Nakon što je imao nezgodu, on više nije mogao raditi.
Па-л--таго-я- -н трап-ў-у-авар--- -н--о-ь--н- мог--рацав-ц-.
П____ т___ я_ ё_ т_____ у а______ ё_ б____ н_ м__ п_________
П-с-я т-г- я- ё- т-а-і- у а-а-ы-, ё- б-л-ш н- м-г п-а-а-а-ь-
------------------------------------------------------------
Пасля таго як ён трапіў у аварыю, ён больш не мог працаваць. 0 Pas-y---------k yon-t---іu - av-ryy-, y-n-bol’-h-n---og --atsavats’.P_____ t___ y__ y__ t_____ u a_______ y__ b_____ n_ m__ p___________P-s-y- t-g- y-k y-n t-a-і- u a-a-y-u- y-n b-l-s- n- m-g p-a-s-v-t-’---------------------------------------------------------------------Paslya tago yak yon trapіu u avaryyu, yon bol’sh ne mog pratsavats’.
Više jezika
Kliknite na zastavu!
Nakon što je imao nezgodu, on više nije mogao raditi.
Пасля таго як ён трапіў у аварыю, ён больш не мог працаваць.
Paslya tago yak yon trapіu u avaryyu, yon bol’sh ne mog pratsavats’.
После несчастного случая он больше не мог работать.
Nakon što je izgubio posao, on je otišao u Ameriku.
П---- --го -к ён з----- пр---,-ё- -’---- у-Ам---ку.
П____ т___ я_ ё_ з_____ п_____ ё_ з_____ у А_______
П-с-я т-г- я- ё- з-у-і- п-а-у- ё- з-е-а- у А-е-ы-у-
---------------------------------------------------
Пасля таго як ён згубіў працу, ён з’ехаў у Амерыку. 0 Pas--a--a----a--y-n-zgubіu p-atsu- yon z-ekhau u -m-ryku.P_____ t___ y__ y__ z_____ p______ y__ z______ u A_______P-s-y- t-g- y-k y-n z-u-і- p-a-s-, y-n z-e-h-u u A-e-y-u----------------------------------------------------------Paslya tago yak yon zgubіu pratsu, yon z’ekhau u Ameryku.
Više jezika
Kliknite na zastavu!
Nakon što je izgubio posao, on je otišao u Ameriku.
Пасля таго як ён згубіў працу, ён з’ехаў у Амерыку.
Paslya tago yak yon zgubіu pratsu, yon z’ekhau u Ameryku.
После того, как он потерял работу, он поехал в Америку.
Nakon što je otišao u Ameriku, on se obogatio.
П-сл--т--о як--н -’ех-- --Аме-ы--, -н--аз-аг-ц-ў.
П____ т___ я_ ё_ з_____ у А_______ ё_ р__________
П-с-я т-г- я- ё- з-е-а- у А-е-ы-у- ё- р-з-а-а-е-.
-------------------------------------------------
Пасля таго як ён з’ехаў у Амерыку, ён разбагацеў. 0 Pa-ly--t-g- y-k-yo--z’e-ha--- Ame-y-u,--on-razba--t-e-.P_____ t___ y__ y__ z______ u A_______ y__ r___________P-s-y- t-g- y-k y-n z-e-h-u u A-e-y-u- y-n r-z-a-a-s-u--------------------------------------------------------Paslya tago yak yon z’ekhau u Ameryku, yon razbagatseu.
Više jezika
Kliknite na zastavu!
Nakon što je otišao u Ameriku, on se obogatio.
Пасля таго як ён з’ехаў у Амерыку, ён разбагацеў.
Paslya tago yak yon z’ekhau u Ameryku, yon razbagatseu.
Strani jezici su u današnje vrijeme sve važniji.
Mnogi ljudi uče strani jezik.
Na svijetu postoji puno zanimljivih jezika.
Stoga mnogi ljudi uče više jezika istovremeno.
Za djecu koja odrastaju u dvojezičnom okruženju to ne predstavlja nikakav problem.
Njihov mozak uči oba jezika automatski.
Kad porastu, znaju šta pripada kojem jeziku.
Dvojezičari poznaju karakteristična obilježja oba jezika.
Kod odraslih je to drugačije.
Oni ne mogu tako lako naučiti dva jezika paralelno.
Ko uči dva jezika istovremeno, mora na umu imati određena pravila.
Prvo, važno je da se oba jezika međusobno uporede.
Jezici koji spadaju u istu porodicu su često vrlo slični.
To može dovesti do brkanja.
Stoga je bitno oba jezika pažljivo analizirati.
Možete, na primjer, napraviti listu.
Tamo možete zabilježiti sličnosti i razlike.
Na taj je način mozak prisiljen da se intenzivno pozabavi s oba jezika.
Mozak će zapamtiti posebnosti dvaju jezika.
Učenik bi za svaki jezik trebao odabrati posebnu boju i direktorij.
Na taj se način jezici jasno mogu odvojiti jedan od drugog.
Situacija je drugačija kad se uče jezici koji nisu slični.
Kod jezika koji se dosta razlikuju ne postoji opasnost od brkanja.
No postoji opasnost od upoređivanja jezika.
Bilo bi bolje da se jezici upoređuju s maternjim jezikom.
Kad mozak uoči kontrast uči učinkovitije.
Takođe je važno da se oba jezika uče jednakim intezitetom.
Mozgu je teoretski svejedno koliko jezika uči...