Knjiga fraza

bs Na aerodromu   »   uz Aeroportda

35 [trideset i pet]

Na aerodromu

Na aerodromu

35 [ottiz besh]

Aeroportda

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski uzbečki Igra Više
Htio / Htjela bih rezervisati let za Atinu. Me--A-in-ga ----oz -ron -ilmo--hima-. M__ A______ p_____ b___ q____________ M-n A-i-a-a p-r-o- b-o- q-l-o-c-i-a-. ------------------------------------- Men Afinaga parvoz bron qilmoqchiman. 0
Da li je to direktan let? U-to--o-siz uchad---- pa--o---? U t________ u________ p________ U t-x-o-s-z u-h-d-g-n p-r-o-m-? ------------------------------- U toxtovsiz uchadigan parvozmi? 0
Molim mjesto do prozora, za nepušače. De-----a-- --i--iq, -l---o-,-ch-k---aydi. D_________ o_______ i_______ c___________ D-r-z-d-g- o-i-d-q- i-t-m-s- c-e-i-m-y-i- ----------------------------------------- Derazadagi orindiq, iltimos, chekilmaydi. 0
Htio / htjela bih potvrditi svoju rezervaciju. Me---u---t--mn- ----llamoqc-iman. M__ b__________ m________________ M-n b-y-r-m-m-i m-q-l-a-o-c-i-a-. --------------------------------- Men buyurtmamni maqullamoqchiman. 0
Htio / htjela bih stornirati svoju rezervaciju. Men--and-ov--ni -e-o---i--o-c-----. M__ b__________ b____ q____________ M-n b-n-l-v-m-i b-k-r q-l-o-c-i-a-. ----------------------------------- Men bandlovimni bekor qilmoqchiman. 0
Htio / htjela bih promijeniti svoju rezervaciju. Men-ban---vi--- -z--r-i--o---ima-. M__ b__________ o_________________ M-n b-n-l-v-m-i o-g-r-i-m-q-h-m-n- ---------------------------------- Men bandlovimni ozgartirmoqchiman. 0
Kada polijeće sljedeći avion za Rim? Ri--a -e---g---am-ly-t --c---? R____ k______ s_______ q______ R-m-a k-y-n-i s-m-l-o- q-c-o-? ------------------------------ Rimga keyingi samolyot qachon? 0
Jesu li slobodna još dva mjesta? I-k-ta-j-- q-ldim-? I_____ j__ q_______ I-k-t- j-y q-l-i-i- ------------------- Ikkita joy qoldimi? 0
Ne, imamo još samo jedno mjesto slobodno. Yoq, ---da---qat--itta-----q-ld-. Y___ b____ f____ b____ j__ q_____ Y-q- b-z-a f-q-t b-t-a j-y q-l-i- --------------------------------- Yoq, bizda faqat bitta joy qoldi. 0
Kada slijećemo? q-c-o--q--a--z q_____ q______ q-c-o- q-n-m-z -------------- qachon qonamiz 0
Kada smo tamo? b-- q--ho--u ye-damiz b__ q_____ u y_______ b-z q-c-o- u y-r-a-i- --------------------- biz qachon u yerdamiz 0
Kada vozi autobus u centar grada? S--h-r mar-azi-- ---ob---q--hon-bor--i? S_____ m________ a______ q_____ b______ S-a-a- m-r-a-i-a a-t-b-s q-c-o- b-r-d-? --------------------------------------- Shahar markaziga avtobus qachon boradi? 0
Da li je to Vaš kofer? B- -izn--g ch---don--gi-m-? B_ s______ c_______________ B- s-z-i-g c-a-a-o-i-g-z-i- --------------------------- Bu sizning chamadoningizmi? 0
Da li je to Vaša tašna? B- ---n------m----i-mi? B_ s______ s___________ B- s-z-i-g s-m-a-g-z-i- ----------------------- Bu sizning sumkangizmi? 0
Da li je to Vaš prtljag? B---izn-n----kin-izmi? B_ s______ y__________ B- s-z-i-g y-k-n-i-m-? ---------------------- Bu sizning yukingizmi? 0
Koliko prtljaga mogu ponijeti? O------la--q--c-a yu- --i-----mumki-? O___ b____ q_____ y__ o______ m______ O-i- b-l-n q-n-h- y-k o-i-h-m m-m-i-? ------------------------------------- Ozim bilan qancha yuk olishim mumkin? 0
Dvadeset kila. Y--i--a-funt. Y______ f____ Y-g-r-a f-n-. ------------- Yigirma funt. 0
Šta, samo dvadeset kila? N-m-,-ati-i y--ir-- ---o-ra---i? N____ a____ y______ k___________ N-m-, a-i-i y-g-r-a k-l-g-a-m-i- -------------------------------- Nima, atigi yigirma kilogrammmi? 0

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 uzbečki (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Učenje mijenja mozak

Ko se puno bavi sportom, oblikuje svoje tijelo. Očito je moguće trenirati i svoj mozak. To znači da onom koo želi dobro da nauči jezike nije za to dovoljan samo talent. Također je važno redovno vježbati. Jer vježbanje pozitivno utječe na strukturu mozga. Naravno da je poseban talent za jezike obično urođen. Međutim, intenzivan trening može promijeniti određene moždane strukture. Povećava se volumen centra za govor. Takođe se mijenjaju moždane stanice ljudi koji puno vježbaju. Dugo se vjerovalo da je mozak nepromjenjiv. Vjerovalo se: Ono što ne naučimo kao djeca više nikad nećemo moći naučiti. Međutim, istraživači mozga su došli do sasvim drugačijeg rezultata. Pokazali su da naš mozak ostaje podložan promjeni cijeli život. Moglo bi se reći da funkcionira poput mišića. Stoga se može izgrađivati do duboke starosti. Svaki unos se u mozgu obrađuje. Kad je mozak uvježban, puno bolje obrađuje unose. To znači da radi brže i učinkovitije. Taj princip vrijedi jednako za mlade i za stare ljude. Međutim, nije nužno obavezno učiti kako bi se istrenirao mozak. Čitanje je takođe jedna dobra vježba. Zahtjevna literatura posebno potiče naš centar za govor. To znači da se naš vokabular povećava. Štaviše, poboljšava nam se osjećaj za jezik. Zanimljivo je da jezik ne obrađuje samo centar za govor. Područje koje kontrolira motoriku takođe obrađuje nove sadržaje. Stoga je važno stimulirati cijeli mozak što je više moguće. Dakle: Pokrenite svoje tijelo I svoj mozak!
Da li ste to znali?
Portugalski spada u romanske jezike. U uskom je srodstvu sa španskim i s katalonskim. Razvio se iz vulgarnog latinskog rimskih vojnika. Za oko 10 miliona ljudi je evropski portugalski maternji jezik. On je takođe jedan od najvažnijih svjetskih jezika… To je povezano s prošlošću Portugala kao kolonijalne sile. U 15. i 16. vijeku je nacija moreplovaca donijela svoj jezik na druge kontinente. U dijelovima Afrike i Azije se i danas govori portugalski. Zemlje u kojima se govori ovaj jezik orijentiraju se jezički uglavnom na evropski uzor. U Brazilu je to drukčije. Jezik koji se tamo govori ima nekoliko posebnosti i smatra se posebnim varijetetom. Ipak se Portugalci u pravilu mogu dobro sporazumijevati s Brazilcima. Ukupno više od 240 miliona ljudi na svijetu govori portugalski. Osim toga ima oko 20 kreolskih jezika koji se baziraju na portugalskom. Portugalski danas spada u svjetske jezike.