Knjiga fraza

bs Trgovine   »   sk Obchody

53 [pedeset i tri]

Trgovine

Trgovine

53 [päťdesiattri]

Obchody

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski slovački Igra Više
Mi tražimo prodavnicu sportske opreme. Hľ---me-obch-d so-š-----v-------re--m-. Hľadáme obchod so športovými potrebami. H-a-á-e o-c-o- s- š-o-t-v-m- p-t-e-a-i- --------------------------------------- Hľadáme obchod so športovými potrebami. 0
Mi tražimo mesnicu. H-a--me -äsiarstvo. Hľadáme mäsiarstvo. H-a-á-e m-s-a-s-v-. ------------------- Hľadáme mäsiarstvo. 0
Mi tražimo apoteku. Hľ--ám-----ár--. Hľadáme lekáreň. H-a-á-e l-k-r-ň- ---------------- Hľadáme lekáreň. 0
Naime, želimo kupiti fudbalsku loptu. C-cel- b--s-e---------piť-f--b-lov- -optu. Chceli by sme totiž kúpiť futbalovú loptu. C-c-l- b- s-e t-t-ž k-p-ť f-t-a-o-ú l-p-u- ------------------------------------------ Chceli by sme totiž kúpiť futbalovú loptu. 0
Naime, želimo kupiti salamu. Ch-e-i -y s---------kúpi---a-á--. Chceli by sme totiž kúpiť salámu. C-c-l- b- s-e t-t-ž k-p-ť s-l-m-. --------------------------------- Chceli by sme totiž kúpiť salámu. 0
Naime, želimo kupiti lijekove. C-c-li-b- -me-t-ti-----i- li-ky. Chceli by sme totiž kúpiť lieky. C-c-l- b- s-e t-t-ž k-p-ť l-e-y- -------------------------------- Chceli by sme totiž kúpiť lieky. 0
Mi tražimo sportsku trgovinu da bismo kupili fudbalsku loptu. Hľadá-- -b-h-d-s- -p-rt--ými-p-t-e----,--by----------i-fu-b---vú -opt-. Hľadáme obchod so športovými potrebami, aby sme kúpili futbalovú loptu. H-a-á-e o-c-o- s- š-o-t-v-m- p-t-e-a-i- a-y s-e k-p-l- f-t-a-o-ú l-p-u- ----------------------------------------------------------------------- Hľadáme obchod so športovými potrebami, aby sme kúpili futbalovú loptu. 0
Mi tražimo mesnicu da bismo kupili salamu. H-a-á---mä-iar-tvo--------e -ú---i--a-ámu. Hľadáme mäsiarstvo, aby sme kúpili salámu. H-a-á-e m-s-a-s-v-, a-y s-e k-p-l- s-l-m-. ------------------------------------------ Hľadáme mäsiarstvo, aby sme kúpili salámu. 0
Mi tražimo apoteku da bismo kupili lijekove. H-adá-- leká--ň- --y-sm---úp-li ---k-. Hľadáme lekáreň, aby sme kúpili lieky. H-a-á-e l-k-r-ň- a-y s-e k-p-l- l-e-y- -------------------------------------- Hľadáme lekáreň, aby sme kúpili lieky. 0
Ja tražim zlatara. Hľad-m klenot-í----. Hľadám klenotníctvo. H-a-á- k-e-o-n-c-v-. -------------------- Hľadám klenotníctvo. 0
Ja tražim foto radnju. H-ad-m-fo-o-p--d-jňu. Hľadám foto predajňu. H-a-á- f-t- p-e-a-ň-. --------------------- Hľadám foto predajňu. 0
Ja tražim slastičarnu. H-a-á--c-----e-. Hľadám cukráreň. H-a-á- c-k-á-e-. ---------------- Hľadám cukráreň. 0
Naime, namjeravam kupiti prsten. C--e- to--ž -úp-ť-p---e-. Chcem totiž kúpiť prsteň. C-c-m t-t-ž k-p-ť p-s-e-. ------------------------- Chcem totiž kúpiť prsteň. 0
Naime, namjeravam kupiti film. C-----t---- -ú-iť fi--. Chcem totiž kúpiť film. C-c-m t-t-ž k-p-ť f-l-. ----------------------- Chcem totiž kúpiť film. 0
Naime, namjeravam kupiti tortu. C-ce---o--ž kú-i--t-rtu. Chcem totiž kúpiť tortu. C-c-m t-t-ž k-p-ť t-r-u- ------------------------ Chcem totiž kúpiť tortu. 0
Ja tražim zlatara da kupim prsten. Hľ--á---l---tn---, -by som ----- p-s-eň. Hľadám klenotníka, aby som kúpil prsteň. H-a-á- k-e-o-n-k-, a-y s-m k-p-l p-s-e-. ---------------------------------------- Hľadám klenotníka, aby som kúpil prsteň. 0
Ja tražim foto radnju da kupim film. Hľ--ám -o---pr--aj-u, ab--s---kúpi- f-l-. Hľadám foto predajňu, aby som kúpil film. H-a-á- f-t- p-e-a-ň-, a-y s-m k-p-l f-l-. ----------------------------------------- Hľadám foto predajňu, aby som kúpil film. 0
Ja tražim slastičarnu da kupim tortu. Hľ-dám-cuk--re-, -b- --m--------o-t-. Hľadám cukráreň, aby som kúpil tortu. H-a-á- c-k-á-e-, a-y s-m k-p-l t-r-u- ------------------------------------- Hľadám cukráreň, aby som kúpil tortu. 0

Promjena jezika = promjena ličnosti

Naš jezik pripada nama. On je važan dio naše ličnosti. Mnogi ljudi pak govore više jezika. Znači li to da imamo više ličnosti? Istraživači smatraju: Da! Kod promjene jezika mijenja se i naša ličnost. To znači da se drugačije ponašamo. Do tog zaključka su došli američki naučnici. Istraživali su ponašanje dvojezičnih žena. Te žene su odrasle uz engleski i španski jezik. Jednako dobro su poznavale oba jezika i obje kulture. Uprkos tome, njihovo ponašanje je zavisilo od jezika. Osjećale su se sigurnije kad su govorile na španskom. Takođe su se dobro osjećale ako je i njihova okolina pričala na španskom. Kad su počele govoriti na engleskom, njihovo ponašanje se promijenilo. Bile su manje samouvjerene i često nesigurne. Istraživači su primijetili da su se žene tada činile usamljenije. Jezik koji govorimo utječe na naše ponašanje. Istraživači još ne znaju zašto je to tako. Moguće je da se orijentiramo prema kulturološkim normama. Dok govorimo jezik, mislimo na kulturu iz koje on potječe. To se dešava potpuno automatski. Stoga se pokušavamo prilagoditi kulturi. Ponašamo se onako kako je uobičajeno za tu kulturu. U eksperimentalnim ispitivanjima kineski su govornici bili jako suzdržani. Dok su govorili engleski, postali su otvoreniji. Možda mijenjamo svoje ponašanje kako bi se bolje integrirali. Želimo biti poput onih s kojima pričamo...
Da li ste to znali?
Bjeloruski spada u istočnoslavenske jezike. To je maternjii jezik oko osam miliona ljudi. Oni naravno prije svega žive u Bjelorusiji. I u Poljskoj ima ljudi koji govore bjeloruski. Bjeloruski je u uskom srodstvu s ruskim i ukrajinskim. To znači da su ovi jezici veoma slični. Razvili su se iz zajedničkog staroruskog jezika. Ipak ima nekoliko važnih razlika. Bjeloruski pravopis je na primjer strogo fonetski. To znači da izgovor riječi odlučuje o njihovom načinu pisanja. Ova osobina čini razliku između bjeloruskog i druga dva srodnika. I u bjeloruskom ima riječi koje potječu iz poljskog. U ruskom to nije slučaj. Bjeloruska gramatika je vrlo slična gramatici drugih slavenskih jezika. Ko voli ovu porodicu jezika, treba obаvezno dati priliku bjeloruskom!