r_______ P-a-e s-d-, k-i t- A-e-r-k-s-e l-k-, s-i t- r-k-a-s- ---------------------------------------------------- Peale seda, kui ta Ameerikasse läks, sai ta rikkaks. 0

Kako učiti dva jezika istovremeno

Strani jezici su u današnje vrijeme sve važniji. Mnogi ljudi uče strani jezik. Na svijetu postoji puno zanimljivih jezika. Stoga mnogi ljudi uče više jezika istovremeno. Za djecu koja odrastaju u dvojezičnom okruženju to ne predstavlja nikakav problem. Njihov mozak uči oba jezika automatski. Kad porastu, znaju šta pripada kojem jeziku. Dvojezičari poznaju karakteristična obilježja oba jezika. Kod odraslih je to drugačije. Oni ne mogu tako lako naučiti dva jezika paralelno. Ko uči dva jezika istovremeno, mora na umu imati određena pravila. Prvo, važno je da se oba jezika međusobno uporede. Jezici koji spadaju u istu porodicu su često vrlo slični. To može dovesti do brkanja. Stoga je bitno oba jezika pažljivo analizirati. Možete, na primjer, napraviti listu. Tamo možete zabilježiti sličnosti i razlike. Na taj je način mozak prisiljen da se intenzivno pozabavi s oba jezika. Mozak će zapamtiti posebnosti dvaju jezika. Učenik bi za svaki jezik trebao odabrati posebnu boju i direktorij. Na taj se način jezici jasno mogu odvojiti jedan od drugog. Situacija je drugačija kad se uče jezici koji nisu slični. Kod jezika koji se dosta razlikuju ne postoji opasnost od brkanja. No postoji opasnost od upoređivanja jezika. Bilo bi bolje da se jezici upoređuju s maternjim jezikom. Kad mozak uoči kontrast uči učinkovitije. Takođe je važno da se oba jezika uče jednakim intezitetom. Mozgu je teoretski svejedno koliko jezika uči...