Knjiga fraza

bs Upoznati   »   uz Bilish uchun

3 [tri]

Upoznati

Upoznati

3 [uch]

Bilish uchun

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski uzbečki Igra Više
Zdravo! Salom! S_____ S-l-m- ------ Salom! 0
Dobar dan! X-y----ku-! X_____ k___ X-y-l- k-n- ----------- Xayrli kun! 0
Kako ste? / Kako si? Qa--ys--? Q________ Q-l-y-i-? --------- Qalaysiz? 0
Jeste li Vi iz Evrope? Si--Y-v------nmisiz? S__ Y_______________ S-z Y-v-o-a-a-m-s-z- -------------------- Siz Yevropadanmisiz? 0
Jeste li Vi iz Amerike? Si--Ame-----a---s--? S__ A_______________ S-z A-e-i-a-a-m-s-z- -------------------- Siz Amerikadanmisiz? 0
Jeste li Vi iz Azije? S-- --i-o-an-----? S__ O_____________ S-z O-i-o-a-m-s-z- ------------------ Siz Osiyodanmisiz? 0
U kojem hotelu ste smješteni? S-----y-i---h-onxon-da tu--s--? S__ q____ m___________ t_______ S-z q-y-i m-h-o-x-n-d- t-r-s-z- ------------------------------- Siz qaysi mehmonxonada turasiz? 0
Koliko dugo ste već ovdje? Qan----a- -eri-sh- yer--s--? Q________ b___ s__ y________ Q-n-h-d-n b-r- s-u y-r-a-i-? ---------------------------- Qanchadan beri shu yerdasiz? 0
Koliko dugo ostajete? Qa-c---vaq--q--a-i-? Q_____ v___ q_______ Q-n-h- v-q- q-l-s-z- -------------------- Qancha vaqt qolasiz? 0
Dopada li Vam se ovdje? B- --- s--g- --qd-mi? B_ y__ s____ y_______ B- y-r s-z-a y-q-i-i- --------------------- Bu yer sizga yoqdimi? 0
Jeste li ovdje na godišnjem odmoru? S-z-ta-i-d--i-i-? S__ t____________ S-z t-t-l-a-i-i-? ----------------- Siz tatildamisiz? 0
Posjetite me jednom! Qac---d-r-m-n-a ta-h-i--bu-ur--g! Q________ m____ t______ b________ Q-c-o-d-r m-n-a t-s-r-f b-y-r-n-! --------------------------------- Qachondir menga tashrif buyuring! 0
Ovo je moja adresa. Man----ni-g -an--l--. M___ m_____ m________ M-n- m-n-n- m-n-i-i-. --------------------- Mana mening manzilim. 0
Hoćemo li se sutra vidjeti? E--a-a------h--ncha? E_____ k____________ E-t-g- k-r-s-g-n-h-? -------------------- Ertaga korishguncha? 0
Žao mi je, imam već sutra nešto dogovoreno. K-c----si-,---j--a-im---r. K__________ r________ b___ K-c-i-a-i-, r-j-l-r-m b-r- -------------------------- Kechirasiz, rejalarim bor. 0
Ćao! / Zbogom! Xa-r! X____ X-y-! ----- Xayr! 0
Doviđenja! Xa-r! X____ X-y-! ----- Xayr! 0
Do uskoro! Ko-i---u-c-a! K____________ K-r-s-g-n-h-! ------------- Korishguncha! 0

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 uzbečki (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Abeceda

Pomoću jezika možemo komunicirati. Jedni drugima govorimo što mislimo ili osjećamo. Pisanje također ima istu funkciju. Većina jezika ima pismo. Pismo se sastoji od znakova. Ti znakovi mogu biti različiti. Mnoga pisma sastoje se od slova. Ta se pisma nazivaju abecedom. Abeceda je uređeni skup grafičkih znakova. Ti znakovi su povezani posebnim pravilima prema kojima oblikuju riječi. Svaki znak ima svoj nepromjenjiv izgovor. Riječ “abeceda” potječe iz grčkog jezika. U grčkom jeziku prva dva slova nazivaju se “alpha” i “beta”. Kroz istoriju je postojalo mnogo različitih abeceda. Ljudi već više od 3.000 godina koriste slovne znakove. Nekoć su slovni znakovi bili magični simboli. Samo nekolicina je razumjela njihovo značenje. Kasnije su znakovi izgubili svoj simbolički značaj. Slova danas više nemaju nikakvo značenje. Značenje poprimaju tek u kombinaciji s drugim slovima. Slovni znakovi, kao na primjer u kineskom jeziku, funkcioniraju drugačije. Nalikuju slikama te često pokazuju ono što i znače. Prilikom pisanja šifriramo svoje misli. Znakove koristimo za učvršćivanje svog znanja. Naš mozak je naučio da dešifrira abecedu. Znakovi postaju riječi, riječi postaju ideje. Na taj način tekst može preživjeti hiljadama godina. I još ga se uvijek može razumjeti..
Da li ste to znali?
Bengalski spada u indoiranske jezike. Za oko 220 miliona ljudi to je maternji jezik. Više od 140 miliona od tog broja živi u Bangladešu. Osim toga ima oko 75 miliona govornika u Indiji. Ostale grupe govornika ovog jezika se nalaze u Maleziji, Nepalu i Saudijskog Arabiji. Time bengalski spada u jezike s najvećim brojem govornika na svijetu. Jezik ima vlastito pismo. I za brojeve ima vlastite znakove. Međutim, danas se većinom koriste arapske cifre. Članovi rečenice u bengalskom jeziku slijede tačno određena pravila. Prvo dolazi subjekt, zatim objekt pa na kraju glagol. Ne postoji gramatički rod. I imenice i pridjevi se neznatno mijenjaju. To je dobro za sve koji žele da nauče ovaj važan jezik. A to bi trebalo da radi što više ljudi!