Knjiga fraza

bs Pitati – prošlost 2   »   hu Kérdezni – Múlt 2

86 [osamdeset i šest]

Pitati – prošlost 2

Pitati – prošlost 2

86 [nyolcvanhat]

Kérdezni – Múlt 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski mađarski Igra Više
Koju kravatu si nosio? Melyik--y--ke---- -i-e-te-? M_____ n_________ v________ M-l-i- n-a-k-n-ő- v-s-l-e-? --------------------------- Melyik nyakkendőt viselted? 0
Koji auto si kupio / kupila? M-------ut-t-v---e--m-g? M_____ a____ v_____ m___ M-l-i- a-t-t v-t-e- m-g- ------------------------ Melyik autót vetted meg? 0
Na koje si se novine pretplatio / pretplatila? M-ly-k --s-g-- -iz--tél -l-? M_____ ú______ f_______ e___ M-l-i- ú-s-g-a f-z-t-é- e-ő- ---------------------------- Melyik újságra fizettél elő? 0
Koga ste vidjeli? Ki---á--t-? K__ l______ K-t l-t-t-? ----------- Kit látott? 0
Koga ste sreli? K-v-- --l-lk-z---? K____ t___________ K-v-l t-l-l-o-o-t- ------------------ Kivel találkozott? 0
Koga ste prepoznali? K-- i--e-t meg? K__ i_____ m___ K-t i-m-r- m-g- --------------- Kit ismert meg? 0
Kada ste ustali? Mi--- k-----e-? M____ k___ f___ M-k-r k-l- f-l- --------------- Mikor kelt fel? 0
Kada ste počeli? Mi-or k----t--n-ki? M____ k______ n____ M-k-r k-z-e-t n-k-? ------------------- Mikor kezdett neki? 0
Kada ste prestali? M--o---a---a -bb-? M____ h_____ a____ M-k-r h-g-t- a-b-? ------------------ Mikor hagyta abba? 0
Zašto ste se probudili? Mi-r--é---d--f--? M____ é_____ f___ M-é-t é-r-d- f-l- ----------------- Miért ébredt fel? 0
Zašto ste postali učitelj? M---t--e---t-ná-? M____ l___ t_____ M-é-t l-t- t-n-r- ----------------- Miért lett tanár? 0
Zašto ste uzeli taksi? Mi-rt h--o-t ----t? M____ h_____ t_____ M-é-t h-v-t- t-x-t- ------------------- Miért hívott taxit? 0
Odakle ste došli? H--na- --t-? H_____ j____ H-n-a- j-t-? ------------ Honnan jött? 0
Gdje ste išli? H-v--m-n-? H___ m____ H-v- m-n-? ---------- Hova ment? 0
Gdje ste bili? Hol v-lt? H__ v____ H-l v-l-? --------- Hol volt? 0
Kome si pomogao / pomogla? Ki-ek s-g----tél? K____ s__________ K-n-k s-g-t-t-é-? ----------------- Kinek segítettél? 0
Kome si pisao / pisala? K-ne--í---l? K____ í_____ K-n-k í-t-l- ------------ Kinek írtál? 0
Kome si odgovorio / odgovorila? Ki--k ---a--o-t-l? K____ v___________ K-n-k v-l-s-o-t-l- ------------------ Kinek válaszoltál? 0

Dvojezičnost poboljšava sluh

Ljudi koji govore dva jezika čuju bolje. Mogu tačnije raspoznati različite zvukove. Do tog rezultata je došlo jedno američko istraživanje. Istraživači su ispitivanje proveli na nakoliko tinejdžera. Jedan dio ispitanika je odrastao u dvojezičnom okruženju. Ti tinejdžeri su govorili engleski i španski jezik. Preostali ispitanici govorili su samo engleski jezik. Morali su saslušati određeni slog. To je bio slog “da”. Taj slog nije pripadao nijednom od jezika. Ispitanici su slog slušali preko slušalica. Pritom je elektrodama izmjerena njihova moždana aktivnost. Nakon tog testa tinejdžeri su još jednom morali saslušati slog. Ovaj put su mogli čuti mnogo isprekidanih zvukova. To su bili razni glasovi koji su govorili besmislene rečenice. Dvojezičari su prilično snažno reagirali na slog. Njihov je mozak pokazao veliku aktivnost. Ispitanici su točno identificirali slog sa i bez šumova. Jednojezičkim ispitanicima to nije uspjelo. Njihov sluh nije bio toliko dobar kao sluh dvojezičara. Istraživače je rezultat eksperimenta iznenadio. Dotad je samo bilo poznato da posebno dobar sluh imaju muzičari. No čini se da dvojezičnost također trenira sluh. Dvojezičari se stalno suočavaju s različitim zvukovima. Stoga je njihov mozak prisiljen razvijati nove sposobnosti. On je naučio razlikovati različite jezičke podražaje. Istraživači trenutno ispituju kako jezičke vještine utječu na mozak. Možda i sluh profitira ako se jezik počne učiti kasnije u životu...