Knjiga fraza

bs U restoranu 3   »   uz Restoranda 3

31 [trideset i jedan]

U restoranu 3

U restoranu 3

31 [ottiz bir]

Restoranda 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski uzbečki Igra Više
Htio / htjela bih predjelo. M-n ---t-h---s----an. M__ i______ i________ M-n i-h-a-a i-t-y-a-. --------------------- Men ishtaha istayman. 0
Htio / htjela bih salatu. M-n s-l-t --ta-man M__ s____ i_______ M-n s-l-t i-t-y-a- ------------------ Men salat istayman 0
Htio / htjela bih supu. Me- s---va istaym-n M__ s_____ i_______ M-n s-o-v- i-t-y-a- ------------------- Men shorva istayman 0
Htio / htjela bih desert. Men --irin---ni-------ma-. M__ s__________ x_________ M-n s-i-i-l-k-i x-h-a-m-n- -------------------------- Men shirinlikni xohlayman. 0
Htio / htjela bih sladoled sa šlagom. Men ----o--i -u-qaymo---sta-m--. M__ q_______ m________ i________ M-n q-y-o-l- m-z-a-m-q i-t-y-a-. -------------------------------- Men qaymoqli muzqaymoq istayman. 0
Htio / htjela bih voće ili sir. Men---va -o---pis--oq -st-y-a-. M__ m___ y___ p______ i________ M-n m-v- y-k- p-s-l-q i-t-y-a-. ------------------------------- Men meva yoki pishloq istayman. 0
Htjeli / htjele bismo doručkovati. B-- -on----a ---mo-c--m-z. B__ n_______ q____________ B-z n-n-s-t- q-l-o-c-i-i-. -------------------------- Biz nonushta qilmoqchimiz. 0
Htjeli / htjele bismo ručati. Biz tu--lik qi-m---h----. B__ t______ q____________ B-z t-s-l-k q-l-o-c-i-i-. ------------------------- Biz tushlik qilmoqchimiz. 0
Htjeli / htjele bismo večerati. Bi- kec-ki-o-q-- ------chi---. B__ k_____ o____ q____________ B-z k-c-k- o-q-t q-l-o-c-i-i-. ------------------------------ Biz kechki ovqat qilmoqchimiz. 0
Šta biste htjeli / htjele za doručak? No--sht-g--nim- i--aysiz? N_________ n___ i________ N-n-s-t-g- n-m- i-t-y-i-? ------------------------- Nonushtaga nima istaysiz? 0
Zemičke s marmeladom i medom? M----b- -a -s-- --l------o-ar? M______ v_ a___ b____ r_______ M-r-b-o v- a-a- b-l-n r-l-l-r- ------------------------------ Murabbo va asal bilan rulolar? 0
Tost s kobasicom i sirom? K-lbasa ----ish--q -i--n -o--? K______ v_ p______ b____ t____ K-l-a-a v- p-s-l-q b-l-n t-s-? ------------------------------ Kolbasa va pishloq bilan tost? 0
Kuhano jaje? Pish--i--a----xu---? P__________ t_______ P-s-i-i-g-n t-x-m-i- -------------------- Pishirilgan tuxummi? 0
Jaje na oko? Q-v---l--n-tu--m-i? Q_________ t_______ Q-v-r-l-a- t-x-m-i- ------------------- Qovurilgan tuxummi? 0
Omlet? Oml----? O_______ O-l-t-i- -------- Omletmi? 0
Molim još jedan jogurt. Ya-a y--ur------i-os. Y___ y______ i_______ Y-n- y-g-r-, i-t-m-s- --------------------- Yana yogurt, iltimos. 0
Molim još soli i bibera. Ilt-m-s- k----q t-z -- q--a--ir. I_______ k_____ t__ v_ q________ I-t-m-s- k-p-o- t-z v- q-l-m-i-. -------------------------------- Iltimos, koproq tuz va qalampir. 0
Molim još jednu čašu vode. Ya-a------ta--n-su-, -l-i---. Y___ b__ s_____ s___ i_______ Y-n- b-r s-a-a- s-v- i-t-m-s- ----------------------------- Yana bir stakan suv, iltimos. 0

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 uzbečki (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Uspješno korištenje jezika se može naučiti!

Govoriti je prilično jednostavno. Uspješno govoriti je, međutim, puno teže. Naime, način na koji nešto kažemo je važniji od onog što kažemo. To su pokazala mnoga istraživanja. Slušaoci nesvjesno obraćaju pažnju na određene karakteristike govornika. Stoga možemo utjecati na to hoće li naš jezik biti dobro prihvaćen. Uvijek moramo samo paziti na to kako govorimo. To takođe uključuje i naš govor tijela. On mora biti autentičan i u skladu s našom ličnosti. Glas takođe igra ulogu jer se uvijek vrednuje. Kod muškaraca je, na primjer, pogodniji dublji glas. Njime govornik djeluje pouzdano i kompetentno. S druge strane, promjene u glasu nemaju nikakvog učinka. Kod govorenja je posebno važna brzina. U eksperimentima se ispitivala uspješnost razgovora. Uspješno govoriti znači imati sposobnost uvjeravanja drugih. Ko želi druge uvjeriti, ne smije prebrzo govoriti. Inače odaje utisak neiskrenosti. Međutim, presporo govorenje također nije korisno. Ljudi koji jako sporo govore djeluju manje inteligentno. Najbolje je stoga govoriti umjerenom brzinom. Idealno je izreći 3,5 riječi u sekundi. Pauze su takođe bitne kod govora. One čine naš govor prirodnim i uvjerljivim. Na taj način nam slušaoci vjeruju. Optimalno je napraviti 4 do 5 pauza u minuti. Stoga pokušajte kontrolirati svoj govor! Zatim može uslijediti sljedeći razgovor za posao...
Da li ste to znali?
Norveški je sjevernogermanski jezik. To je maternji jezik oko 5 miliona ljudi. Posebna odlika norveškog je da se sastoji od dva standardna varijeteta: bokmåla i nynorska. To znači da postoje dva priznata norveška jezika. Oba se ravnopravno koriste u upravi, u školama i u medijima. Zbog razuđenosti zemlje dugo se nije mogao stvoriti standardni jezik. Tako su se održali dijalekti i razvili su se nezavisno jedan od drugog. Ali svaki Norvežanin razumije sve lokalne dijalekte i oba službena jezika. Za izgovor norveškog jezika nema utvrđenih pravila. Razlog tome je što se obje inačice pretežno pišu. Većinom se govori lokalni dijalekt. Norveški je veoma sličan danskom i švedskom. Govornici ovih jezika razumiju se međusobno bez većih problema. Norveški je, znači, interesantan jezik... A svako može odabrati koji norveški želi da uči!