Knjiga fraza

bs Voće i životne namirnice   »   uz Fruits and food

15 [petnaest]

Voće i životne namirnice

Voće i životne namirnice

15 [on besh]

Fruits and food

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski uzbečki Igra Više
Ja imam jagodu. mend- --l-pnay -or menda qulupnay bor m-n-a q-l-p-a- b-r ------------------ menda qulupnay bor 0
Ja imam kivi i lubenicu. M-n-a k-v--v- q--u--bor. Menda kivi va qovun bor. M-n-a k-v- v- q-v-n b-r- ------------------------ Menda kivi va qovun bor. 0
Ja imam narandžu i grejpfrut. Men-a --els-n v- g-e-f--- bor. Menda apelsin va greyfurt bor. M-n-a a-e-s-n v- g-e-f-r- b-r- ------------------------------ Menda apelsin va greyfurt bor. 0
Ja imam jabuku i mango. Menda ol-a -----ng----r. Menda olma va mango bor. M-n-a o-m- v- m-n-o b-r- ------------------------ Menda olma va mango bor. 0
Ja imam bananu i ananas. Men-a--a-an v- -nana- -o-. Menda banan va ananas bor. M-n-a b-n-n v- a-a-a- b-r- -------------------------- Menda banan va ananas bor. 0
Ja pravim voćnu salatu. Men-m-v--- -a-at tay-------p-a-. Men mevali salat tayyorlayapman. M-n m-v-l- s-l-t t-y-o-l-y-p-a-. -------------------------------- Men mevali salat tayyorlayapman. 0
Ja jedem tost. M-n t--- --y--n. Men tost yeyman. M-n t-s- y-y-a-. ---------------- Men tost yeyman. 0
Ja jedem tost s maslacem. M----ariyog-b-la- to-t-y-y-a-. Men sariyog bilan tost yeyman. M-n s-r-y-g b-l-n t-s- y-y-a-. ------------------------------ Men sariyog bilan tost yeyman. 0
Ja jedem tost s maslacem i marmeladom. M-n---r-yog-----ur--bo---l-n -ost y--m--. Men sariyog va murabbo bilan tost yeyman. M-n s-r-y-g v- m-r-b-o b-l-n t-s- y-y-a-. ----------------------------------------- Men sariyog va murabbo bilan tost yeyman. 0
Ja jedem sendvič. Men----dvi---y--y---an. Men sendvich yeyyapman. M-n s-n-v-c- y-y-a-m-n- ----------------------- Men sendvich yeyyapman. 0
Ja jedem sendvič s margarinom. Me--ma-g-r--l- -end-ic----y-an. Men margarinli sendvich yeyman. M-n m-r-a-i-l- s-n-v-c- y-y-a-. ------------------------------- Men margarinli sendvich yeyman. 0
Ja jedem sendvič s margarinom i paradajzom. Me---arg--in v- pomi-or b-l-- --n-v-ch-yeym-n. Men margarin va pomidor bilan sendvich yeyman. M-n m-r-a-i- v- p-m-d-r b-l-n s-n-v-c- y-y-a-. ---------------------------------------------- Men margarin va pomidor bilan sendvich yeyman. 0
Mi trebamo hljeba / kruha i riže. B-zg- n-- v--gu-----k-r-k. Bizga non va guruch kerak. B-z-a n-n v- g-r-c- k-r-k- -------------------------- Bizga non va guruch kerak. 0
Mi trebamo ribu i odreske. B---a -a-iq-v---if-e--k--a-. Bizga baliq va biftek kerak. B-z-a b-l-q v- b-f-e- k-r-k- ---------------------------- Bizga baliq va biftek kerak. 0
Mi trebamo picu i špagete. Biz-a --zza--- --ag-t-i -era-. Bizga pizza va spagetti kerak. B-z-a p-z-a v- s-a-e-t- k-r-k- ------------------------------ Bizga pizza va spagetti kerak. 0
Šta još trebamo? Bizga h----n-ma --r-k? Bizga hali nima kerak? B-z-a h-l- n-m- k-r-k- ---------------------- Bizga hali nima kerak? 0
Mi trebamo mrkvu i paradajz za supu. Bizga-s-or---uc-un-----i -----m--or -----. Bizga shorva uchun sabzi va pomidor kerak. B-z-a s-o-v- u-h-n s-b-i v- p-m-d-r k-r-k- ------------------------------------------ Bizga shorva uchun sabzi va pomidor kerak. 0
Gdje je supermarket? S----m----- -a--r-a? Supermarket qayerda? S-p-r-a-k-t q-y-r-a- -------------------- Supermarket qayerda? 0

Mediji i jezik

Na naš jezik takođe utječu mediji. Novi mediji u ovom slučaju igraju posebno veliku ulogu. Putem SMS poruka, e-mailova i chata razvio se cijeli jedan jezik. Taj medijski jezik je naravno u svakoj zemlji drugačiji. Određena obilježja se ipak mogu naći u svim medijskim jezicima. Brzina je za nas kao korisnike posebno važna. Iako pišemo, želimo stvoriti komunikaciju uživo. To znači da želimo što brže izmijeniti informacije. Dakle, simuliramo realnu konverzaciju. Na taj način naš jezik dobija verbalna obilježja. Riječi ili rečenice često budu skraćene. Pravila gramatike ili interpunkcija se većinom ignoriraju. Slobodniji smo po pitanju pravopisa, dok prijedlozi često potpuno otpadaju. Osjećaji se vrlo rijetko izražavaju u medijskom jeziku. U tom slučaju se radije koriste emotikoni. To su simboli koji bi trebali pokazati što trenutno osjećamo. Takođe postoje određeni kodovi za SMS poruke te žargon za chat komunikaciju. Medijski jezik je stoga jako ograničen jezik. No svi ga korisnici koriste na sličan način. Istraživanja pokazuju da obrazovanje ili intelekt pri tome ne igraju nikakvu ulogu. Mladi ljudi posebno rado koriste medijski jezik. Kritičari zato smatraju da je naš jezik u opasnosti. Nauka na taj fenomen ne gleda toliko pesimistično. Zato jer djeca razlikuju kad moraju i na koji način nešto napisati. Stručnjaci smatraju da novi medijski jezik čak ima prednosti. Zato jer potiče jezičnu kompetenciju i kreativnost kod djece. Takođe: danas se više piše – ne pisma, već e-mailovi! I to nas raduje!
Da li ste to znali?
Gruzijski govori oko 4 miliona ljudi. Gruzijski jezik spada u južnokavkaske jezike. Piše se vlastitim sistemom znakova, gruzijskom abecedom. To pismo ima 33 slova. Imaju isti redoslijed kao u grčkoj abecedi. Gruzijsko pismo je nastalo vjerovatno iz aramejskog. Za gruzijski su tipični mnogi konsonanti koji mogu slijediti jedan za drugim. Zato stranci imaju problema kod izgovora nekih gruzijskih riječi. Ni gramatika nije baš jednostavna. Ona sadrži mnogo elemenata kojih nema ni u jednom drugom jeziku. Gruzijski jezički fond govori puno o historiji Kavkaza. Sadrži puno riječi koje su preuzete iz drugih jezika. Kao što su na primjer grčki, perzijski, arapski, ruski i turski. Posebnost gruzijskog jezika je ipak njegova duga tradicija… Gruzijski spada u najstarije žive jezike jedne kulture na zemlji!