Knjiga fraza

bs Djelatnosti   »   kk Іс-әрекет түрлері

13 [trinaest]

Djelatnosti

Djelatnosti

13 [он үш]

13 [on üş]

Іс-әрекет түрлері

Is-äreket türleri

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski kazaški Igra Više
Šta radi Marta? М-рта нем-- -й------д-? М____ н____ а__________ М-р-а н-м-н а-н-л-с-д-? ----------------------- Марта немен айналысады? 0
M---- -e----a-nal--adı? M____ n____ a__________ M-r-a n-m-n a-n-l-s-d-? ----------------------- Marta nemen aynalısadı?
Ona radi u birou. О- --ң-е---жұм-с-істейді. О_ к______ ж____ і_______ О- к-ң-е-е ж-м-с і-т-й-і- ------------------------- Ол кеңседе жұмыс істейді. 0
O- k-ñ-ede jumı--is--y-i. O_ k______ j____ i_______ O- k-ñ-e-e j-m-s i-t-y-i- ------------------------- Ol keñsede jumıs isteydi.
Ona radi na kompjuteru. Ол к-мпью-е-----ж--ыс-істей--. О_ к___________ ж____ і_______ О- к-м-ь-т-р-е- ж-м-с і-т-й-і- ------------------------------ Ол компьютермен жұмыс істейді. 0
O------yut-rmen ---ı- -----di. O_ k___________ j____ i_______ O- k-m-y-t-r-e- j-m-s i-t-y-i- ------------------------------ Ol kompyutermen jumıs isteydi.
Gdje je Marta? Ма-та-қайд-? М____ қ_____ М-р-а қ-й-а- ------------ Марта қайда? 0
M-rt--q-y--? M____ q_____ M-r-a q-y-a- ------------ Marta qayda?
U kinu. Кин---. К______ К-н-д-. ------- Кинода. 0
K--o--. K______ K-n-d-. ------- Kïnoda.
Ona gleda film. Ол ----м -өр-- от-р. О_ ф____ к____ о____ О- ф-л-м к-р-п о-ы-. -------------------- Ол фильм көріп отыр. 0
O- -ïl--k--ip----r. O_ f___ k____ o____ O- f-l- k-r-p o-ı-. ------------------- Ol fïlm körip otır.
Šta radi Petar? П-т-р -еме- --налыс--ы? П____ н____ а__________ П-т-р н-м-н а-н-л-с-д-? ----------------------- Петер немен айналысады? 0
P-te- n-men--y-al--a--? P____ n____ a__________ P-t-r n-m-n a-n-l-s-d-? ----------------------- Peter nemen aynalısadı?
On studira na univerzitetu. Ол--ни--рси---те---и--. О_ у____________ о_____ О- у-и-е-с-т-т-е о-и-ы- ----------------------- Ол университетте оқиды. 0
Ol---ï-ersï--tt- o----. O_ w____________ o_____ O- w-ï-e-s-t-t-e o-ï-ı- ----------------------- Ol wnïversïtette oqïdı.
On studira jezike. О- т-л --ре-е-і. О_ т__ ү________ О- т-л ү-р-н-д-. ---------------- Ол тіл үйренеді. 0
Ol-til -yre-ed-. O_ t__ ü________ O- t-l ü-r-n-d-. ---------------- Ol til üyrenedi.
Gdje je Petar? Пет-р-қ--д-? П____ қ_____ П-т-р қ-й-а- ------------ Петер қайда? 0
P-ter q-yda? P____ q_____ P-t-r q-y-a- ------------ Peter qayda?
U kafiću. Ка-ед-. К______ К-ф-д-. ------- Кафеде. 0
K----e. K______ K-f-d-. ------- Kafede.
On pije kafu. Ол к--- --і- -тыр. О_ к___ і___ о____ О- к-ф- і-і- о-ы-. ------------------ Ол кофе ішіп отыр. 0
Ol ko-- --ip o---. O_ k___ i___ o____ O- k-f- i-i- o-ı-. ------------------ Ol kofe işip otır.
Kuda idu rado? Ол-- қа-д--б---а--ы-ұн-т-ды? О___ қ____ б_______ ұ_______ О-а- қ-й-а б-р-а-д- ұ-а-а-ы- ---------------------------- Олар қайда барғанды ұнатады? 0
Ol-- -a--- --r---dı-unat-dı? O___ q____ b_______ u_______ O-a- q-y-a b-r-a-d- u-a-a-ı- ---------------------------- Olar qayda barğandı unatadı?
Na koncert. Ко--ертк-. К_________ К-н-е-т-е- ---------- Концертке. 0
K-nce-tke. K_________ K-n-e-t-e- ---------- Koncertke.
Oni rado slušaju muziku. Ол-р-музы-- тың--ға--ы--н--а--. О___ м_____ т_________ ұ_______ О-а- м-з-к- т-ң-а-а-д- ұ-а-а-ы- ------------------------------- Олар музыка тыңдағанды ұнатады. 0
O-ar -wz--- tıñ-ağa-dı -n-tadı. O___ m_____ t_________ u_______ O-a- m-z-k- t-ñ-a-a-d- u-a-a-ı- ------------------------------- Olar mwzıka tıñdağandı unatadı.
Kuda oni ne idu rado? Ола--қа--а--арғ-нды ұнат--йды? О___ қ____ б_______ ұ_________ О-а- қ-й-а б-р-а-д- ұ-а-п-й-ы- ------------------------------ Олар қайда барғанды ұнатпайды? 0
O-ar--ayda---r---dı-unat-----? O___ q____ b_______ u_________ O-a- q-y-a b-r-a-d- u-a-p-y-ı- ------------------------------ Olar qayda barğandı unatpaydı?
U disko. Дис-отек-ға. Д___________ Д-с-о-е-а-а- ------------ Дискотекаға. 0
Dïs-----a-a. D___________ D-s-o-e-a-a- ------------ Dïskotekağa.
Oni ne plešu rado. Ола--би-е--нд- -н-т-а--ы. О___ б________ ұ_________ О-а- б-л-г-н-і ұ-а-п-й-ы- ------------------------- Олар билегенді ұнатпайды. 0
O-a---ï-eg-n-i unat-ayd-. O___ b________ u_________ O-a- b-l-g-n-i u-a-p-y-ı- ------------------------- Olar bïlegendi unatpaydı.

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 bosanski + kazaški (1-100) MP3 kazaški (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Kreolski jezici

Jeste li znali da se njemački jezik govori i na Južnom Pacifiku? Zaista je tako! U predjelima Papue Nove Gvineje i Australije govori se Unserdeutsch . To je kreolski jezik. Kreolski jezici nastaju u govornim situacijama. To se događa pri susretu više različitih jezika. Mnogi kreolski jezici su u međuvremenu skoro izumrli. Doduše, još uvijek 15 milijuna ljudi širom svijeta govori jedan kreolski jezik. Kreolski jezici su uvijek maternji jezici. Kod pidžinskih jezika je situacija drugačija. Pidžinski jezici imaju jako pojednostavljene jezičke oblike. Oni služe samo skroz jednostavnom sporazumijevanju. Većina kreolskih jezika nastala je za vrijeme kolonijalizma. Stoga se kreolski jezici često baziraju na evropskim jezicima. Jedna značajka kreolskih jezika je ograničen vokabular. Kreolski jezici takođe imaju vlastitu fonologiju. Gramatika kreolskih jezika je veoma pojednostavljena. Govornici jednostavno ignoriraju komplicirana pravila. Svaki kreolski jezik je važan dio nacionalnog identiteta. Stoga postoji jako puno književnosti na kreolskim jezicima. Kreolski jezici su posebno zanimljivi jezikoslovcima. To je zato što su kreolski jezici pokazatelji nastanka i ponovnog izumiranja jezika. Tako se na temelju kreolskih jezika može proučavati razvoj jezika. Takođe dokazuju da se jezik može mijenjati i prilagođavati. Disciplina koja proučava kreolske jezike zove se kreolistika. Jedna od najpoznatijih rečenica na kreolskom jeziku potječe iz Jamajke. Proslavio ju je Bob Marley -- znate li je? Ona glasi: No woman, no cry! (=No, woman, don't cry!)
Da li ste to znali?
Finski je maternji jezik oko 5 miliona ljudi. Spada u ugro-finske jezike. U uskom je srodstvu s estonskim, dok je s mađarskim u dalekom srodstvu. Kao uralski jezik puno se razlikuje od indogermanskih jezika. Primjer za to je aglutinirajuća jezička struktura. To znači da se gramatičke funkcije izražavaju slogovima koji se dodaju na osnovni oblik. Tako nastaju duge riječi koje su tako tipične za finski jezik. Još jedno obilježje finskog jezika su mnogi vokali. U finskoj gramatici postoji 15 različitih padeža. Kod naglaska je važno da se razlikuje između dugih i kratkih vokala. Pisani i govorni finski značajno se međusobno razlikuju. U drugim evropskim jezicima ovaj fenomen je manje izražen. Sve to čini finski ne baš jednostavnim jezikom… Svih pravila se, međutim, dosljedno pridržava. A ono što je lijepo u finskom je da je to apsolutno logičan jezik!