Knjiga fraza

bs Jučer – danas – sutra   »   en Yesterday – today – tomorrow

10 [deset]

Jučer – danas – sutra

Jučer – danas – sutra

10 [ten]

Yesterday – today – tomorrow

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski engleski (UK) Igra Više
Jučer je bila subota. Ye--erd-y-w-s -a-u--a-. Y________ w__ S________ Y-s-e-d-y w-s S-t-r-a-. ----------------------- Yesterday was Saturday. 0
Jučer sam bio / bila u kinu. I ----at---- -i-e-a yest----y. I w__ a_ t__ c_____ y_________ I w-s a- t-e c-n-m- y-s-e-d-y- ------------------------------ I was at the cinema yesterday. 0
Film je bio interesantan. T------m-wa---nte--s----. T__ f___ w__ i___________ T-e f-l- w-s i-t-r-s-i-g- ------------------------- The film was interesting. 0
Danas je nedjelja. T-d-y -- --n-a-. T____ i_ S______ T-d-y i- S-n-a-. ---------------- Today is Sunday. 0
Danas ne radim. I-- ------r---g-t---y. I__ n__ w______ t_____ I-m n-t w-r-i-g t-d-y- ---------------------- I’m not working today. 0
Ostajem kod kuće. I-m s-ayi-g-at ---e. I__ s______ a_ h____ I-m s-a-i-g a- h-m-. -------------------- I’m staying at home. 0
Sutra je ponedjeljak. To--r-ow-i--Mo--a-. T_______ i_ M______ T-m-r-o- i- M-n-a-. ------------------- Tomorrow is Monday. 0
Sutra ponovo radim. T-m----w-I--il--work a-a-n. T_______ I w___ w___ a_____ T-m-r-o- I w-l- w-r- a-a-n- --------------------------- Tomorrow I will work again. 0
Ja radim u birou. I --rk a- ----f--ce. I w___ a_ a_ o______ I w-r- a- a- o-f-c-. -------------------- I work at an office. 0
Ko je to? Wh- i---hat? W__ i_ t____ W-o i- t-a-? ------------ Who is that? 0
To je Petar. Th---is P-ter. T___ i_ P_____ T-a- i- P-t-r- -------------- That is Peter. 0
Petar je student. P--e- -s a-stud--t. P____ i_ a s_______ P-t-r i- a s-u-e-t- ------------------- Peter is a student. 0
Ko je to? W-o--- ---t? W__ i_ t____ W-o i- t-a-? ------------ Who is that? 0
To je Marta. T--- ----arth-. T___ i_ M______ T-a- i- M-r-h-. --------------- That is Martha. 0
Marta je sekretarica. M-rt-- -s-a -ecr--a-y. M_____ i_ a s_________ M-r-h- i- a s-c-e-a-y- ---------------------- Martha is a secretary. 0
Petаr i Marta su prijatelji. P--e- --d-M--tha-ar- f--e---. P____ a__ M_____ a__ f_______ P-t-r a-d M-r-h- a-e f-i-n-s- ----------------------------- Peter and Martha are friends. 0
Petаr je Martin prijatelj. Pe-e--is --rtha----r-en-. P____ i_ M_______ f______ P-t-r i- M-r-h-’- f-i-n-. ------------------------- Peter is Martha’s friend. 0
Marta je Petrova prijateljica. Ma-t-a--s-P-ter-- -r--n-. M_____ i_ P______ f______ M-r-h- i- P-t-r-s f-i-n-. ------------------------- Martha is Peter’s friend. 0

Učenje u snu

Strani jezici su danas dio općeg obrazovanja. Kad njihovo učenje barem ne bi bilo tako naporno! Za sve one koji imaju poteškoća s učenjem, imamo dobre vijesti. Najučinkovitije učimo dok spavamo. Do ovog zaključka su došle brojne naučne studije. I upravo to možemo iskoristiti za učenje jezika. U snu obrađujemo dnevne događaje. Naš mozak analizira nove utiske. Sve što smo iskusili, u snu se još jednom obrađuje. Pritom se utvrđuju novi sadržaji u našem mozgu. Posebno se dobro pohranjuje ono što se desilo prije spavanja. Stoga ponavljanje važnih stvari naveče može biti od pomoći. Različite faze spavanja su zaslužne za razne sadržaje učenja. REM faza podržava psihomotoričko učenje. U tu kategoriju spadaju muzika ili sport. S druge strane, učenje čistog znanja odvija se u dobokom snu. U toj fazi se preispituje sve što smo naučili. Vokabular i gramatika takođe! Prilikom učenja jezika naš mozak mora puno raditi. Mora pohraniti nove riječi kao i nova pravila. U snu se sve to ponovo reproducira. Istraživači to nazivaju teorijom ponavljanja. Međutim, bitno je da dobro spavate. Tijelo i duh se moraju dobro odmoriti. Samo tada mozak može efikasno raditi. Može se reći: dobar san za dobro pamćenje. Dok se odmaramo, naš mozak je još uvijek aktivan... Stoga: Gute Nacht, good night, buona notte, dobrou noc!
Da li ste to znali?
Britanski engleski je oblik engleskog koji se govori u Velikoj Britaniji. Spada u zapadnogermanske jezike. Za oko 60 miliona to je maternji jezik. U nekoliko tačaka se razlikuje od američkog engleskog. Zato se govori o engleskom kao pluricentričnom jeziku. To znači da je to jezik koji ima više standardnih varijanata. Razlike se mogu, na primjer, odnositi na izgovor, leksički fond i pravopis. Britanski engleski se dijeli na puno dijalekata koji su djelimice veoma različiti. Govornici dijalekta dugo vremena su smatrani za neobrazovane i da jedva mogu da se obrazuju za dobra zanimanja. Danas je to drukčije, iako dijalekti u Velikoj Britaniji još uvijek igraju važnu ulogu. U britanskom engleskom primjetan je snažan utjecaj francuskog. To je povezano sa zauzimanjem Velike Britanije od strane Normana 1066. godine. U vrijeme kolonijalizma Velika Britanija je proširila svoj jezik na druge kontinente. Tako je engleski tokom zadnjih stoljeća postao najvažniji jezik na svijetu… Učite engleski, ali original!