Knjiga fraza

bs Obavljanje potrepština   »   sk Vybavovanie

51 [pedeset i jedan]

Obavljanje potrepština

Obavljanje potrepština

51 [päťdesiatjeden]

Vybavovanie

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski slovački Igra Više
Hoću u biblioteku. C-c-- -s---- -ni--i-e. C____ í__ d_ k________ C-c-m í-ť d- k-i-n-c-. ---------------------- Chcem ísť do knižnice. 0
Hoću u knjižaru. C--e- -sť--o -níh--p---v-. C____ í__ d_ k____________ C-c-m í-ť d- k-í-k-p-c-v-. -------------------------- Chcem ísť do kníhkupectva. 0
Hoću do kioska. C------sť -o-stán--. C____ í__ d_ s______ C-c-m í-ť d- s-á-k-. -------------------- Chcem ísť do stánku. 0
Ja hoću da iznajmim knjigu. C-c----i-p-ž--ať-k-ih-. C____ s_ p______ k_____ C-c-m s- p-ž-č-ť k-i-u- ----------------------- Chcem si požičať knihu. 0
Ja hoću da kupim knjigu. C-----s----p-ť -n-h-. C____ s_ k____ k_____ C-c-m s- k-p-ť k-i-u- --------------------- Chcem si kúpiť knihu. 0
Ja hoću da kupim novine. C-ce- -- kú-i---ovi--. C____ s_ k____ n______ C-c-m s- k-p-ť n-v-n-. ---------------------- Chcem si kúpiť noviny. 0
Ja hoću u biblioteku da iznajmim knjigu. Chc-m -----o kniž-i-e, a-y-s---s- požičal---n-hu. C____ í__ d_ k________ a__ s__ s_ p_______ k_____ C-c-m í-ť d- k-i-n-c-, a-y s-m s- p-ž-č-l- k-i-u- ------------------------------------------------- Chcem ísť do knižnice, aby som si požičala knihu. 0
Ja hoću u knjižaru da kupim knjigu. C---m--sť d------kup-c--a---b---om-k----a----h-. C____ í__ d_ k____________ a__ s__ k_____ k_____ C-c-m í-ť d- k-í-k-p-c-v-, a-y s-m k-p-l- k-i-u- ------------------------------------------------ Chcem ísť do kníhkupectva, aby som kúpila knihu. 0
Ja hoću do kioska da kupim novine. Chc-m -s- -----á---, ab- -om-k-pi-- --vi-y. C____ í__ d_ s______ a__ s__ k_____ n______ C-c-m í-ť d- s-á-k-, a-y s-m k-p-l- n-v-n-. ------------------------------------------- Chcem ísť do stánku, aby som kúpila noviny. 0
Ja hoću do optičara. Ch--- í-ť do---t---. C____ í__ d_ o______ C-c-m í-ť d- o-t-k-. -------------------- Chcem ísť do optiky. 0
Ja hoću do supermarketa. C--e- -sť -o-su--rm-r---u. C____ í__ d_ s____________ C-c-m í-ť d- s-p-r-a-k-t-. -------------------------- Chcem ísť do supermarketu. 0
Ja hoću do pekara. Chcem-ís- - pe-á---i. C____ í__ k p________ C-c-m í-ť k p-k-r-v-. --------------------- Chcem ísť k pekárovi. 0
Ja hoću da kupim naočale. Ch-em --pi- o-u-ia--. C____ k____ o________ C-c-m k-p-ť o-u-i-r-. --------------------- Chcem kúpiť okuliare. 0
Ja hoću da kupim voće i povrće. C-cem -ú--ť o-o-ie------e--nu. C____ k____ o_____ a z________ C-c-m k-p-ť o-o-i- a z-l-n-n-. ------------------------------ Chcem kúpiť ovocie a zeleninu. 0
Ja hoću da kupim zemičke i hljeb. Chcem--ú-iť ž------ ----e-. C____ k____ ž____ a c______ C-c-m k-p-ť ž-m-e a c-l-e-. --------------------------- Chcem kúpiť žemle a chlieb. 0
Ja hoću do optičara da kupim naočale. Ch-em -s---o o--i-y, -b---om k---l-a- -kul--re. C____ í__ d_ o______ a__ s__ k_______ o________ C-c-m í-ť d- o-t-k-, a-y s-m k-p-l-a- o-u-i-r-. ----------------------------------------------- Chcem ísť do optiky, aby som kúpil(a) okuliare. 0
Ja hoću do supermarketa da kupim voće i povrće. Chc-m--s- -o-su--r--rk---- --- -o--kú-il(a)-ov-ci- a---le-i--. C____ í__ d_ s____________ a__ s__ k_______ o_____ a z________ C-c-m í-ť d- s-p-r-a-k-t-, a-y s-m k-p-l-a- o-o-i- a z-l-n-n-. -------------------------------------------------------------- Chcem ísť do supermarketu, aby som kúpil(a) ovocie a zeleninu. 0
Ja hoću do pekara da kupim zemičke i hljeb. Chc-m-----d- pe---ne, -b- so------l(a-----l- a-c-l-e-. C____ í__ d_ p_______ a__ s__ k_______ ž____ a c______ C-c-m í-ť d- p-k-r-e- a-y s-m k-p-l-a- ž-m-e a c-l-e-. ------------------------------------------------------ Chcem ísť do pekárne, aby som kúpil(a) žemle a chlieb. 0

Manjinski jezici u Evropi

U Evropi se govori mnogo različitih jezika. Većina njih spada u indoevropske jezike. Osim velikih nacionalnih jezika postoji još mnogo malih jezika. To su jezici nacionalnih manjina. Manjinski jezici razlikuju se od službenih jezika. Međutim, to nisu dijalekti. Manjinski jezici nisu jezici imigranata. Manjinski jezici su uvijek etnički određeni. To znači da su to jezici određenih etničkih grupa. U Evropi postoje manjinski jezici u skoro svakoj zemlji. U Evropskoj uniji postoji oko 40 jezika. Neki se manjinski jezici govore samo u jednoj zemlji. Tu, na primjer, spada lužičkosrspki jezik u Njemačkoj. Romski se, s druge strane, govori u mnogim evropskim zemljama. Manjinski jezici imaju poseban status. Pošto se govore samo u relativno malim grupama. Te grup ne mogu sebi priuštiti izgradnju vlastitih škola. Takođe im je teško objavljivati vlastitu literaturu. Tako mnogim manjinskim jezicima prijeti izumiranje. Evropska unija želi zaštiti manjinske jezike. Jer je svaki jezik važan dio neke kulture ili identiteta. Neki narodi nemaju svoju zemlju te postoje samo kao manjina. Postoji puno programa i projekata koji su namijenjeni poticanju njihovog jezika. Na taj se način želi očuvati kultura manjih etničkih grupa. No ipak će neki manjinski jezici uskoro nestati. Među njima je i livski jezik koji se govori u jednoj od latvijskih pokrajina. Ostalo je oko 20 izvornih govornika livijskog jezika. Time je livijski najmanji evropski jezik...
Da li ste to znali?
Urdu spada u porodicu indoiranskih jezika. Govori se u Pakistanu i u nekoliko indijskih saveznih država. Urdu je maternji jezik oko 60 miliona ljudi. U Pakistanu je to nacionalni jezik. I u Indiji je priznat kao jedan od 22 službena jezika zemlje. Urdu je u uskom srodstvu s hindu jezikom. Zapravo su oba jezika samo dva sociolekta hindustanskog jezika. On je nastao početkom 13. vijeka u sjevernoj Indiji iz različitih jezika. Urdu i Hindu se danas smatraju kao dva jezika nazavisna jedan od drugog. Govornici ovih jezika se, međutim, bez problema međusobno razumiju. Ono što se jasno razlikuje su znakovni sistemi. Urdu koristi jednu varijantu perzijsko-arapske abecede a hindu ne. Kao književni jezik je urdu od izuzetnog značaja. Koristi se često i u velikim filmskim produkcijama. Učite urdu jer je to ključ za kulturu južne Azije!