Он водит машину, несмотря на то, что у него нет прав.
On vozi brzo iako je ulica klizava.
Չնայ----- փ----ը --հո-ն -,-նա --ագ----ար--մ:
Չ_____ ո_ փ_____ ս_____ է_ ն_ ա___ է վ______
Չ-ա-ա- ո- փ-ղ-ց- ս-հ-ւ- է- ն- ա-ա- է վ-ր-ւ-:
--------------------------------------------
Չնայած որ փողոցը սահուն է, նա արագ է վարում: 0 Ch’------ --r --vo---t-’y s-h-n-e- n--a-ag e varumC________ v__ p__________ s____ e_ n_ a___ e v____C-’-a-a-s v-r p-v-g-o-s-y s-h-n e- n- a-a- e v-r-m--------------------------------------------------Ch’nayats vor p’voghots’y sahun e, na arag e varum
Više jezika
Kliknite na zastavu!
On vozi brzo iako je ulica klizava.
Չնայած որ փողոցը սահուն է, նա արագ է վարում:
Ch’nayats vor p’voghots’y sahun e, na arag e varum
Он едет быстро, несмотря на то, что дорога скользкая.
On vozi bicikl iako je pijan.
Չ-ա----որ -ա ---ծ-է------եծ---վ-է քշ--մ:
Չ_____ ո_ ն_ խ___ է_ ն_ հ______ է ք_____
Չ-ա-ա- ո- ն- խ-ա- է- ն- հ-ծ-ն-վ է ք-ո-մ-
----------------------------------------
Չնայած որ նա խմած է, նա հեծանիվ է քշում: 0 Ch--aya---v-- n- -hm-t- e, n----ts-n-- e--’s--mC________ v__ n_ k_____ e_ n_ h_______ e k_____C-’-a-a-s v-r n- k-m-t- e- n- h-t-a-i- e k-s-u------------------------------------------------Ch’nayats vor na khmats e, na hetsaniv e k’shum
Փ-ղո---ս-հուն-է- Ա-նո---ե-այ--- -ա-ա--- է ---ո-մ:
Փ_____ ս_____ է_ Ա_____________ ն_ ա___ է վ______
Փ-ղ-ց- ս-հ-ւ- է- Ա-ն-ւ-մ-ն-յ-ի- ն- ա-ա- է վ-ր-ւ-:
-------------------------------------------------
Փողոցը սահուն է: Այնուամենայնիվ նա արագ է վարում: 0 P’v-gh--s’y---h-- e---n-amen---iv na--rag-e -a--mP__________ s____ e A____________ n_ a___ e v____P-v-g-o-s-y s-h-n e A-n-a-e-a-n-v n- a-a- e v-r-m-------------------------------------------------P’voghots’y sahun e Aynuamenayniv na arag e varum
Дорога скользкая. Несмотря на это он едет так быстро.
On je pijan. Uprkos tome on vozi bicikl.
Նա--մած -- -յնո-ա----յ--- -- հ--ա-ի--է --ո--:
Ն_ խ___ է_ Ա_____________ ն_ հ______ է ք_____
Ն- խ-ա- է- Ա-ն-ւ-մ-ն-յ-ի- ն- հ-ծ-ն-վ է ք-ո-մ-
---------------------------------------------
Նա խմած է: Այնուամենայնիվ նա հեծանիվ է քշում: 0 N- k-mats-- -ynu--enay--v-n----tsa--- - -----mN_ k_____ e A____________ n_ h_______ e k_____N- k-m-t- e A-n-a-e-a-n-v n- h-t-a-i- e k-s-u-----------------------------------------------Na khmats e Aynuamenayniv na hetsaniv e k’shum
Она не идёт к врачу, несмотря на то, что у неё что-то болит.
Ona kupuje auto iako nema novca.
Նա --քեն- - գն-ւ-- չ--յ-ծ որ փ----ո-նի:
Ն_ մ_____ է գ_____ չ_____ ո_ փ__ չ_____
Ն- մ-ք-ն- է գ-ո-մ- չ-ա-ա- ո- փ-ղ չ-ւ-ի-
---------------------------------------
Նա մեքենա է գնում, չնայած որ փող չունի: 0 N- m---y--- - g-um------ay--s -o---’-o-h-c--u-iN_ m_______ e g____ c________ v__ p_____ c_____N- m-k-y-n- e g-u-, c-’-a-a-s v-r p-v-g- c-’-n------------------------------------------------Na mek’yena e gnum, ch’nayats vor p’vogh ch’uni
У неё что-то болит. Несмотря на это, она не идёт к врачу.
Ona nema novca. Uprkos tome ona kupuje auto.
Նա փող չ-ւ--:-Այն-ւ--են-յն-- նա -----ա-է---ո--:
Ն_ փ__ չ_____ Ա_____________ ն_ մ_____ է գ_____
Ն- փ-ղ չ-ւ-ի- Ա-ն-ւ-մ-ն-յ-ի- ն- մ-ք-ն- է գ-ո-մ-
-----------------------------------------------
Նա փող չունի: Այնուամենայնիվ նա մեքենա է գնում: 0 Na-p’v-g----’u-i----ua-en-y--- na mek’------ g-umN_ p_____ c_____ A____________ n_ m_______ e g___N- p-v-g- c-’-n- A-n-a-e-a-n-v n- m-k-y-n- e g-u--------------------------------------------------Na p’vogh ch’uni Aynuamenayniv na mek’yena e gnum
Djeca uče jezik relativno brzo.
Kod odraslih to obično traje duže.
Međutim, djeca ne uče bolje od odraslih.
Jednostavno uče drugačije.
Mozak jako puno radi kod učenja jezika.
Mora učiti nekoliko stvari paralelno.
Prilikom učenja jezika nije dovoljno samo razmišljati o njemu.
Mora se naučiti izgovor novih riječi.
Zbog toga govorni organi uče nove pokrete.
Mozak takođe mora naučiti da reagira na nove situacije.
Sporazumijevati se na stranom jeziku je izazov.
Odrasli pak u svakoj životnoj dobi jezik uče na drugačiji način.
S 20 ili 30 godina ljudi još uvijek imaju rutinu u učenju.
Škola ili studij nisu bili tako davno.
Stoga je mozak dobro istreniran.
Zato strane jezike mogu učiti na vrlo visokom nivou.
Ljudi u starosti od 40 do 50 godina su već mnogo naučili.
Njihov mozak ima koristi od iskustva.
Nove sadržaje može dobro kombinirati sa starim znanjem.
U toj dobi najbolje uči stvari koje već poznaje.
To su, na primjer, jezici koji su slični ranije naučenim jezicima.
Sa 60 ili 70 godina ljudi imaju najviše vremena.
Mogu često vježbati.
A to je kod jezika vrlo bitno.
Stariji ljudi naročito dobro uče strana pisma.
U svakoj životnoj dobi se može uspješno učiti.
Mozak nakon puberteta još uvijek razvija nove moždane stanice.
I to radi vrlo rado...