Knjiga fraza

bs Pridjevi 3   »   hy ածականներ 3

80 [osamdeset]

Pridjevi 3

Pridjevi 3

80 [ութանասուն]

80 [ut’anasun]

ածականներ 3

atsakanner 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski armenski Igra Više
Ona ima psa. Նա-շու- ուն-: Ն_ շ___ ո____ Ն- շ-ւ- ո-ն-: ------------- Նա շուն ունի: 0
Na---u- u-i N_ s___ u__ N- s-u- u-i ----------- Na shun uni
Pas je velik. Շուն- մ-ծ--: Շ____ մ__ է_ Շ-ւ-ը մ-ծ է- ------------ Շունը մեծ է: 0
S-uny mets e S____ m___ e S-u-y m-t- e ------------ Shuny mets e
Ona ima velikog psa. Նա -եծ-շ-ւն -ւնի: Ն_ մ__ շ___ ո____ Ն- մ-ծ շ-ւ- ո-ն-: ----------------- Նա մեծ շուն ունի: 0
N- --ts-shu----i N_ m___ s___ u__ N- m-t- s-u- u-i ---------------- Na mets shun uni
Ona ima kuću. Ն- տ----ունի: Ն_ տ___ ո____ Ն- տ-ւ- ո-ն-: ------------- Նա տուն ունի: 0
N---u- uni N_ t__ u__ N- t-n u-i ---------- Na tun uni
Kuća je mala. Տու-ը փո-- է: Տ____ փ___ է_ Տ-ւ-ը փ-ք- է- ------------- Տունը փոքր է: 0
T-ny-p-----r e T___ p______ e T-n- p-v-k-r e -------------- Tuny p’vok’r e
Ona ima malu kuću. Ն- փոք--տ----ո-նի: Ն_ փ___ տ___ ո____ Ն- փ-ք- տ-ւ- ո-ն-: ------------------ Նա փոքր տուն ունի: 0
N--p--ok’- tun-u-i N_ p______ t__ u__ N- p-v-k-r t-n u-i ------------------ Na p’vok’r tun uni
On stanuje u hotelu. Նա հ-ուր--ոց-ւմ-է-ապրո-մ: Ն_ հ___________ է ա______ Ն- հ-ո-ր-ն-ց-ւ- է ա-ր-ւ-: ------------------------- Նա հյուրանոցում է ապրում: 0
N- -y--an-ts’---e---r-m N_ h___________ e a____ N- h-u-a-o-s-u- e a-r-m ----------------------- Na hyuranots’um e aprum
Hotel je jeftin. Հ--ւ--նո---է-ա- -: Հ_________ է___ է_ Հ-ո-ր-ն-ց- է-ա- է- ------------------ Հյուրանոցը էժան է: 0
H------ts-y ezhan-e H__________ e____ e H-u-a-o-s-y e-h-n e ------------------- Hyuranots’y ezhan e
On stanuje u jeftinom hotelu. Ն- ---ու----էժ-----ո-ր-ն-ցո-մ: Ն_ ա_____ է է___ հ____________ Ն- ա-ր-ւ- է է-ա- հ-ո-ր-ն-ց-ւ-: ------------------------------ Նա ապրում է էժան հյուրանոցում: 0
N- --ru- - -z-an ---ran-t--um N_ a____ e e____ h___________ N- a-r-m e e-h-n h-u-a-o-s-u- ----------------------------- Na aprum e ezhan hyuranots’um
On ima auto. Ն- մ--ենա---ն-: Ն_ մ_____ ո____ Ն- մ-ք-ն- ո-ն-: --------------- Նա մեքենա ունի: 0
N------yen- --i N_ m_______ u__ N- m-k-y-n- u-i --------------- Na mek’yena uni
Auto je skupo. Մե-ենա- թ-ն---: Մ______ թ___ է_ Մ-ք-ն-ն թ-ն- է- --------------- Մեքենան թանկ է: 0
M-k---nan ----k e M________ t____ e M-k-y-n-n t-a-k e ----------------- Mek’yenan t’ank e
On ima skupo auto. Ն--թա-կ--եքե-ա-ունի: Ն_ թ___ մ_____ ո____ Ն- թ-ն- մ-ք-ն- ո-ն-: -------------------- Նա թանկ մեքենա ունի: 0
N- -’--- me---ena u-i N_ t____ m_______ u__ N- t-a-k m-k-y-n- u-i --------------------- Na t’ank mek’yena uni
On čita roman. Նա վե--- կա-դու-: Ն_ վ__ է կ_______ Ն- վ-պ է կ-ր-ո-մ- ----------------- Նա վեպ է կարդում: 0
Na--ep---k-r-um N_ v__ e k_____ N- v-p e k-r-u- --------------- Na vep e kardum
Roman je dosadan. Վ--- -անձ---ի-է: Վ___ ձ_______ է_ Վ-պ- ձ-ն-ր-լ- է- ---------------- Վեպը ձանձրալի է: 0
V-py-dz--d-r--- e V___ d_________ e V-p- d-a-d-r-l- e ----------------- Vepy dzandzrali e
On čita dosadan roman. Նա-մ- -----ալի--ե--- կ-ր--ւմ: Ն_ մ_ ձ_______ վ__ է կ_______ Ն- մ- ձ-ն-ր-լ- վ-պ է կ-ր-ո-մ- ----------------------------- Նա մի ձանձրալի վեպ է կարդում: 0
Na--i-dz-nd-ra-i-v-p-e-k--d-m N_ m_ d_________ v__ e k_____ N- m- d-a-d-r-l- v-p e k-r-u- ----------------------------- Na mi dzandzrali vep e kardum
Ona gleda film. Նա-ֆի-մ-է-ն--ո--: Ն_ ֆ___ է ն______ Ն- ֆ-լ- է ն-յ-ւ-: ----------------- Նա ֆիլմ է նայում: 0
Na f-l--- n--um N_ f___ e n____ N- f-l- e n-y-m --------------- Na film e nayum
Film je uzbudljiv. Ֆ--մը-հետ-քր--ր--: Ֆ____ հ________ է_ Ֆ-լ-ը հ-տ-ք-ք-ր է- ------------------ Ֆիլմը հետաքրքիր է: 0
Filmy-----k’r-’i--e F____ h__________ e F-l-y h-t-k-r-’-r e ------------------- Filmy hetak’rk’ir e
Ona gleda uzbudljiv film. Ն- ---հե-աք---ր --լմ-է նա----: Ն_ մ_ հ________ ֆ___ է ն______ Ն- մ- հ-տ-ք-ք-ր ֆ-լ- է ն-յ-ւ-: ------------------------------ Նա մի հետաքրքիր ֆիլմ է նայում: 0
N- m- heta-’r---r --l--e-----m N_ m_ h__________ f___ e n____ N- m- h-t-k-r-’-r f-l- e n-y-m ------------------------------ Na mi hetak’rk’ir film e nayum

Jezik nauke

Jezik nauke je zaseban jezik. Koristi se za stručne diskusije. Takođe se koristi u akademskim publikacijama. Prije su postojali usklađeni akademski jezici. Na evropskom tlu je u nauci dugo vremena prevladavao latinski jezik. Danas je, s druge strane, engleski najvažniji akademski jezik. Akademski jezici su stručni jezici. Sadrže vrlo mnogo posebnih pojmova. Njihova najbitnija obilježja su standardizacija i formalizacija. Neki kažu da naučnici namjerno govore nerazumljivo. Kad je nešto komplicirano, djeluje inteligentnije. Međutim, nauka se vodi istinom. Stoga bi trebala koristiti neutralni jezik. Za retoričke elemente ili floskule ovdje nema mjesta. Međutim, postoji puno primjera za pretjerano komplicirani jezik. A čini se da komplicirani jezik fascinira ljude! Istraživanja su pokazala da više vjerujemo kompliciranom jeziku. Ispitanici su trebali odgovoriti na nekoliko pitanja. Pritom su morali izabrati između više odgovora. Neki odgovori su bili jednostavno formulirani, dok su drugi bili jako komplicirani. Većina ispitanika se odlučila za komplicirani odgovor. No to uopće nije imalo nikakvog smisla! Ispitanici su bili zaslijepljeni jezikom. Iako je sadržaj bio apsurdan, bili su impresionirani njegovim oblikom. Međutim, komplicirano pisati nije uvijek umjetnost. Moguće je naučiti jednostavne sadržaje zapakirati u složen jezik. S druge strane, nije lako izraziti teške stvari na jednostavan način. Dakle, nekad je ono jednostavno zaista komplicirano...