Zbirka izraza

hr Prošlost 3   »   uz otgan 3

83 [osamdeset i tri]

Prošlost 3

Prošlost 3

83 [sakson uch]

otgan 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski uzbekistanski igra Više
telefonirati qo--iroq q--ing q_______ q_____ q-n-i-o- q-l-n- --------------- qongiroq qiling 0
Telefonirao / telefonirala sam. Men-te--fon--il-i-. M__ t______ q______ M-n t-l-f-n q-l-i-. ------------------- Men telefon qildim. 0
Cijelo sam vrijeme telefonirao / telefonirala. Men -o-m -el--onda e-im. M__ d___ t________ e____ M-n d-i- t-l-f-n-a e-i-. ------------------------ Men doim telefonda edim. 0
pitati s---ng s_____ s-r-n- ------ sorang 0
Pitao / pitala sam. Me- -----i-. M__ s_______ M-n s-r-d-m- ------------ Men soradim. 0
Uvijek sam pitao / pitala. Me--h---d-i---or-d-m. M__ h__ d___ s_______ M-n h-r d-i- s-r-d-m- --------------------- Men har doim soradim. 0
ispričati ayt a__ a-t --- ayt 0
Ispričao / ispričala sam. M-- ------. M__ a______ M-n a-t-i-. ----------- Men aytdim. 0
Ispričao / ispričala sam cijelu priču. Men but-- -o--an--ayti- b--d--. M__ b____ v______ a____ b______ M-n b-t-n v-q-a-i a-t-b b-r-i-. ------------------------------- Men butun voqeani aytib berdim. 0
učiti o------h o_______ o-g-n-s- -------- organish 0
Učio / učila sam. M---o-ga----. M__ o________ M-n o-g-n-i-. ------------- Men organdim. 0
Učio / učila sam cijelu večer. Kec-q-r-n-o‘q--im. K________ o_______ K-c-q-r-n o-q-d-m- ------------------ Kechqurun o‘qidim. 0
raditi ish i__ i-h --- ish 0
Radio / radila sam. M-- i---a-i-. M__ i________ M-n i-h-a-i-. ------------- Men ishladim. 0
Radio / radila sam cijeli dan. Men-k-n -o-i i-h-a-i-. M__ k__ b___ i________ M-n k-n b-y- i-h-a-i-. ---------------------- Men kun boyi ishladim. 0
jesti o-qat o____ o-q-t ----- ovqat 0
Jeo / jela sam. Me--ye-im. M__ y_____ M-n y-d-m- ---------- Men yedim. 0
Pojeo / pojela sam svu hranu. M-- ---m--ovq-tni-yed--. M__ h____ o______ y_____ M-n h-m-a o-q-t-i y-d-m- ------------------------ Men hamma ovqatni yedim. 0

Povijest lingvistike

Ljudi su oduvijek bili fascinirani jezicima. Povijest lingvistike je stoga veoma duga. Lingvistika je sustavno proučavanje jezika. Ljudi već tisućama godina razmišljaju o jeziku. Pritom razne kulture razvijaju različite sisteme. Na taj način nastaju raličiti opisi jezika. Današnja lingvistika se prije svega temelji na antičkim teorijama. Posebno mnogo tradicija je utemeljeno u Grčkoj. Ipak, najstarije poznato djelo o jeziku potječe iz Indije. Napisao ga je gramatičar Sakatayana prije otprilike 3.000 godina. U antičko doba su se jezikom bavili filozofi poput Platona. Rimski autori su kasnije dalje razvijali svoje teorije. Arapi su također u 8. stoljeću razvili vlastite tradicije. Njihova djela pokazuju točan opis arapskog jezika. U novije doba postojala je namjera istražiti porijeklo jezika. Učenjake je posebno zanimala povijest jezika. U 18. stoljeću se započelo s uspoređivanjem jezika. Na taj način se nastojalo shvatiti kako se jezici razvijaju. Kasnije se koncentriralo na jezike kao na sustav. Najbitnije pitanje je bilo kako jezici funkcioniraju. Danas unutar lingvistike postoji mnogo škola. Od 1950-ih su se razvile mnoge nove discipline. Na njih su dijelom snažno utjecale ostale znanosti. Na primjer, psiholingvistika ili interkulturalna komunikacija. Novi smjerovi lingvistike su jako specijalizirani. Jedan primjer je feministička lingvistika. Povijest lingvistike se tako nastavlja... Sve dok postoji jezik, čovjek će o njemu razmišljati!