Knjiga fraza

bs Prošlost 3   »   uz otgan 3

83 [osamdeset i tri]

Prošlost 3

Prošlost 3

83 [sakson uch]

otgan 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski uzbečki Igra Više
telefonirati q--giroq qi--ng q_______ q_____ q-n-i-o- q-l-n- --------------- qongiroq qiling 0
Ja sam telefonirao / telefonirala. M---tele-o- qi-d-m. M__ t______ q______ M-n t-l-f-n q-l-i-. ------------------- Men telefon qildim. 0
Ja sam cijelo vrijeme telefonirao / telefonirala. M-n-d-im --l-f-nd- --im. M__ d___ t________ e____ M-n d-i- t-l-f-n-a e-i-. ------------------------ Men doim telefonda edim. 0
pitati so---g s_____ s-r-n- ------ sorang 0
Ja sam pitao / pitala. M-- --rad-m. M__ s_______ M-n s-r-d-m- ------------ Men soradim. 0
Ja sam uvijek pitao / pitala. M---ha---oim-s---d--. M__ h__ d___ s_______ M-n h-r d-i- s-r-d-m- --------------------- Men har doim soradim. 0
ispričati ayt a__ a-t --- ayt 0
Ja sam ispričao / ispričala. M-n-aytd--. M__ a______ M-n a-t-i-. ----------- Men aytdim. 0
Ja sam ispričao / ispričala cijelu priču. Men-b--un voq-a-- ---i- ber---. M__ b____ v______ a____ b______ M-n b-t-n v-q-a-i a-t-b b-r-i-. ------------------------------- Men butun voqeani aytib berdim. 0
učiti org--i-h o_______ o-g-n-s- -------- organish 0
Ja sam učio / učila. Men--r-andim. M__ o________ M-n o-g-n-i-. ------------- Men organdim. 0
Ja sam učio / učila cijelo veče. K-ch----n o-qi-i-. K________ o_______ K-c-q-r-n o-q-d-m- ------------------ Kechqurun o‘qidim. 0
raditi ish i__ i-h --- ish 0
Ja sam radio / radila. M-- -s-ladi-. M__ i________ M-n i-h-a-i-. ------------- Men ishladim. 0
Ja sam radio / radila cijeli dan. M-n k-- b-y- ish-ad--. M__ k__ b___ i________ M-n k-n b-y- i-h-a-i-. ---------------------- Men kun boyi ishladim. 0
jesti ovq-t o____ o-q-t ----- ovqat 0
Ja sam jeo / jela. Men---dim. M__ y_____ M-n y-d-m- ---------- Men yedim. 0
Ja sam pojeo / pojela svu hranu. Men -a--a-ovqa--- -edi-. M__ h____ o______ y_____ M-n h-m-a o-q-t-i y-d-m- ------------------------ Men hamma ovqatni yedim. 0

Istorija lingvistike

Ljudi su oduvijek bili fascinirani jezicima. Istorija lingvistike je stoga veoma duga. Lingvistika je sistematsko proučavanje jezika. Ljudi već hiljadama godina razmišljaju o jeziku. Pritom razne kulture razvijaju različite sisteme. Na taj način nastaju raličiti opisi jezika. Današnja lingvistika se prije svega temelji na antičkim teorijama. Posebno mnogo tradicija je utemljeno u Grčkoj. Ipak, najstarije poznato djelo o jeziku potječe iz Indije. Napisao ga je gramatičar Sakatayana prije otprilike 3.000 godina. U antičko doba su se jezikom bavili filozofi poput Platona. Rimski autori su kasnije dalje razvijali svoje teorije. Arapi su takođe u 8. stoljeću razvili vlastite tradicije. Njihova djela pokazuju tačan opis arapskog jezika. U novije doba postojala je namjera da se istraži porijeklo jezika. Učenjake je posebno zanimala istorija jezika. U 18. vijeku se započelo s upoređivanjem jezika. Na taj način se nastojalo shvatiti kako se jezici razvijaju. Kasnije se koncentriralo na jezike kao na sistem. Najvažnije pitanje je bilo kako jezici funkcioniraju. Danas unutar lingvistike postoji mnogo škola. Od 1950-ih su se razvile mnoge nove discipline. Na njih su dijelom snažno utjecale ostale nauke. Na primjer, psiholingvistika ili interkulturalna komunikacija. Novi smjerovi lingvistike su jako specijalizirani. Jedan primjer je feministička lingvistika. Istorija lingvistike se tako nastavlja... Sve dok postoji jezik, čovjek će o njemu razmišljati!