Knjiga fraza
Orijentacija » Orientácia
-
BS
bosanski
- AR arapski
- DE njemački
- EN engleski (US)
- EN engleski (UK)
- ES španski
- FR francuski
- IT italijanski
- JA japanski
- PT portugalski (PT)
- PT portugalski (BR)
- ZH kineski (pojednostavljeni)
- AD adigejski
- AF afrikaans
- AM amharski
- BE bjeloruski
- BG bugarski
- BN bengalski
- BS bosanski
- CA katalonski
- CS češki
- DA danski
- EL grčki
- EO esperanto
- ET estonski
- FA perzijski
- FI finski
- HE hebrejski
- HI hindski
- HR hrvatski
- HU mađarski
- HY armenski
- ID indonežanski
- KA gruzijski
- KK kazaški
- KN kannada
- KO korejski
- KU kurdski (kurmanji)
- KY kirgiski
- LT litvanski
- LV letonski
- MK makedonski
- MR marati
- NL nizozemski
- NN nynorsk
- NO norveški
- PA pendžabi
- PL poljski
- RO rumunski
- RU ruski
- SL slovenački
- SQ albanski
- SR srpski
- SV švedski
- TA tamilski
- TE telugu
- TH tajlandski
- TI tigrinja
- TL tagalog
- TR turski
- UK ukrajinski
- UR urdu
- VI vijetnamski
-
SK
slovački
- AR arapski
- DE njemački
- EN engleski (US)
- EN engleski (UK)
- ES španski
- FR francuski
- IT italijanski
- JA japanski
- PT portugalski (PT)
- PT portugalski (BR)
- ZH kineski (pojednostavljeni)
- AD adigejski
- AF afrikaans
- AM amharski
- BE bjeloruski
- BG bugarski
- BN bengalski
- CA katalonski
- CS češki
- DA danski
- EL grčki
- EO esperanto
- ET estonski
- FA perzijski
- FI finski
- HE hebrejski
- HI hindski
- HR hrvatski
- HU mađarski
- HY armenski
- ID indonežanski
- KA gruzijski
- KK kazaški
- KN kannada
- KO korejski
- KU kurdski (kurmanji)
- KY kirgiski
- LT litvanski
- LV letonski
- MK makedonski
- MR marati
- NL nizozemski
- NN nynorsk
- NO norveški
- PA pendžabi
- PL poljski
- RO rumunski
- RU ruski
- SK slovački
- SL slovenački
- SQ albanski
- SR srpski
- SV švedski
- TA tamilski
- TE telugu
- TH tajlandski
- TI tigrinja
- TL tagalog
- TR turski
- UK ukrajinski
- UR urdu
- VI vijetnamski
-
-
001 - Lica 002 - Porodica 003 - Upoznati 004 - U školi 005 - Zemlje i jezici 006 - Čitati i pisati 007 - Brojevi 008 - Sati 009 - Dani u sedmici 010 - Jučer – danas – sutra 011 - Mjeseci 012 - Napitci 013 - Djelatnosti 014 - Boje 015 - Voće i životne namirnice 016 - Godišnja doba i vrijeme 017 - U kući 018 - Ćišćenje kuće 019 - U kuhinji 020 - Ćaskanje 1 021 - Ćaskanje 2 022 - Ćaskanje 3 023 - Učiti strane jezike 024 - Sastanak 025 - U gradu026 - U prirodi 027 - U hotelu – dolazak 028 - U hotelu – žalbe 029 - U restoranu 1 030 - U restoranu 2 031 - U restoranu 3 032 - U restoranu 4 033 - Na željeznici 034 - U vozu 035 - Na aerodromu 036 - Javni lokalni saobraćaj 037 - Na putu 038 - U taksiju 039 - Kvar na autu 040 - Pitati za put 041 - Orijentacija 042 - Razgledanje grada 043 - U zološkom vrtu 044 - Izlaziti navečer 045 - U kinu 046 - U diskoteci 047 - Pripreme za put 048 - Aktivnosti na godišnjem odmoru 049 - Sport 050 - Na bazenu051 - Obavljanje potrepština 052 - U robnoj kući 053 - Trgovine 054 - Kupovina 055 - Raditi 056 - Osjećaji 057 - Kod doktora 058 - Dijelovi tijela 059 - U pošti 060 - U banci 061 - Redni brojevi 062 - Postavljati pitanja 1 063 - Postavljati pitanja 2 064 - Negacija 1 065 - Negacija 2 066 - Prisvojne zamjenice 1 067 - Prisvojne zamjenice 2 068 - veliko – malo 069 - trebati – htjeti 070 - nešto željeti 071 - nešto htjeti 072 - nešto morati 073 - nešto smjeti 074 - zamoliti za nešto 075 - nešto obrazložiti 1076 - nešto obrazložiti 2 077 - nešto obrazložiti 3 078 - Pridjevi 1 079 - Pridjevi 2 080 - Pridjevi 3 081 - Prošlost 1 082 - Prošlost 2 083 - Prošlost 3 084 - Prošlost 4 085 - Pitati – prošlost 1 086 - Pitati – prošlost 2 087 - Prošlost modalnih glagola 1 088 - Prošlost modalnih glagola 2 089 - Imperativ 1 090 - Imperativ 2 091 - Zavisne rečenice sa da 1 092 - Zavisne rečenice sa da 2 093 - Zavisne rečenice sa da li 094 - Veznici 1 095 - Veznici 2 096 - Veznici 3 097 - Veznici 4 098 - Dupli veznici 099 - Genitiv 100 - Prilozi
-
- Prethodno
- Sljedeći
- MP3
- A -
- A
- A+
41 [četrdeset i jedan]
Orijentacija
41 [štyridsaťjeden]
Odaberite kako želite vidjeti prijevod:
Svjetski jezik – Engleski
Engleski je najrašireniji jezik na svijetu. No mandarinski ili standardni kineski ima najviše izvornih govornika. Engleski kao maternji jezik govori “samo” 350 milijuna ljudi. Međutim, engleski ima velik utjecaj na druge jezike. Od sredine 20. vijeka je uveliko dobio na važnosti. To je prije svega zbog toga što je SAD postao supersila. U mnogim zemljama engleski je prvi strani jezik u školama. Međunarodne organizacije koriste engleski kao službeni jezik. Engleski je takođe u mnogim zemljama službeni jezik ili lingua franca. Moguće je međutim da će drugi jezici uskoro preuzeti tu funkciju. Engleski jezik spada u grupu zapadnogermanskih jezika. Stoga je vrlo srodan jezicima kao što je njemački. U zadnjih 1.000 godina jezik se značajno promijenio. Prije su se u engleskom jeziku koristili nastavci Međutim, većina nastavaka s gramatičkkom funkcijom je otpala. Stoga se engleski danas može uvrstiti u izolirajuće jezike. Dakle, engleski više liči kineskom nego njemačkom. U budućnosti će engleski jezik postati još jednostavniji. Nepravilni glagoli će vjerovatno nestati. U poređenju s ostalim indoevropskim jezicima engleski je jednostavan. Međutim, engleski pravopis je jako težak. Jer da se izgovor i pravopis dosta razlikuju jedan od drugog. Engleski pravopis je već stoljećima isti. Međutim, izgovor se prilično promijenio. Zato se danas još uvijek piše kao i 1400. godine. Takođe postoji jako puno nepravilnosti kod izgovora.
Da li ste to znali?
Slovački spada u zapadnoslavenske jezike. To je maternji jezik za više od 5 miliona ljudi. U uskom je srodstvu sa susjednim češkim. Razlog tome je zajednička prošlost u bivšoj Čehoslovačkoj. Leksički fond obaju jezika je većinom identičan. Razlike se odnose prije svega na glasovni sistem. Slovački je nastao u 10. vijeku u vidu više dijalekata. Međutim, dugo vremena je bio pod utjecajem susjednih jezika. Zato je današnji književni slovački dobio svoj oblik tek u 19. vijeku. Tako su se mogli pojednostaviti neki elementi u poređenju sa češkim. Ali mnogi različiti dijalekti su se održali do danas. U slovačkom jeziku se koristi latinično pismo. To je jezik koji drugi slavenski govornici najlakše razumiju... Moglo bi se reći da je slovački neka vrsta međujezika u slavenskom prostoru. Dobar razlog da se pozabavite ovim lijepim jezikom.
Slovački spada u zapadnoslavenske jezike. To je maternji jezik za više od 5 miliona ljudi. U uskom je srodstvu sa susjednim češkim. Razlog tome je zajednička prošlost u bivšoj Čehoslovačkoj. Leksički fond obaju jezika je većinom identičan. Razlike se odnose prije svega na glasovni sistem. Slovački je nastao u 10. vijeku u vidu više dijalekata. Međutim, dugo vremena je bio pod utjecajem susjednih jezika. Zato je današnji književni slovački dobio svoj oblik tek u 19. vijeku. Tako su se mogli pojednostaviti neki elementi u poređenju sa češkim. Ali mnogi različiti dijalekti su se održali do danas. U slovačkom jeziku se koristi latinično pismo. To je jezik koji drugi slavenski govornici najlakše razumiju... Moglo bi se reći da je slovački neka vrsta međujezika u slavenskom prostoru. Dobar razlog da se pozabavite ovim lijepim jezikom.