Knjiga fraza

bs Na putu   »   sk Na cestách

37 [trideset i sedam]

Na putu

Na putu

37 [tridsaťsedem]

Na cestách

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski slovački Igra Više
On se vozi motorom. Jaz-í -a m---r--. J____ n_ m_______ J-z-í n- m-t-r-e- ----------------- Jazdí na motorke. 0
On se vozi biciklom. Ja-d--na---c-kl-. J____ n_ b_______ J-z-í n- b-c-k-i- ----------------- Jazdí na bicykli. 0
On ide pješice. I-- -ešo. I__ p____ I-e p-š-. --------- Ide pešo. 0
On se vozi brodom. I-e--o-ou. I__ l_____ I-e l-ď-u- ---------- Ide loďou. 0
On se vozi čamcem. I---člnom. I__ č_____ I-e č-n-m- ---------- Ide člnom. 0
On pliva. P-á--. P_____ P-á-a- ------ Pláva. 0
Da li je ovdje opasno? J--to--u n-b-zpečné? J_ t_ t_ n__________ J- t- t- n-b-z-e-n-? -------------------- Je to tu nebezpečné? 0
Da li je opasnosam autostopirati? J- ---ezp-č-é sto-ov---s--? J_ n_________ s_______ s___ J- n-b-z-e-n- s-o-o-a- s-m- --------------------------- Je nebezpečné stopovať sám? 0
Da li je opasno šetati noću? Je n---zpe-né -r-c-ád-ať -- - --c-? J_ n_________ p_________ s_ v n____ J- n-b-z-e-n- p-e-h-d-a- s- v n-c-? ----------------------------------- Je nebezpečné prechádzať sa v noci? 0
Pogriješili smo put. Z-blú-ili s-e. Z________ s___ Z-b-ú-i-i s-e- -------------- Zablúdili sme. 0
Na pogrešnom smo putu. S-- na-n-sp-áv-ej ces--. S__ n_ n_________ c_____ S-e n- n-s-r-v-e- c-s-e- ------------------------ Sme na nesprávnej ceste. 0
Moramo se vratiti. Mu--me-sa -br--i-. M_____ s_ o_______ M-s-m- s- o-r-t-ť- ------------------ Musíme sa obrátiť. 0
Gdje se ovdje može parkirati? Kd------- -á -ap-rko--ť? K__ s_ t_ d_ z__________ K-e s- t- d- z-p-r-o-a-? ------------------------ Kde sa tu dá zaparkovať? 0
Ima li ovdje parkiralište? Je--u n----- -arkov-s--? J_ t_ n_____ p__________ J- t- n-j-k- p-r-o-i-k-? ------------------------ Je tu nejaké parkovisko? 0
Koliko dugo se ovdje može parkirati? A---dl----a t- -á---rko-ať? A__ d___ s_ t_ d_ p________ A-o d-h- s- t- d- p-r-o-a-? --------------------------- Ako dlho sa tu dá parkovať? 0
Da li skijate? Ly-u--te? L________ L-ž-j-t-? --------- Lyžujete? 0
Vozite li se sa skijaškim liftom gore? Id--- -y---rskym vl-k-m --re? I____ l_________ v_____ h____ I-e-e l-ž-a-s-y- v-e-o- h-r-? ----------------------------- Idete lyžiarskym vlekom hore? 0
Mogu li se ovdje iznajmiti skije? Dajú s- t- p-ž-č-- lyž-? D___ s_ t_ p______ l____ D-j- s- t- p-ž-č-ť l-ž-? ------------------------ Dajú sa tu požičať lyže? 0

Monolozi

Ljudima je većinom čudno kad neto priča sam sa sobom. A opet svi ljudi redovno vode monologe. Psiholozi procjenjuju da ih vodi više od 95% odraslih ljudi. Djeca uvijek za vrijeme igre pričaju sama sa sobom. Dakle, potpuno je normalno voditi monologe. To je samo jedan poseban oblik komunikacije. Takođe, ima puno prednosti da tu i tamo popričate sami sa sobom! Jer kroz razgovor organiziramo svoje misli. Monolozi su trenuci u kojima unutarnji glas dolazi na površinu. Moglo bi se reći da se radi o glasnom razmišljanju. Ljudi koji su rastreseni vrlo često vode monologe. Kod njih je određeni dio mozga manje aktivan. Stoga su slabije organizirani. Monolozima tada sami sebi pomažu da budu što organiziraniji. Monolozi nam takođe mogu pomoći donositi odluke. Takođe su jako dobro sredstvo za oslobađanje od stresa. Monolozi potiču koncentraciju i produktivnost. Jer treba više vremena da se nešto kaže naglas nego da se o tome samo misli. Prilikom pričanja svjesniji smo svojih misli. Lakše rješavamo teške ispite ako pritom pričamo sa sobom. To su pokazali različiti eksperimenti. Monolozima se također možemo ohrabriti. Mnogi sportisti često vode monologe kako bi se motivirali. Nažalost, većinom pričamo sami sa sobom u negativnim situacijama. Stoga bismo trebali uvijek biti pozitivni. Takođe moramo često ponavljati ono što želimo. Tako putem razgovora možemo pozitivno utjecati na svoje postupke. Međutim, to funkcionira jedino ako ostanemo realni!
Da li ste to znali?
Rumunski spada u istočnoromanske jezike. To je maternji jezik oko 28 miliona ljudi. Oni uglavnom žive u Rumuniji i Moldaviji. Rumunski je takođe službeni jezik Republike Moldavije. I u Srbiji i Ukrajini ima većih zajednica koje govore rumunski. Rumunski je nastao iz latinskog. Rimljani su prije u regionu oko Dunava imali dvije provincije. Italijanski je najsrodniji rumunskom. Rumuni zato mogu u većini slučajeva dobro razumjeti Italijane. Dok obratno to nije uvijek slučaj. Razlog je što rumunski ima puno slavenskih riječi. I na glasovni sistem rumunskog su utjecali susjedni slavenski jezici. U rumunskoj abecedi zato ima nekoliko posebnih znakova. Rumunski se piše kako se izgovara. I još uvijek ima puno sličnosti sa starim latinskim strukturama… Ali upravo to čini otkrivanje ovog jezika tako uzbudljiv!