Ես պե-- ----ու-ն----նե-:
Ե_ պ___ է գ_______ ա____
Ե- պ-տ- է գ-ո-մ-ե- ա-ե-:
------------------------
Ես պետք է գնումներ անեմ: 0 Y---p-tk’-- gn-mne- anemY__ p____ e g______ a___Y-s p-t-’ e g-u-n-r a-e-------------------------Yes petk’ e gnumner anem
Որ-ե՞ղ-----հու-ք-:
Ո_____ է կ________
Ո-տ-՞- է կ-հ-ւ-ք-:
------------------
Որտե՞ղ է կահույքը: 0 Vo-te-gh e ka---k’yV_______ e k_______V-r-e-g- e k-h-y-’--------------------Vorte՞gh e kahuyk’y
Ի-- -----ան --զ-րդա---ան-է-անհրաժ-շ-:
Ի__ պ______ և զ_________ է ա_________
Ի-ձ պ-հ-ր-ն և զ-ր-ա-ե-ա- է ա-հ-ա-ե-տ-
-------------------------------------
Ինձ պահարան և զարդասեղան է անհրաժեշտ: 0 I--z-p--ar-----v-zar-ase-han --anh-azh--htI___ p______ y__ z__________ e a__________I-d- p-h-r-n y-v z-r-a-e-h-n e a-h-a-h-s-t------------------------------------------Indz paharan yev zardaseghan e anhrazhesht
Ի-- --ա---ան և--ա--կ-ե- ----հր--ե-տ:
Ի__ գ_______ և դ_______ է ա_________
Ի-ձ գ-ա-ե-ա- և դ-ր-կ-ե- է ա-հ-ա-ե-տ-
------------------------------------
Ինձ գրասեղան և դարակներ է անհրաժեշտ: 0 I--- ---s---a- y---d-r---er --a-hrazh-s-tI___ g________ y__ d_______ e a__________I-d- g-a-e-h-n y-v d-r-k-e- e a-h-a-h-s-t-----------------------------------------Indz graseghan yev darakner e anhrazhesht
Ին- ----ա-ե-տ-- -իկն---և-արջո--:
Ի__ ա________ է տ_____ և ա______
Ի-ձ ա-հ-ա-ե-տ է տ-կ-ի- և ա-ջ-ւ-:
--------------------------------
Ինձ անհրաժեշտ է տիկնիկ և արջուկ: 0 In-- ----a--e-h- e -i---k---v a-j-kI___ a__________ e t_____ y__ a____I-d- a-h-a-h-s-t e t-k-i- y-v a-j-k-----------------------------------Indz anhrazhesht e tiknik yev arjuk
Ինձ ---ր-ժ--տ-է ֆ-ւտբ-լի --դ-կ և-շ-խմա-:
Ի__ ա________ է ֆ_______ գ____ և շ______
Ի-ձ ա-հ-ա-ե-տ է ֆ-ւ-բ-լ- գ-դ-կ և շ-խ-ա-:
----------------------------------------
Ինձ անհրաժեշտ է ֆուտբոլի գնդակ և շախմատ: 0 In-z a---az-esht-- --tbo-i g---k y-v s-akhm-tI___ a__________ e f______ g____ y__ s_______I-d- a-h-a-h-s-t e f-t-o-i g-d-k y-v s-a-h-a----------------------------------------------Indz anhrazhesht e futboli gndak yev shakhmat
Ի-ձ -ա-կա------մո-ր- և-ա-ցան:
Ի__ հ_______ է մ____ և ա_____
Ի-ձ հ-ր-ա-ո- է մ-ւ-ճ և ա-ց-ն-
-----------------------------
Ինձ հարկավոր է մուրճ և աքցան: 0 In-z ---ka------mu--h y-v ---ts’anI___ h_______ e m____ y__ a_______I-d- h-r-a-o- e m-r-h y-v a-’-s-a-----------------------------------Indz harkavor e murch yev ak’ts’an
Ին---ա-կա--ր է-և-----տ----ան:
Ի__ հ_______ է և պ___________
Ի-ձ հ-ր-ա-ո- է և պ-ո-տ-կ-հ-ն-
-----------------------------
Ինձ հարկավոր է և պտուտակահան: 0 I-dz h---av-- --y---ptut-k---nI___ h_______ e y__ p_________I-d- h-r-a-o- e y-v p-u-a-a-a-------------------------------Indz harkavor e yev ptutakahan
Žene su jednako inteligentne kao muškarci.
U prosjeku i jedni i drugi imaju isti koeficijent inteligencije.
Međutim, sposobnosti spolova se razlikuju.
Muškarci, na primjer, bolje trodimenzionalno razmišljaju.
Takođe bolje rješavaju matematičke zadatke.
Žene, s druge strane, imaju bolje pamćenje.
Pa bolje usvajaju jezike.
Žene prave manje grešaka u pravopisu i gramatici.
Takođe imaju veći vokabular i čitaju tečnije.
Stoga u jezičkim testovima većinom postižu bolje rezultate.
Razlog isticanja žena u jezicima leži u mozgu.
Muški i ženski mozak su drugačije organizirani.
Za jezike je odgovorna lijeva polovina mozga.
To područje kontrolira jezičke procese.
Usto žene koriste obje polovine pri obradi jezika.
Njihove dvije polovine mozga takođe bolje razmjenjuju informacije.
Dakle, ženski mozak je kod jezičke obrade aktivniji.
Na taj su način žene u mogućnosti da učinkovitije obrađuju jezik.
Još nije poznato zašto se ta dva mozga razlikuju.
Neki istaživači smatraju da je biologija uzrok tome.
Ženski i muški geni utječu na razvoj mozga.
Priroda muškaraca i žena zavisi i od hormona.
Drugi opet kažu da odgoj utječe na naš razvoj.
Jer se sa ženskom djecom više priča te im se više čita.
Dječaci, s druge strane, dobijaju više tehničkih igračaka.
Dakle, moguće je da naša okolina oblikuje naš mozak.
S druge strane, određene razlike postoje širom svijeta.
U svakoj kulturi djeca se drugačije odgajaju...
Da li ste to znali?
Vijetnamski spada u mon-kmerske jezike.
To je maternji jezik više od 80 miliona ljudi.
Nije u srodstvu s kineskim.
Veliki dio jezičkog fonda je, međutim, kineskog porijekla.
Razlog tome je što je Vijetnam bio 1000 godina pod dominacijom Kine.
U doba kolonijalizma francuski je imao veliki utjecaj na razvoj vijetnamskog.
Vijetnamski je tonski jezik.
To znači da visina tona slogova odlučuje o njihovom značenju.
Pogrešan izgovor može izgovoreno potpuno promijeniti ili čak obesmisliti.
U vijetnamskom se ukupno razlikuje šest visina tonova.
Jezik danas koristi latinična slova.
Prije su se koristili kineski pisani znakovi.
Pošto je vijetnamski izolirajući jezik, riječi se ne dekliniraju.
Jezik je još uvijek nedovoljno istražen…
Otkrijte ga, zaista se isplati!