Knjiga fraza

bs Prisvojne zamjenice 1   »   el Κτητικές αντωνυμίες 1

66 [šezdeset i šest]

Prisvojne zamjenice 1

Prisvojne zamjenice 1

66 [εξήντα έξι]

66 [exḗnta éxi]

Κτητικές αντωνυμίες 1

[Ktētikés antōnymíes 1]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski grčki Igra Više
ja – moj / moja / moje εγώ----ι-- μ-υ ε__ – δ___ μ__ ε-ώ – δ-κ- μ-υ -------------- εγώ – δικό μου 0
e-- – -i-- --u e__ – d___ m__ e-ṓ – d-k- m-u -------------- egṓ – dikó mou
Ne mogu naći moj ključ. Δ-ν--ρί-κω-τ- κ-ει-ί--ου. Δ__ β_____ τ_ κ_____ μ___ Δ-ν β-ί-κ- τ- κ-ε-δ- μ-υ- ------------------------- Δεν βρίσκω το κλειδί μου. 0
De-----s-ō--o---ei-í ---. D__ b_____ t_ k_____ m___ D-n b-í-k- t- k-e-d- m-u- ------------------------- Den brískō to kleidí mou.
Ne mogu naći moju voznu kartu. Δε----ίσκ- το-εισ-τήρ-- -ου. Δ__ β_____ τ_ ε________ μ___ Δ-ν β-ί-κ- τ- ε-σ-τ-ρ-ό μ-υ- ---------------------------- Δεν βρίσκω το εισιτήριό μου. 0
D-- br-skō--- e--i-ḗ--ó mo-. D__ b_____ t_ e________ m___ D-n b-í-k- t- e-s-t-r-ó m-u- ---------------------------- Den brískō to eisitḗrió mou.
ti – tvoj / tvoja / tvoje ε-ύ --δικ- σ-υ ε__ – δ___ σ__ ε-ύ – δ-κ- σ-υ -------------- εσύ – δικό σου 0
e-----d-kó---u e__ – d___ s__ e-ý – d-k- s-u -------------- esý – dikó sou
Jesi li našao tvoj ključ? Βρ-κ-ς το κ---δ----υ; Β_____ τ_ κ_____ σ___ Β-ή-ε- τ- κ-ε-δ- σ-υ- --------------------- Βρήκες το κλειδί σου; 0
Brḗ--- -- k---dí s-u? B_____ t_ k_____ s___ B-ḗ-e- t- k-e-d- s-u- --------------------- Brḗkes to kleidí sou?
Jesi li našao tvoju voznu kartu? Β-ή--- -ο -ισι-ή--- ---; Β_____ τ_ ε________ σ___ Β-ή-ε- τ- ε-σ-τ-ρ-ό σ-υ- ------------------------ Βρήκες το εισιτήριό σου; 0
B--ke--to-----tḗ-i---ou? B_____ t_ e________ s___ B-ḗ-e- t- e-s-t-r-ó s-u- ------------------------ Brḗkes to eisitḗrió sou?
on – njegov / njegova / njegovo α--ό--– -ι-- του α____ – δ___ τ__ α-τ-ς – δ-κ- τ-υ ---------------- αυτός – δικό του 0
au-ó--–---kó -ou a____ – d___ t__ a-t-s – d-k- t-u ---------------- autós – dikó tou
Znaš li gdje je njegov ključ? Ξέρε-- -ο- ---α- τ- κ--ι----ου; Ξ_____ π__ ε____ τ_ κ_____ τ___ Ξ-ρ-ι- π-ύ ε-ν-ι τ- κ-ε-δ- τ-υ- ------------------------------- Ξέρεις πού είναι το κλειδί του; 0
Xé--i---o- e--------kl-i---t-u? X_____ p__ e____ t_ k_____ t___ X-r-i- p-ú e-n-i t- k-e-d- t-u- ------------------------------- Xéreis poú eínai to kleidí tou?
Znaš li gdje je njegova vozna karta? Ξέ-----πού --ν-ι--ο ει--τ-ρι---ου; Ξ_____ π__ ε____ τ_ ε________ τ___ Ξ-ρ-ι- π-ύ ε-ν-ι τ- ε-σ-τ-ρ-ό τ-υ- ---------------------------------- Ξέρεις πού είναι το εισιτήριό του; 0
Xéreis p-- -ín-i -- --s-t---- t-u? X_____ p__ e____ t_ e________ t___ X-r-i- p-ú e-n-i t- e-s-t-r-ó t-u- ---------------------------------- Xéreis poú eínai to eisitḗrió tou?
ona – njen / njena / njeno αυ-ή ---ι---τ-ς α___ – δ___ τ__ α-τ- – δ-κ- τ-ς --------------- αυτή – δικό της 0
a----–---k----s a___ – d___ t__ a-t- – d-k- t-s --------------- autḗ – dikó tēs
Njen novac je nestao. Έχ-σ--τα λεφτ- της. Έ____ τ_ λ____ τ___ Έ-α-ε τ- λ-φ-ά τ-ς- ------------------- Έχασε τα λεφτά της. 0
É---se-ta le-ht- t--. É_____ t_ l_____ t___ É-h-s- t- l-p-t- t-s- --------------------- Échase ta lephtá tēs.
Njena kreditna kartica je također nestala. Έχα----αι --- --σ-ωτ----τ-ς -άρτ-. Έ____ κ__ τ__ π________ τ__ κ_____ Έ-α-ε κ-ι τ-ν π-σ-ω-ι-ή τ-ς κ-ρ-α- ---------------------------------- Έχασε και την πιστωτική της κάρτα. 0
É--as---a- t-- pis-ōt-kḗ --s --r--. É_____ k__ t__ p________ t__ k_____ É-h-s- k-i t-n p-s-ō-i-ḗ t-s k-r-a- ----------------------------------- Échase kai tēn pistōtikḗ tēs kárta.
mi – naš / naša / naše εμ-ίς – -ικό---ς ε____ – δ___ μ__ ε-ε-ς – δ-κ- μ-ς ---------------- εμείς – δικό μας 0
em-ís ---i---mas e____ – d___ m__ e-e-s – d-k- m-s ---------------- emeís – dikó mas
Naš djed je bolestan. Ο---π-ο-ς--ας -ίναι-άρ--στο-. Ο π______ μ__ ε____ ά________ Ο π-π-ο-ς μ-ς ε-ν-ι ά-ρ-σ-ο-. ----------------------------- Ο παππούς μας είναι άρρωστος. 0
O--ap-o-s---s--í-ai-á-rōs-os. O p______ m__ e____ á________ O p-p-o-s m-s e-n-i á-r-s-o-. ----------------------------- O pappoús mas eínai árrōstos.
Naša baka je zdrava. Η --α-ιά-μας-είν-- -----. Η γ_____ μ__ ε____ υ_____ Η γ-α-ι- μ-ς ε-ν-ι υ-ι-ς- ------------------------- Η γιαγιά μας είναι υγιής. 0
Ē --a--á---s eí-a- --i--. Ē g_____ m__ e____ y_____ Ē g-a-i- m-s e-n-i y-i-s- ------------------------- Ē giagiá mas eínai ygiḗs.
vi – vaš / vaša / vaše ε--ί- –-δικ----ς ε____ – δ___ σ__ ε-ε-ς – δ-κ- σ-ς ---------------- εσείς – δικό σας 0
eseí- --di-----s e____ – d___ s__ e-e-s – d-k- s-s ---------------- eseís – dikó sas
Djeco, gdje je vaš tata? Π----ά--π-- είν-----μπα-πά- --ς; Π______ π__ ε____ ο μ______ σ___ Π-ι-ι-, π-ύ ε-ν-ι ο μ-α-π-ς σ-ς- -------------------------------- Παιδιά, πού είναι ο μπαμπάς σας; 0
P--d-á, poú -ínai-- m-am-á---a-? P______ p__ e____ o m______ s___ P-i-i-, p-ú e-n-i o m-a-p-s s-s- -------------------------------- Paidiá, poú eínai o mpampás sas?
Djeco, gdje je vaša mama? Πα--ιά---ού-ε--α- η---μ- -ας; Π______ π__ ε____ η μ___ σ___ Π-ι-ι-, π-ύ ε-ν-ι η μ-μ- σ-ς- ----------------------------- Παιδιά, πού είναι η μαμά σας; 0
Paidiá, -oú eí----- m-má --s? P______ p__ e____ ē m___ s___ P-i-i-, p-ú e-n-i ē m-m- s-s- ----------------------------- Paidiá, poú eínai ē mamá sas?

Kreativni jezik

Kreativnost je danas važno obilježje. Svako želi biti kreativan. Jer se kreativni ljudi smatraju inteligentnima. Naš jezik također mora biti kreativan. Prije se nastojalo govoriti što tačnije. Danas se nastoji govoriti što kreativnije. Reklame i novi mediji su primjer toga. Oni pokazuju kako se jezikom može igrati. U zadnjih 50 godina važnost kreativnosti raste sve više. Istraživači se takođe bave tim fenomenom. Psiholozi, pedagozi i filozofi ispituju kreativne procese. Kreativnost se pritom definira kao sposobnost stvaranja nečeg novog. Kreativni govornik proizvodi nove jezične oblike. To mogu biti riječi ili gramatičke strukture. Prilikom proučavanja kreativnog jezika lingvisti prepoznaju kako se jezik mijenja. Međutim, ne razumiju svi ljudi nove jezičke elemente. Da bi se razumio kreativan jezik, potrebno je znanje. Mora se znati kako jezik funkcionira. Čovjek mora poznavati zemlju u kojoj žive govornici. Samo tako može razumjeti što je netko htio reći. Žargon mladih je jedan primjer za to. Djeca i mladi ljudi uvijek nanovo izmišljaju nove pojmove. Odrasli često ne razumiju te riječi. Danas čak postoje i rječnici koji objašnjavaju žargon mladih. No oni obično zastarijevaju nakon jedne generacije! Međutim, kreativni jezik se može naučiti. Učitelji za to nude razne tečajeve. Najvažnije pravilo uvijek glasi: Aktivirajte svoj unutarnji glas!