Knjiga fraza

bs Raditi   »   uz Ishlamoq

55 [pedeset i pet]

Raditi

Raditi

55 [ellik besh]

Ishlamoq

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski uzbečki Igra Više
Šta ste po zanimanju? Y---ash u-hu- n-ma --h--ila--z? Y______ u____ n___ i__ q_______ Y-s-a-h u-h-n n-m- i-h q-l-s-z- ------------------------------- Yashash uchun nima ish qilasiz? 0
Moj muž je po zanimanju doktor. E----i-----sbi shif-kor. E_______ k____ s________ E-i-n-n- k-s-i s-i-o-o-. ------------------------ Erimning kasbi shifokor. 0
Ja radim pola radnog vremena kao medicinska sestra. M----am--ira-b-l-- ---i---a-t-- --h--y--n. M__ h_______ b____ y____ v_____ i_________ M-n h-m-h-r- b-l-b y-r-m v-q-d- i-h-a-m-n- ------------------------------------------ Men hamshira bolib yarim vaqtda ishlayman. 0
Uskoro ćemo dobiti penziju. T-z o-a----e--i-a -la-i-. T__ o____ p______ o______ T-z o-a-a p-n-i-a o-a-i-. ------------------------- Tez orada pensiya olamiz. 0
Ali su porezi visoki. A--o-soliq-ar-yuq---. A___ s_______ y______ A-m- s-l-q-a- y-q-r-. --------------------- Ammo soliqlar yuqori. 0
I zdravstveno osiguranje je visoko. V- -og--q su-u---si ------. V_ s_____ s________ y______ V- s-g-i- s-g-r-a-i y-q-r-. --------------------------- Va sogliq sugurtasi yuqori. 0
Šta želiš jednom postati? Si--n--a ------n---oh-----z? S__ n___ b_______ x_________ S-z n-m- b-l-s-n- x-h-a-s-z- ---------------------------- Siz nima bolishni xohlaysiz? 0
Ja želim postati inženjer. Me--m-h--dis bo--shni--o---y--n. M__ m_______ b_______ x_________ M-n m-h-n-i- b-l-s-n- x-h-a-m-n- -------------------------------- Men muhandis bolishni xohlayman. 0
Želim studirati na univerzitetu. M-n un----si-e-da -qi----h-m-n. M__ u____________ o____________ M-n u-i-e-s-t-t-a o-i-o-c-i-a-. ------------------------------- Men universitetda oqimoqchiman. 0
Ja sam pripravnik. M-n-s-aj-o--a-. M__ s__________ M-n s-a-y-r-a-. --------------- Men stajyorman. 0
Ja ne zarađujem mnogo. Me--ko---a--- ---ay-an. M__ k__ m____ o________ M-n k-p m-o-h o-m-y-a-. ----------------------- Men kop maosh olmayman. 0
Odrađujem pripravnički staž u inostranstvu. M-- -o---d- a-a-iyot -‘t----m-n. M__ x______ a_______ o__________ M-n x-r-j-a a-a-i-o- o-t-y-p-a-. -------------------------------- Men xorijda amaliyot o‘tayapman. 0
Ovo je moj šef. bu ---i-g-x-jayin-m b_ m_____ x________ b- m-n-n- x-j-y-n-m ------------------- bu mening xojayinim 0
Imam drage kolege. M--ing-y-xsh- ---k--bl--im bo-. M_____ y_____ h___________ b___ M-n-n- y-x-h- h-m-a-b-a-i- b-r- ------------------------------- Mening yaxshi hamkasblarim bor. 0
U podne idemo uvijek u kantinu. Biz h-----im -ushl-k p-y-ida-----on-ga -o-a-i-. B__ h__ d___ t______ p______ o________ b_______ B-z h-r d-i- t-s-l-k p-y-i-a o-h-o-a-a b-r-m-z- ----------------------------------------------- Biz har doim tushlik paytida oshxonaga boramiz. 0
Ja tražim radno mjesto. M---j-y-qidi-y---a-. M__ j__ q___________ M-n j-y q-d-r-a-m-n- -------------------- Men joy qidiryapman. 0
Ja sam već godinu dana nezaposlen / -a. Men-b-r--i-d-- b-ri---h----an. M__ b__ y_____ b___ i_________ M-n b-r y-l-a- b-r- i-h-i-m-n- ------------------------------ Men bir yildan beri ishsizman. 0
U ovoj zemlji ima puno nezaposlenih. B- ma-la-atda -s--i-lar----a----. B_ m_________ i________ j___ k___ B- m-m-a-a-d- i-h-i-l-r j-d- k-p- --------------------------------- Bu mamlakatda ishsizlar juda kop. 0

Pamćenju je potreban jezik

Većina ljudi se sjeća svog prvog dana u školi. Međutim, ne sjećaju se više onog što se desilo prije. Svoje prve godine života se gotovo uopće ne sjećamo. Zašto je to tako? Zašto se ne možemo sjetiti onog što smo proživjeli kao bebe? Razlog za to leži u našem razvoju. Jezik i pamćenje razvijaju se otprilike u isto vrijeme. Kako bismo se nečega mogli sjetiti potreban nam je jezik. Odnosno, potrebne su nam riječi za ono što smo proživjeli. Naučnici su proveli različita ispitivanja s djecom. Pritom su došli do zanimljivog otkrića. Čim djeca nauče govoriti, zaborave sve što se desilo prije toga. Početak jezika je ujedno i početak pamćenja. Djeca nauče jako puno u svoje prve tri godine. Svakoga dana doživljavaju nove stvari. U tim godinama dolaze također do mnogo važnih otkrića. Pa ipak sve to nestane. Psiholozi taj fenomen nazivaju infantilnom amnezijom. Ostaju samo one stvari za koje djeca imaju naziv. Autobiografsko pamćenje pohranjuje lična iskustva. Ono funkcionira kao dnevnik. U njemu se sprema sve što je važno za naš život. Na taj način autobiografsko pamćenje oblikuje naš identitet. No njegov razvitak zavisio od usvajanja maternjeg jezika. Svoje pamćenje možemo jedino aktivirati svojim jezikom. Naravno da stvari koje smo doživjeli kao dijete nikad potpuno ne nestanu. One su pohranjene negdje u našem mozgu. Samo ih se više ne možemo sjetiti... - Zaista šteta, zar ne?