Knjiga fraza

bs U kući   »   kk Үй ішінде

17 [sedamnaest]

U kući

U kući

17 [он жеті]

17 [on jeti]

Үй ішінде

Üy işinde

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski kazaški Igra Više
Ovdje je naša kuća. Мын-у-- -і-ді- үй. М____ — б_____ ү__ М-н-у — б-з-і- ү-. ------------------ Мынау — біздің үй. 0
M-n-w —-b-zdi--üy. M____ — b_____ ü__ M-n-w — b-z-i- ü-. ------------------ Mınaw — bizdiñ üy.
Gore je krov. Жоғ---да ш-т--. Ж_______ ш_____ Ж-ғ-р-д- ш-т-р- --------------- Жоғарыда шатыр. 0
Joğ-r-da ş-t-r. J_______ ş_____ J-ğ-r-d- ş-t-r- --------------- Joğarıda şatır.
Dolje je podrum. Тө-е-д- -е-----. Т______ ж_______ Т-м-н-е ж-р-ө-е- ---------------- Төменде жертөле. 0
Töm-n-- j-rtö--. T______ j_______ T-m-n-e j-r-ö-e- ---------------- Tömende jertöle.
Iza kuće je vrt. Ү-дің-ар--нд- ба--а б--. Ү____ а______ б____ б___ Ү-д-ң а-т-н-а б-қ-а б-р- ------------------------ Үйдің артында бақша бар. 0
Ü-------tın-a--a--a--a-. Ü____ a______ b____ b___ Ü-d-ñ a-t-n-a b-q-a b-r- ------------------------ Üydiñ artında baqşa bar.
Pred kućom nema ulice. Үйдің-алд-нда-к--е -о-. Ү____ а______ к___ ж___ Ү-д-ң а-д-н-а к-ш- ж-қ- ----------------------- Үйдің алдында көше жоқ. 0
Ü---- ald--da --şe-jo-. Ü____ a______ k___ j___ Ü-d-ñ a-d-n-a k-ş- j-q- ----------------------- Üydiñ aldında köşe joq.
Pored kuće je drveće. Ү--і- --сы-да -----ар -а-. Ү____ қ______ а______ б___ Ү-д-ң қ-с-н-а а-а-т-р б-р- -------------------------- Үйдің қасында ағаштар бар. 0
Üy-iñ-qa------a-a-ta- -ar. Ü____ q______ a______ b___ Ü-d-ñ q-s-n-a a-a-t-r b-r- -------------------------- Üydiñ qasında ağaştar bar.
Ovdje je moj stan. М-----–-менің-п-тер-м. М____ – м____ п_______ М-н-у – м-н-ң п-т-р-м- ---------------------- Мынау – менің пәтерім. 0
Mın---- me--- ---erim. M____ – m____ p_______ M-n-w – m-n-ñ p-t-r-m- ---------------------- Mınaw – meniñ päterim.
Ovdje su kuhinja i kupatilo. М-нд- асү----- жу--а--- б--м-. М____ а___ м__ ж_______ б_____ М-н-а а-ү- м-н ж-ы-а-ы- б-л-е- ------------------------------ Мұнда асүй мен жуынатын бөлме. 0
M-nd-----y-----j-ı-a--n---lm-. M____ a___ m__ j_______ b_____ M-n-a a-ü- m-n j-ı-a-ı- b-l-e- ------------------------------ Munda asüy men jwınatın bölme.
Tamo je dnevna soba i spavaća soba. А-а-жа-т- -он-- бө--е-мен -а-----өл--. А__ ж____ қ____ б____ м__ ж____ б_____ А-а ж-қ-а қ-н-қ б-л-е м-н ж-т-н б-л-е- -------------------------------------- Ана жақта қонақ бөлме мен жатын бөлме. 0
Ana-ja--- ----- -öl-e-me--ja--- bölm-. A__ j____ q____ b____ m__ j____ b_____ A-a j-q-a q-n-q b-l-e m-n j-t-n b-l-e- -------------------------------------- Ana jaqta qonaq bölme men jatın bölme.
Vrata kuće su zatvorena. Кір-р-ес-- жа--- т--. К____ е___ ж____ т___ К-р-р е-і- ж-б-қ т-р- --------------------- Кірер есік жабық тұр. 0
Ki--- -s-- -a--q----. K____ e___ j____ t___ K-r-r e-i- j-b-q t-r- --------------------- Kirer esik jabıq tur.
Ali prozori su otvoreni. Біра- ---езе--- -шы-. Б____ т________ а____ Б-р-қ т-р-з-л-р а-ы-. --------------------- Бірақ терезелер ашық. 0
B-r-----r-ze--r --ı-. B____ t________ a____ B-r-q t-r-z-l-r a-ı-. --------------------- Biraq terezeler aşıq.
Danas je vruće. Бү-і- кү- ы--ық. Б____ к__ ы_____ Б-г-н к-н ы-т-қ- ---------------- Бүгін күн ыстық. 0
B--i- --n ı--ıq. B____ k__ ı_____ B-g-n k-n ı-t-q- ---------------- Bügin kün ıstıq.
Mi idemo u dnevnu sobu. Б-з-қон-қ бө-меге --рам-з. Б__ қ____ б______ б_______ Б-з қ-н-қ б-л-е-е б-р-м-з- -------------------------- Біз қонақ бөлмеге барамыз. 0
Bi--q---q-böl---e --r--ı-. B__ q____ b______ b_______ B-z q-n-q b-l-e-e b-r-m-z- -------------------------- Biz qonaq bölmege baramız.
Tamo je sofa i fotelja. А-а-жақт- -и-а- --- к--сл- т-р. А__ ж____ д____ м__ к_____ т___ А-а ж-қ-а д-в-н м-н к-е-л- т-р- ------------------------------- Ана жақта диван мен кресло тұр. 0
Ana -a-t-----a- m----r--lo -u-. A__ j____ d____ m__ k_____ t___ A-a j-q-a d-v-n m-n k-e-l- t-r- ------------------------------- Ana jaqta dïvan men kreslo tur.
Sjednite! От---ң--! О________ О-ы-ы-ы-! --------- Отырыңыз! 0
O-ırıñı-! O________ O-ı-ı-ı-! --------- Otırıñız!
Tamo stoji moj kompjuter. А----е-д------ң -ом--ютері- т--. А__ ж____ м____ к__________ т___ А-а ж-р-е м-н-ң к-м-ь-т-р-м т-р- -------------------------------- Ана жерде менің компьютерім тұр. 0
A-----rde-----ñ k---y-te--- ---. A__ j____ m____ k__________ t___ A-a j-r-e m-n-ñ k-m-y-t-r-m t-r- -------------------------------- Ana jerde meniñ kompyuterim tur.
Tamo stoji moja muzička linija. А---жа----мен-ң --ере- -сп--ы- ---. А__ ж____ м____ с_____ а______ т___ А-а ж-қ-а м-н-ң с-е-е- а-п-б-м т-р- ----------------------------------- Ана жақта менің стерео аспабым тұр. 0
An- -a-t- m--iñ---e----a-p--ım --r. A__ j____ m____ s_____ a______ t___ A-a j-q-a m-n-ñ s-e-e- a-p-b-m t-r- ----------------------------------- Ana jaqta meniñ stereo aspabım tur.
Televizor je potpuno nov. Теле-и-а- -----а-а. Т________ ж________ Т-л-д-д-р ж-п-ж-ң-. ------------------- Теледидар жап-жаңа. 0
T------a- j----a--. T________ j________ T-l-d-d-r j-p-j-ñ-. ------------------- Teledïdar jap-jaña.

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 bosanski + kazaški (1-100) MP3 kazaški (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Riječi i vokabular

Svaki jezik ima vlastiti vokabular. On se sastoji od određenog broja riječi. Riječ je samostalna jezična jedinica. Riječi uvijek imaju određeno značenje. Time se se razlikuju od glasova ili slogova. Broj riječi različit je u svakom jeziku. Engleski jezik, na primjer, ima jako puno riječi. Takođe ga se smatra svjetskim prvakom kad se radi o vokabularu. Engleski bi navodno trebalo da ima više od milion riječi. Oxfordov engleski rječnik broji više od 600.000 riječi. Kineski, španlski ili ruski jezik imaju mnogo manje riječi. Vokabular jednog jezika takođe zavisi od njegove istorije. Na engleski jezik je utjecalo mnogo jezika i kultura. Time se engleski vokabular znatno povećao. Vokabular engleskog jezika se još uvijek bogati. Stručnjaci procjenjuju da se svaki dan poveća za 15 novih riječi. Te riječi prije svega dolaze iz područja novih medija. Naučni stručni jezik se u to ne ubraja. Samo terminologija iz područja hemije sadrži hiljade riječi. U gotovo svim jezicima duže riječi se rjeđe koriste od kratkih. A većina govornika koristi jako malo riječi. Stoga razlikujemo između aktivnog i pasivnog vokabulara. Pasivni vokabular sadrži riječi koje razumijemo. No njih ili ne koristimo ili ih koristimo jako rijetko. Aktivni vokabular sadrži riječi koje redovno koristimo. Za jednostavne razgovore ili tekstove dovoljno nam je malo riječi. U engleskom jeziku je za to potrebno samo oko 400 riječi i 40 glagola. Stoga ne brinite ako vam je vokabular ograničen!
Da li ste to znali?
Hebrejski spada u porodicu afroazijatskih jezika. U bliskom je srodstvu s arapskim i aramejskim. Za 5 miliona ljudi je hebrejski maternji jezik. Savremeni hebrejski je, međutim, vještački stvoren jezik… Osnova za njegovo stvaranje je bio već puno vremena prije izumrli starohebrejski. Leksički fond i gramatika su djelimice preuzeti i iz drugih jezika. Tako je starohebrejski svjesno preoblikovan u moderan standardni jezik. Ovaj ciljano preoblikovanje jezika je jedinstveno u svijetu. Hebrejski sistem znakova se sastoji od konsonantskog pisma. To znači da se vokali u pravilu ne pišu. Za njih nema vlastitih slova. Hebrejski se čita zdesna nalijevo. Njegovi znakovi potiču iz tradicije duge 3000 godina. Ko uči hebrejski, istovremeno upoznaje i dio svjetske historije. Isprobajte ga!