Knjiga fraza

bs Pitati – prošlost 2   »   el Ερωτήσεις – παρελθοντικός 2

86 [osamdeset i šest]

Pitati – prošlost 2

Pitati – prošlost 2

86 [ογδόντα έξι]

86 [ogdónta éxi]

Ερωτήσεις – παρελθοντικός 2

Erōtḗseis – parelthontikós 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski grčki Igra Više
Koju kravatu si nosio? Ποια -ρ-βά-α φ-ρ-σ--; Π___ γ______ φ_______ Π-ι- γ-α-ά-α φ-ρ-σ-ς- --------------------- Ποια γραβάτα φόρεσες; 0
Po---grab----phóre--s? P___ g______ p________ P-i- g-a-á-a p-ó-e-e-? ---------------------- Poia grabáta phóreses?
Koji auto si kupio / kupila? Π-ιο---το--νητο--γ--α-ε-; Π___ α_________ α________ Π-ι- α-τ-κ-ν-τ- α-ό-α-ε-; ------------------------- Ποιο αυτοκίνητο αγόρασες; 0
P-i----to--------g-r----? P___ a_________ a________ P-i- a-t-k-n-t- a-ó-a-e-? ------------------------- Poio autokínēto agórases?
Na koje si se novine pretplatio / pretplatila? Σε--ο-ά ε-ημερί-- έ---ες--υ-δ---η--ς; Σ_ π___ ε________ έ_____ σ___________ Σ- π-ι- ε-η-ε-ί-α έ-ι-ε- σ-ν-ρ-μ-τ-ς- ------------------------------------- Σε ποιά εφημερίδα έγινες συνδρομητής; 0
Se--oi---ph-m--í-- ---ne- sy---o-ē-ḗ-? S_ p___ e_________ é_____ s___________ S- p-i- e-h-m-r-d- é-i-e- s-n-r-m-t-s- -------------------------------------- Se poiá ephēmerída égines syndromētḗs?
Koga ste vidjeli? Π-ιο--εί-α-ε; Π____ ε______ Π-ι-ν ε-δ-τ-; ------------- Ποιον είδατε; 0
Po-on-eída-e? P____ e______ P-i-n e-d-t-? ------------- Poion eídate?
Koga ste sreli? Π-ι-- σ-ν--τή-α-ε; Π____ σ___________ Π-ι-ν σ-ν-ν-ή-α-ε- ------------------ Ποιον συναντήσατε; 0
Po-o- syn----s---? P____ s___________ P-i-n s-n-n-ḗ-a-e- ------------------ Poion synantḗsate?
Koga ste prepoznali? Πο----αν--ν-ρί-ατε; Π____ α____________ Π-ι-ν α-α-ν-ρ-σ-τ-; ------------------- Ποιον αναγνωρίσατε; 0
Poio---n-g-ōr---te? P____ a____________ P-i-n a-a-n-r-s-t-? ------------------- Poion anagnōrísate?
Kada ste ustali? Πό-- ση-ω---α-ε; Π___ σ__________ Π-τ- σ-κ-θ-κ-τ-; ---------------- Πότε σηκωθήκατε; 0
P--------thḗ--te? P___ s___________ P-t- s-k-t-ḗ-a-e- ----------------- Póte sēkōthḗkate?
Kada ste počeli? Π-τε-ξ--ι---ατε; Π___ ξ__________ Π-τ- ξ-κ-ν-σ-τ-; ---------------- Πότε ξεκινήσατε; 0
Pót- ---i---a--? P___ x__________ P-t- x-k-n-s-t-? ---------------- Póte xekinḗsate?
Kada ste prestali? Πότε --α-ατήσα--; Π___ σ___________ Π-τ- σ-α-α-ή-α-ε- ----------------- Πότε σταματήσατε; 0
Pó-e ----atḗ--te? P___ s___________ P-t- s-a-a-ḗ-a-e- ----------------- Póte stamatḗsate?
Zašto ste se probudili? Γ-α-ί -υ-ν--ατε; Γ____ ξ_________ Γ-α-ί ξ-π-ή-α-ε- ---------------- Γιατί ξυπνήσατε; 0
Giatí--ypnḗ----? G____ x_________ G-a-í x-p-ḗ-a-e- ---------------- Giatí xypnḗsate?
Zašto ste postali učitelj? Γ-α----ίν--ε -----λ--; Γ____ γ_____ δ________ Γ-α-ί γ-ν-τ- δ-σ-α-ο-; ---------------------- Γιατί γίνατε δάσκαλος; 0
G-a-í----ate-d-sk-l--? G____ g_____ d________ G-a-í g-n-t- d-s-a-o-? ---------------------- Giatí gínate dáskalos?
Zašto ste uzeli taksi? Γ-----π-ρ-τ----ξί; Γ____ π_____ τ____ Γ-α-ί π-ρ-τ- τ-ξ-; ------------------ Γιατί πήρατε ταξί; 0
Giatí ----t- -a--? G____ p_____ t____ G-a-í p-r-t- t-x-? ------------------ Giatí pḗrate taxí?
Odakle ste došli? Α-ό -ού ή---τε; Α__ π__ ή______ Α-ό π-ύ ή-θ-τ-; --------------- Από πού ήρθατε; 0
Apó-p-- ḗr--at-? A__ p__ ḗ_______ A-ó p-ú ḗ-t-a-e- ---------------- Apó poú ḗrthate?
Gdje ste išli? Πο- -ήγα--; Π__ π______ Π-ύ π-γ-τ-; ----------- Πού πήγατε; 0
Poú-p-ga-e? P__ p______ P-ú p-g-t-? ----------- Poú pḗgate?
Gdje ste bili? Πού-ή--σ-α-; Π__ ή_______ Π-ύ ή-α-τ-ν- ------------ Πού ήσασταν; 0
Poú ---s-an? P__ ḗ_______ P-ú ḗ-a-t-n- ------------ Poú ḗsastan?
Kome si pomogao / pomogla? Πο--ν βο-θησε-; Π____ β________ Π-ι-ν β-ή-η-ε-; --------------- Ποιον βοήθησες; 0
P-ion -o--hē-es? P____ b_________ P-i-n b-ḗ-h-s-s- ---------------- Poion boḗthēses?
Kome si pisao / pisala? Σε -οι----γραψες; Σ_ π____ έ_______ Σ- π-ι-ν έ-ρ-ψ-ς- ----------------- Σε ποιον έγραψες; 0
S- -o----égraps-s? S_ p____ é________ S- p-i-n é-r-p-e-? ------------------ Se poion égrapses?
Kome si odgovorio / odgovorila? Σε-----ν-α--ν-η---; Σ_ π____ α_________ Σ- π-ι-ν α-ά-τ-σ-ς- ------------------- Σε ποιον απάντησες; 0
Se--oion ap-nt-ses? S_ p____ a_________ S- p-i-n a-á-t-s-s- ------------------- Se poion apántēses?

Dvojezičnost poboljšava sluh

Ljudi koji govore dva jezika čuju bolje. Mogu tačnije raspoznati različite zvukove. Do tog rezultata je došlo jedno američko istraživanje. Istraživači su ispitivanje proveli na nakoliko tinejdžera. Jedan dio ispitanika je odrastao u dvojezičnom okruženju. Ti tinejdžeri su govorili engleski i španski jezik. Preostali ispitanici govorili su samo engleski jezik. Morali su saslušati određeni slog. To je bio slog “da”. Taj slog nije pripadao nijednom od jezika. Ispitanici su slog slušali preko slušalica. Pritom je elektrodama izmjerena njihova moždana aktivnost. Nakon tog testa tinejdžeri su još jednom morali saslušati slog. Ovaj put su mogli čuti mnogo isprekidanih zvukova. To su bili razni glasovi koji su govorili besmislene rečenice. Dvojezičari su prilično snažno reagirali na slog. Njihov je mozak pokazao veliku aktivnost. Ispitanici su točno identificirali slog sa i bez šumova. Jednojezičkim ispitanicima to nije uspjelo. Njihov sluh nije bio toliko dobar kao sluh dvojezičara. Istraživače je rezultat eksperimenta iznenadio. Dotad je samo bilo poznato da posebno dobar sluh imaju muzičari. No čini se da dvojezičnost također trenira sluh. Dvojezičari se stalno suočavaju s različitim zvukovima. Stoga je njihov mozak prisiljen razvijati nove sposobnosti. On je naučio razlikovati različite jezičke podražaje. Istraživači trenutno ispituju kako jezičke vještine utječu na mozak. Možda i sluh profitira ako se jezik počne učiti kasnije u životu...