Knjiga fraza

bs Čitati i pisati   »   kk Reading and writing

6 [šest]

Čitati i pisati

Čitati i pisati

6 [алты]

6 [altı]

Reading and writing

[Oqw jäne jazw]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski kazaški Igra Više
Ja čitam. Ме- ---мын. Мен оқимын. М-н о-и-ы-. ----------- Мен оқимын. 0
Men ---mı-. Men oqïmın. M-n o-ï-ı-. ----------- Men oqïmın.
Ja čitam jedno slovo. М-н -і--ә-іп-оқи---. Мен бір әріп оқимын. М-н б-р ә-і- о-и-ы-. -------------------- Мен бір әріп оқимын. 0
Men-b-r äri- oq---n. Men bir ärip oqïmın. M-n b-r ä-i- o-ï-ı-. -------------------- Men bir ärip oqïmın.
Ja čitam jednu riječ. М-н -ір с-з----мын. Мен бір сөз оқимын. М-н б-р с-з о-и-ы-. ------------------- Мен бір сөз оқимын. 0
Me----r-söz--q-m--. Men bir söz oqïmın. M-n b-r s-z o-ï-ı-. ------------------- Men bir söz oqïmın.
Ja čitam jednu rečenicu. Ме- ------й-ем о--м-н. Мен бір сөйлем оқимын. М-н б-р с-й-е- о-и-ы-. ---------------------- Мен бір сөйлем оқимын. 0
Me- --r--öy-------m-n. Men bir söylem oqïmın. M-n b-r s-y-e- o-ï-ı-. ---------------------- Men bir söylem oqïmın.
Ja čitam jedno pismo. М-- -і- --- --им--. Мен бір хат оқимын. М-н б-р х-т о-и-ы-. ------------------- Мен бір хат оқимын. 0
Men --r-xat-oq--ın. Men bir xat oqïmın. M-n b-r x-t o-ï-ı-. ------------------- Men bir xat oqïmın.
Ja čitam jednu knjigu. М-- б-р кі--- о-им-н. Мен бір кітап оқимын. М-н б-р к-т-п о-и-ы-. --------------------- Мен бір кітап оқимын. 0
M-- b-r ----- -q-m--. Men bir kitap oqïmın. M-n b-r k-t-p o-ï-ı-. --------------------- Men bir kitap oqïmın.
Ja čitam. М-- о---ын. Мен оқимын. М-н о-и-ы-. ----------- Мен оқимын. 0
M---o-ï---. Men oqïmın. M-n o-ï-ı-. ----------- Men oqïmın.
Ti čitaš. Сен -қисың. Сен оқисың. С-н о-и-ы-. ----------- Сен оқисың. 0
Sen------ñ. Sen oqïsıñ. S-n o-ï-ı-. ----------- Sen oqïsıñ.
On čita. О- оқи--. Ол оқиды. О- о-и-ы- --------- Ол оқиды. 0
O---qï--. Ol oqïdı. O- o-ï-ı- --------- Ol oqïdı.
Ja pišem. М-н -а-----. Мен жазамын. М-н ж-з-м-н- ------------ Мен жазамын. 0
M-- jaza-ın. Men jazamın. M-n j-z-m-n- ------------ Men jazamın.
Ja pišem jedno slovo. Ме------ә-і- ж-з-мы-. Мен бір әріп жазамын. М-н б-р ә-і- ж-з-м-н- --------------------- Мен бір әріп жазамын. 0
M-- bi- ärip-j-zam-n. Men bir ärip jazamın. M-n b-r ä-i- j-z-m-n- --------------------- Men bir ärip jazamın.
Ja pišem jednu riječ. Мен -і- сө---аза-ы-. Мен бір сөз жазамын. М-н б-р с-з ж-з-м-н- -------------------- Мен бір сөз жазамын. 0
M-- b-r -öz ja--mın. Men bir söz jazamın. M-n b-r s-z j-z-m-n- -------------------- Men bir söz jazamın.
Ja pišem jednu rečenicu. М----і--с-й-е- ж--ам-н. Мен бір сөйлем жазамын. М-н б-р с-й-е- ж-з-м-н- ----------------------- Мен бір сөйлем жазамын. 0
Me- -ir -öy----jaz--ı-. Men bir söylem jazamın. M-n b-r s-y-e- j-z-m-n- ----------------------- Men bir söylem jazamın.
Ja pišem jedno pismo. Ме--б-- хат -а-а---. Мен бір хат жазамын. М-н б-р х-т ж-з-м-н- -------------------- Мен бір хат жазамын. 0
M-n bir--a- --z-mın. Men bir xat jazamın. M-n b-r x-t j-z-m-n- -------------------- Men bir xat jazamın.
Ja pišem jednu knjigu. Мен -ір ---а---а-----. Мен бір кітап жазамын. М-н б-р к-т-п ж-з-м-н- ---------------------- Мен бір кітап жазамын. 0
M---b-- --ta-----am-n. Men bir kitap jazamın. M-n b-r k-t-p j-z-m-n- ---------------------- Men bir kitap jazamın.
Ja pišem. М-----з-мын. Мен жазамын. М-н ж-з-м-н- ------------ Мен жазамын. 0
Men jazamı-. Men jazamın. M-n j-z-m-n- ------------ Men jazamın.
Ti pišeš. Се-------ы-. Сен жазасың. С-н ж-з-с-ң- ------------ Сен жазасың. 0
Sen jaz-s-ñ. Sen jazasıñ. S-n j-z-s-ñ- ------------ Sen jazasıñ.
On piše. Ол жа---ы. Ол жазады. О- ж-з-д-. ---------- Ол жазады. 0
O----zad-. Ol jazadı. O- j-z-d-. ---------- Ol jazadı.

Internacionalizmi

Globalizacija se odražava i na jezike. Porast internacionalizama je očigledan. Internacionalizmi su riječi kojih ima u mnogim jezicima. Riječi pritom imaju isto ili slično značenje. Izgovor im je često isti. I pisanje takvih riječi je takođe često jako slično. Zanimljivo je širenje internacionalizama. Ono se ne obazire na granice. Barem ne na geografske. A posebno ne na jezičke granice. Postoje riječi koje se mogu razumjeti na svakom kontinentu. Riječ hotel je dobar primjer za to. Ta riječ postoji gotovo svugdje u svijetu. Mnogo internacionalizama dolazi iz područja nauke. Tehnički pojmovi se takođe brzo šire u cijeom svijetu. Stari internacionalizmi imaju zajednički korijen. Razvili su se iz iste riječi. Internacionalizmi se obično temelje na posuđenicama. To znači da se riječi jednostavno inkorporiraju u druge druge jezike. Kulturni krugovi igraju važnu ulogu kod preuzimanja. Svaka civilizacija ima svoju tradiciju. Zato se novi koncepti ne prihvataju svugdje. Kulturalne norme odlučuju koje ideje će se usvojiti. Neke stvari postoje samo u određenim dijelovima svijeta. Druge stvari se brzo šire cijelim svijetom. Ali tek kad se stvari proširuju, širi se i njihovo ime. Upravo zato su internacionalizmi tako uzbudljivi! Otkrivajući jezike, otkrivamo i kulture...
Da li ste to znali?
Kineski je jezik s najvećim brojem govornika na svijetu. Međutim, ne postoji jedan kineski jezik, već se može reći da ih ima više. Svi oni spadaju u porodicu sinotibetskih jezika. Oko 1,3 milijarde ljudi govori kineski. Većina njih živi u Narodnoj Republici Kini i Tajvanu. Najveći kineski jezik je književni kineski, koji se još zove i mandarinski. Kao službeni jezik Narodne Republike Kine to je maternji jezik 850 miliona ljudi. Ostali kineski jezici se često samo nazivaju dijalektima. Mandarinski razumiju skoro svi ljudi koji govore kineski. Svi Kinezi imaju zajedničko pismo koje je staro 4000 do 5000 godina. Time kineski ima najdužu tradiciju pismenosti. Kineski pisani znakovi su teži nego alfabetski sistemi. Gramatika se relativno brzo nauči tako da se vrlo brzo može ostvariti uspjeh u učenju. A sve više ljudi želi da nauči kineski… Usudite se jer kineski je jezik budućnosti!