Knjiga fraza

bs U kući   »   et Kodus

17 [sedamnaest]

U kući

U kući

17 [seitseteist]

Kodus

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski estonski Igra Više
Ovdje je naša kuća. Sii- -n m-i- ---a. S___ o_ m___ m____ S-i- o- m-i- m-j-. ------------------ Siin on meie maja. 0
Gore je krov. Ülev-- -n----u-. Ü_____ o_ k_____ Ü-e-a- o- k-t-s- ---------------- Üleval on katus. 0
Dolje je podrum. All--- -e-d--. A__ o_ k______ A-l o- k-l-e-. -------------- All on kelder. 0
Iza kuće je vrt. M-ja----a--- ae-. M___ t___ o_ a___ M-j- t-g- o- a-d- ----------------- Maja taga on aed. 0
Pred kućom nema ulice. M--- -es-ei o---tä--v--. M___ e__ e_ o__ t_______ M-j- e-s e- o-e t-n-v-t- ------------------------ Maja ees ei ole tänavat. 0
Pored kuće je drveće. M--a---r--- ---p--d. M___ k_____ o_ p____ M-j- k-r-a- o- p-u-. -------------------- Maja kõrval on puud. 0
Ovdje je moj stan. Siin--- -inu --r-e-. S___ o_ m___ k______ S-i- o- m-n- k-r-e-. -------------------- Siin on minu korter. 0
Ovdje su kuhinja i kupatilo. S--- o--k-ök j---an-itu-a. S___ o_ k___ j_ v_________ S-i- o- k-ö- j- v-n-i-u-a- -------------------------- Siin on köök ja vannituba. 0
Tamo je dnevna soba i spavaća soba. S--l -- e----ba -a-maga-i---b-. S___ o_ e______ j_ m___________ S-a- o- e-u-u-a j- m-g-m-s-u-a- ------------------------------- Seal on elutuba ja magamistuba. 0
Vrata kuće su zatvorena. Vä--su----n l---s. V_______ o_ l_____ V-l-s-k- o- l-k-s- ------------------ Välisuks on lukus. 0
Ali prozori su otvoreni. Kuid ak-a- o- --h--. K___ a____ o_ l_____ K-i- a-n-d o- l-h-i- -------------------- Kuid aknad on lahti. 0
Danas je vruće. T-na -- -u--. T___ o_ k____ T-n- o- k-u-. ------------- Täna on kuum. 0
Mi idemo u dnevnu sobu. Me -ä-m--e--t---a. M_ l____ e________ M- l-h-e e-u-u-p-. ------------------ Me lähme elutuppa. 0
Tamo je sofa i fotelja. S-al -n--i-v-n--a --gi-o--. S___ o_ d_____ j_ t________ S-a- o- d-i-a- j- t-g-t-o-. --------------------------- Seal on diivan ja tugitool. 0
Sjednite! V--k- ist-t! V____ i_____ V-t-e i-t-t- ------------ Võtke istet! 0
Tamo stoji moj kompjuter. S-al-on--inu-a-vut-. S___ o_ m___ a______ S-a- o- m-n- a-v-t-. -------------------- Seal on minu arvuti. 0
Tamo stoji moja muzička linija. Sea- seisa---u--te--osü-t---. S___ s_____ m_ s_____________ S-a- s-i-a- m- s-e-e-s-s-e-m- ----------------------------- Seal seisab mu stereosüsteem. 0
Televizor je potpuno nov. Tele--s-o- --ie-t--uu-. T______ o_ t______ u___ T-l-k-s o- t-i-s-i u-s- ----------------------- Telekas on täiesti uus. 0

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 bosanski + estonski (1-100) MP3 estonski (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Riječi i vokabular

Svaki jezik ima vlastiti vokabular. On se sastoji od određenog broja riječi. Riječ je samostalna jezična jedinica. Riječi uvijek imaju određeno značenje. Time se se razlikuju od glasova ili slogova. Broj riječi različit je u svakom jeziku. Engleski jezik, na primjer, ima jako puno riječi. Takođe ga se smatra svjetskim prvakom kad se radi o vokabularu. Engleski bi navodno trebalo da ima više od milion riječi. Oxfordov engleski rječnik broji više od 600.000 riječi. Kineski, španlski ili ruski jezik imaju mnogo manje riječi. Vokabular jednog jezika takođe zavisi od njegove istorije. Na engleski jezik je utjecalo mnogo jezika i kultura. Time se engleski vokabular znatno povećao. Vokabular engleskog jezika se još uvijek bogati. Stručnjaci procjenjuju da se svaki dan poveća za 15 novih riječi. Te riječi prije svega dolaze iz područja novih medija. Naučni stručni jezik se u to ne ubraja. Samo terminologija iz područja hemije sadrži hiljade riječi. U gotovo svim jezicima duže riječi se rjeđe koriste od kratkih. A većina govornika koristi jako malo riječi. Stoga razlikujemo između aktivnog i pasivnog vokabulara. Pasivni vokabular sadrži riječi koje razumijemo. No njih ili ne koristimo ili ih koristimo jako rijetko. Aktivni vokabular sadrži riječi koje redovno koristimo. Za jednostavne razgovore ili tekstove dovoljno nam je malo riječi. U engleskom jeziku je za to potrebno samo oko 400 riječi i 40 glagola. Stoga ne brinite ako vam je vokabular ograničen!
Da li ste to znali?
Hebrejski spada u porodicu afroazijatskih jezika. U bliskom je srodstvu s arapskim i aramejskim. Za 5 miliona ljudi je hebrejski maternji jezik. Savremeni hebrejski je, međutim, vještački stvoren jezik… Osnova za njegovo stvaranje je bio već puno vremena prije izumrli starohebrejski. Leksički fond i gramatika su djelimice preuzeti i iz drugih jezika. Tako je starohebrejski svjesno preoblikovan u moderan standardni jezik. Ovaj ciljano preoblikovanje jezika je jedinstveno u svijetu. Hebrejski sistem znakova se sastoji od konsonantskog pisma. To znači da se vokali u pravilu ne pišu. Za njih nema vlastitih slova. Hebrejski se čita zdesna nalijevo. Njegovi znakovi potiču iz tradicije duge 3000 godina. Ko uči hebrejski, istovremeno upoznaje i dio svjetske historije. Isprobajte ga!