Որ-ե՞- է --տա-- -են-ա-ցակ-յ--ը:
Որտե՞ղ է մոտակա բենզալցակայանը:
Ո-տ-՞- է մ-տ-կ- բ-ն-ա-ց-կ-յ-ն-:
-------------------------------
Որտե՞ղ է մոտակա բենզալցակայանը: 0 V---e՞-h-- -otak-----za----akay-nyVorte՞gh e motaka benzalts’akayanyV-r-e-g- e m-t-k- b-n-a-t-’-k-y-n-----------------------------------Vorte՞gh e motaka benzalts’akayany
Ինձ հա-կավ-ր-- մ--քա-- -իտ--դիզ-լ:
Ինձ հարկավոր է մի քանի լիտր դիզել:
Ի-ձ հ-ր-ա-ո- է մ- ք-ն- լ-տ- դ-զ-լ-
----------------------------------
Ինձ հարկավոր է մի քանի լիտր դիզել: 0 I--z--a-k-v-- ---i -’-ni-lit- d-z-lIndz harkavor e mi k’ani litr dizelI-d- h-r-a-o- e m- k-a-i l-t- d-z-l-----------------------------------Indz harkavor e mi k’ani litr dizel
Ի-ձ -ար--ա--ա- --ռա----յո-- է-պե--:
Ինձ տարահանման ծառայություն է պետք:
Ի-ձ տ-ր-հ-ն-ա- ծ-ռ-յ-ւ-յ-ւ- է պ-տ-:
-----------------------------------
Ինձ տարահանման ծառայություն է պետք: 0 Ind- ---aha-m-n -sa-r-y--’----e -et-’Indz tarahanman tsarrayut’yun e petk’I-d- t-r-h-n-a- t-a-r-y-t-y-n e p-t-’-------------------------------------Indz tarahanman tsarrayut’yun e petk’
Պ--ահա- է-տե-- ո-նե-ել:
Պատահար է տեղի ունեցել:
Պ-տ-հ-ր է տ-ղ- ո-ն-ց-լ-
-----------------------
Պատահար է տեղի ունեցել: 0 P---ha--- te-hi u-e--’-elPatahar e teghi unets’yelP-t-h-r e t-g-i u-e-s-y-l-------------------------Patahar e teghi unets’yel
Որ---ղ-է մ--ակ--հեռա-ոս-:
Որտե՞ղ է մոտակա հեռախոսը:
Ո-տ-՞- է մ-տ-կ- հ-ռ-խ-ս-:
-------------------------
Որտե՞ղ է մոտակա հեռախոսը: 0 Vor---gh-e ----------ra-hosyVorte՞gh e motaka herrakhosyV-r-e-g- e m-t-k- h-r-a-h-s-----------------------------Vorte՞gh e motaka herrakhosy
Մ-զ--գնու-յ-ւն է-հ-----որ:
Մեզ օգնություն է հարկավոր:
Մ-զ օ-ն-ւ-յ-ւ- է հ-ր-ա-ո-:
--------------------------
Մեզ օգնություն է հարկավոր: 0 Me- --nut--u- e--ar-a--rMez ognut’yun e harkavorM-z o-n-t-y-n e h-r-a-o-------------------------Mez ognut’yun e harkavor
Već prije nego što su progovorile, bebe su znale mnogo o govorenju.
To su pokazali različiti eksperimenti.
U posebnim baby-laboratorijima istražuje se razvoj djece.
Pritom se ispituje kako djeca uče jezik.
Bebe su očigledno inteligentnije nego što smo dosad mislili.
Već sa 6 mjeseci posjeduju mnogo jezičkih sposobnosti.
Na primjer, prepoznaju svoj maternji jezik.
Francuske i njemačke bebe drugačije reagiraju na tonove.
Različiti naglasci uzrokuju različito ponašanje.
Dakle, bebe osjećaju naglasak svog jezika.
Jako mala djeca također mogu zapamtiti više riječi.
Roditelji igraju veliku ulogu u jezičkom razvoju svojih beba.
Budući da je bebama odmah nakon rođenja potrebna interakcija.
Žele komunicirati s mamom i tatom.
Interakcija mora biti popraćena pozitivnim emocijama.
Roditelji ne smiju biti pod stresom dok pričaju sa svojom bebom.
Takođe nije u redu ako s njima pričaju jako malo.
Stres ili šutnja mogu imati negativne posljedice na bebe.
Može se štetno utjecati na njihov razvoj jezika.
Učenje za bebe počinje već u trbuhu!
Na jezik reagiraju već prije svog rođenja.
Mogu tačno osjetiti zvučne signale.
Nakon rođenja ponovno prepoznaju te signale.
Nerođena djeca čak uče ritam jezika.
Glas svoje majke mogu čuti već u trbuhu.
Dakle, s nerođenom djecom se može razgovarati.
No ne valja pretjerivati...
Dijete nakon rođenja ima dovoljno vremena za vježbanje.
Da li ste to znali?
Švedski spada u grupu sjevernogermanskih jezika.
To je maternji jezik više od 8 miliona ljudi.
Govori se u Švedskoj i djelimice u Finskoj.
S Norvežanima se Šveđani mogu realativno bez problema sporazumijevati.
Čak postoji miješani jezik koji povezuje elemente iz oba jezika.
I sa Dancima je moguća konverzacija kad sagovornici jasno govore.
Švedska abeceda ima 29 slova.
Odlika švedskog je izražen sistem vokala.
Dužina i kratkoća samoglasnika odlučuju o značenju jedne riječi.
I visina tona igra u švedskom određenu ulogu.
Švedske riječi i rečenice su općenito kratke.
Red riječi u rečenici podliježe utvrđenim pravilima.
Ni gramatika nije previše komplicirana.
Strukture uglavnom liče onima iz engleskog jezika.
Učite švedski, jer uopće nije tako težak!