Knjiga fraza

bs nešto smjeti   »   uz biror narsa qilishga ruxsat berilgan

73 [sedamdeset i tri]

nešto smjeti

nešto smjeti

73 [etmish uch]

biror narsa qilishga ruxsat berilgan

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski uzbečki Igra Više
Smiješ li već voziti auto? S--ga al----c-on-hay--shga-r---at-b-rilg----? S____ a_________ h________ r_____ b__________ S-z-a a-l-q-c-o- h-y-a-h-a r-x-a- b-r-l-a-m-? --------------------------------------------- Sizga allaqachon haydashga ruxsat berilganmi? 0
Smiješ li već piti alkohol? H-li--pir-l---chimlik----ich---g--r--sa--be-il-----? H___ s______ i__________ i_______ r_____ b__________ H-l- s-i-t-i i-h-m-i-l-r i-h-s-g- r-x-a- b-r-l-a-m-? ---------------------------------------------------- Hali spirtli ichimliklar ichishga ruxsat berilganmi? 0
Smiješ li već sam putovati u inostranstvo? Chet -lg---o--iz-bor---las--m-? C___ e___ y_____ b___ o________ C-e- e-g- y-l-i- b-r- o-a-i-m-? ------------------------------- Chet elga yolgiz bora olasizmi? 0
smjeti ru-s-- b-r---an r_____ b_______ r-x-a- b-r-l-a- --------------- ruxsat berilgan 0
Smijemo li ovdje pušiti? B----r-- --e-ishi--------inmi? B_ y____ c__________ m________ B- y-r-a c-e-i-h-m-z m-m-i-m-? ------------------------------ Bu yerda chekishimiz mumkinmi? 0
Smije li se ovdje pušiti? Bu y-rd--che--sh-mu---nm-? B_ y____ c______ m________ B- y-r-a c-e-i-h m-m-i-m-? -------------------------- Bu yerda chekish mumkinmi? 0
Smije li se platiti kreditnom karticom? Kred---ka--a-b-la- t--a---l-s-zm-? K_____ k____ b____ t____ o________ K-e-i- k-r-a b-l-n t-l-y o-a-i-m-? ---------------------------------- Kredit karta bilan tolay olasizmi? 0
Smije li se platiti čekom? C--k o--a-i tol-y-o------i? C___ o_____ t____ o________ C-e- o-q-l- t-l-y o-a-i-m-? --------------------------- Chek orqali tolay olasizmi? 0
Smije li se platiti samo gotovinom? Fa-a- -a-- p-l -o-a- ol-s-z--? F____ n___ p__ t____ o________ F-q-t n-q- p-l t-l-y o-a-i-m-? ------------------------------ Faqat naqd pul tolay olasizmi? 0
Smijem li telefonirati? Me---------ki t-l-f-n -ilsam b-la-imi? M__ s________ t______ q_____ b________ M-n s-u-c-a-i t-l-f-n q-l-a- b-l-d-m-? -------------------------------------- Men shunchaki telefon qilsam boladimi? 0
Smijem li nešto pitati? S---a--b-r-n-rsa-soras-m --y-imi? S_____ b__ n____ s______ m_______ S-z-a- b-r n-r-a s-r-s-m m-y-i-i- --------------------------------- Sizdan bir narsa sorasam maylimi? 0
Smijem li nešto reći? Bi--- ----- ---sam m-y-i--? B____ n____ a_____ m_______ B-r-r n-r-a a-t-a- m-y-i-i- --------------------------- Biror narsa aytsam maylimi? 0
On ne smije spavati u parku. U--ng---rkd--u----hig----x--t--eri--aga-. U____ p_____ u________ r_____ b__________ U-i-g p-r-d- u-l-s-i-a r-x-a- b-r-l-a-a-. ----------------------------------------- Uning parkda uxlashiga ruxsat berilmagan. 0
On ne smije spavati u autu. U ----in--a uxl-y-olmay--. U m________ u____ o_______ U m-s-i-a-a u-l-y o-m-y-i- -------------------------- U mashinada uxlay olmaydi. 0
On ne smije spavati na željezničkoj stanici. U----vo-z-lda-u--ash--m-mk-n ema-. U___ v_______ u______ m_____ e____ U-g- v-k-a-d- u-l-s-i m-m-i- e-a-. ---------------------------------- Unga vokzalda uxlashi mumkin emas. 0
Smijemo li sjesti? Bi-ga -o- --s- -ola-i-i? B____ j__ o___ b________ B-z-a j-y o-s- b-l-d-m-? ------------------------ Bizga joy olsa boladimi? 0
Smijemo li dobiti jelovnik? Me-y-ni-olam-zm-? M______ o________ M-n-u-i o-a-i-m-? ----------------- Menyuni olamizmi? 0
Možemo li platiti odvojeno? Alo---a t-la---m-z mumk----? A______ t_________ m________ A-o-i-a t-l-s-i-i- m-m-i-m-? ---------------------------- Alohida tolashimiz mumkinmi? 0

Kako mozak uči nove riječi

Prilikom učenja vokabulara naš mozak pohranjuje nove sadržaje. Učenje funkcionira jedino stalnim ponavljanjem. Koliko dobro naš mozak pohranjuje riječi zavisi od više faktora. Najvažnije je ipak da riječi redovnoo ponavljamo. Pohranjuju se samo one riječi koje često čitamo ili pišemo. Moglo bi se reći da se riječi arhiviraju poput slike. Ovaj princip učenja vrijedi i kod majmuna. Majmuni mogu naučiti “čitati” riječi ako su ih dovoljno često vidjeli. Iako ne razumiju riječi, oni je prepoznaju po njenom obliku. Za tečno govorenje jezika potrebno nam je puno riječi. Zbog toga vokabular mora biti dobro organiziran. Buduči da naša memorija funkcionira poput arhiva. Da bi se riječ brzo pronašla, memorija mora znati gdje je treba tražiti. Stoga je riječi bolje učiti u određenom kontekstu. Tako će naš mozak uvijek moći otvoriti pravu “datoteku”. Međutim, sve što smo dobro naučili takođe možemo ponovo zaboraviti. U tom slučaju znanje se seli iz aktivne u pasivnu memoriju. Zaboravljanjem se oslobađamo podataka koje više ne trebamo. Na taj način naš mozak radi mjesta za nove i važnije stvari. Stoga je bitno da svoje znanje redovno aktiviramo. Ono što je u pasivnoj memoriji ipak nije zauvijek izgubljeno. Kad spazimo zaboravljenu riječ, ponovno je se sjetimo. Brže učimo ono što smo već jednom naučili. Onaj ko želi proširiti svoj vokabular mora proširiti i svoje hobije. Jer svatko od nas ima određene interese. Zbog toga se većinom bavimo istim stvarima. Jedan jezik se sastoji od mnogo različitih semantičkih polja. Onaj koga zanima politika trebalo bi takođe da nekad čita sportske novine!