Вре-е-ћ- м---а--у--а------б-ље.
Време ће можда сутра бити боље.
В-е-е ћ- м-ж-а с-т-а б-т- б-љ-.
-------------------------------
Време ће можда сутра бити боље. 0 Vr----c---m-žda-s---- -it--bo--e.Vreme c-e možda sutra biti bolje.V-e-e c-e m-ž-a s-t-a b-t- b-l-e----------------------------------Vreme će možda sutra biti bolje.
Ј- ----адам--а--е---т--б-љ-.
Ја се надам да ће бити боље.
Ј- с- н-д-м д- ћ- б-т- б-љ-.
----------------------------
Ја се надам да ће бити боље. 0 Ja-s--na--- ---c-e--i-- -o--e.Ja se nadam da c-e biti bolje.J- s- n-d-m d- c-e b-t- b-l-e-------------------------------Ja se nadam da će biti bolje.
О- дол-з- с------сиг--но.
Он долази сасвим сигурно.
О- д-л-з- с-с-и- с-г-р-о-
-------------------------
Он долази сасвим сигурно. 0 O- -o-a-i-sas--- s-g-rn-.On dolazi sasvim sigurno.O- d-l-z- s-s-i- s-g-r-o--------------------------On dolazi sasvim sigurno.
Д--ли--е то с--у--о?
Да ли је то сигурно?
Д- л- ј- т- с-г-р-о-
--------------------
Да ли је то сигурно? 0 D- -i -e--o -i-u---?Da li je to sigurno?D- l- j- t- s-g-r-o---------------------Da li je to sigurno?
Знам д--он д-л---.
Знам да он долази.
З-а- д- о- д-л-з-.
------------------
Знам да он долази. 0 Znam--------ol-z-.Znam da on dolazi.Z-a- d- o- d-l-z-.------------------Znam da on dolazi.
Он ће с-гурно н-з--ти.
Он ће сигурно назвати.
О- ћ- с-г-р-о н-з-а-и-
----------------------
Он ће сигурно назвати. 0 On---e-----r-- na-va--.On c-e sigurno nazvati.O- c-e s-g-r-o n-z-a-i------------------------On će sigurno nazvati.
Ја--еру--м--- ће--а---т-.
Ја верујем да ће назвати.
Ј- в-р-ј-м д- ћ- н-з-а-и-
-------------------------
Ја верујем да ће назвати. 0 Ja ve-u-----a-ć------a--.Ja verujem da c-e nazvati.J- v-r-j-m d- c-e n-z-a-i---------------------------Ja verujem da će nazvati.
В-н-----с--у-но-ст-р-.
Вино је сигурно старо.
В-н- ј- с-г-р-о с-а-о-
----------------------
Вино је сигурно старо. 0 Vi-o-je-s--ur-- sta-o.Vino je sigurno staro.V-n- j- s-g-r-o s-a-o-----------------------Vino je sigurno staro.
Зн--е-л--т---и--рно?
Знате ли то сигурно?
З-а-е л- т- с-г-р-о-
--------------------
Знате ли то сигурно? 0 Z-a-- l- ----igu-n-?Znate li to sigurno?Z-a-e l- t- s-g-r-o---------------------Znate li to sigurno?
Ј---р-т--ст-вљ-м -а--- --ар-.
Ја претпостављам да је старо.
Ј- п-е-п-с-а-љ-м д- ј- с-а-о-
-----------------------------
Ја претпостављам да је старо. 0 J--p-e--o-ta-------a-----tar-.Ja pretpostavljam da je staro.J- p-e-p-s-a-l-a- d- j- s-a-o-------------------------------Ja pretpostavljam da je staro.
Наш -е--д-б-о-и--ле-а.
Наш шеф добро изгледа.
Н-ш ш-ф д-б-о и-г-е-а-
----------------------
Наш шеф добро изгледа. 0 Na---e- ----o -z--e-a.Naš šef dobro izgleda.N-š š-f d-b-o i-g-e-a-----------------------Naš šef dobro izgleda.
Сма--а- д---ак-вр-----б-о-изгл--а.
Сматрам да чак врло добро изгледа.
С-а-р-м д- ч-к в-л- д-б-о и-г-е-а-
----------------------------------
Сматрам да чак врло добро изгледа. 0 Sm-t--m ---čak---lo do-----z-l--a.Smatram da čak vrlo dobro izgleda.S-a-r-m d- č-k v-l- d-b-o i-g-e-a-----------------------------------Smatram da čak vrlo dobro izgleda.
Ше--с-г-р-- -м- -е-о---.
Шеф сигурно има девојку.
Ш-ф с-г-р-о и-а д-в-ј-у-
------------------------
Шеф сигурно има девојку. 0 Šef si-u-no-ima -e-oj--.Šef sigurno ima devojku.Š-f s-g-r-o i-a d-v-j-u-------------------------Šef sigurno ima devojku.
Врло--- --гуће--------девој--.
Врло је могуће да има девојку.
В-л- ј- м-г-ћ- д- и-а д-в-ј-у-
------------------------------
Врло је могуће да има девојку. 0 Vr-o j- mo---́e -a im- de-ojku.Vrlo je moguc-e da ima devojku.V-l- j- m-g-c-e d- i-a d-v-j-u--------------------------------Vrlo je moguće da ima devojku.
Španjolski jezik spada u svjetske jezike.
Španjolski je materinji jezik za više od 380 milijuna ljudi.
Osim toga, ima mnogo ljudi kojima je španjolski drugi jezik.
Time je španjolski jedan od najvažnijih jezika na planeti.
Također je najveći od svih romanskih jezika.
Španjolci svoj jezik nazivaju
español
ili
castellano
.
Pojam
castellano
otkriva porijeklo španjolskog jezika.
Razvio se iz kolokvijalnog govora pokrajine Kastilja.
Još u 16. stoljeću je većina Španjolaca govorila
kastiljski
.
Danas se pojmovi
español
i
castellano
koriste kao sinonimi.
Ali oni mogu imati i političku dimenziju.
Španjolski se raširio kroz osvajanja i kolonijalizam.
Španjolski se tako govori i u zapadnoj Africi i na Filipinima.
Međutim, najveći dio govornika španjolskog jezika živi u Americi.
Španjolski jezik dominira u srednjoj i južnoj Americi.
No broj govornika španjolskog jezika raste i u SAD-u.
Oko 50 milijuna ljudi u SAD-u govori španjolski.
To je više nego u Španjolskoj.
Španjolski u Americi razlikuje se od europskog španjolskog.
Te razlike su najviše prisutne u vokabularu i gramatici.
U Americi se, na primjer, koristi drugi oblik za prošlo vrijeme.
Mnogo razlika ima i rječniku.
Neke riječi postoje samo u Americi, druge samo u Španjolskoj.
Ali španjolski čak ni u Americi nije jedinstven.
Postoji mnogo varijanti američkog španjolskog.
Nakon engleskog španjolski je jezik koji se najčešće uči u svijetu.
I relativno se brzo može naučiti...
Što još čekate? -
¡Vamos!