Knjiga fraza

bs Jučer – danas – sutra   »   nn I går – i dag – i morgon

10 [deset]

Jučer – danas – sutra

Jučer – danas – sutra

10 [ti]

I går – i dag – i morgon

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski nynorsk Igra Više
Jučer je bila subota. I-gå--v-- de- l-u--ag. I g__ v__ d__ l_______ I g-r v-r d-t l-u-d-g- ---------------------- I går var det laurdag. 0
Jučer sam bio / bila u kinu. I g-r-va- e- på--ino. I g__ v__ e_ p_ k____ I g-r v-r e- p- k-n-. --------------------- I går var eg på kino. 0
Film je bio interesantan. F---en-va-----eressa--. F_____ v__ i___________ F-l-e- v-r i-t-r-s-a-t- ----------------------- Filmen var interessant. 0
Danas je nedjelja. I da--er -et-sun---. I d__ e_ d__ s______ I d-g e- d-t s-n-a-. -------------------- I dag er det sundag. 0
Danas ne radim. I--ag-ar---der eg-i-kj-. I d__ a_______ e_ i_____ I d-g a-b-i-e- e- i-k-e- ------------------------ I dag arbeider eg ikkje. 0
Ostajem kod kuće. E---r------. E_ e_ h_____ E- e- h-i-e- ------------ Eg er heime. 0
Sutra je ponedjeljak. I m-r-on-er d---mån--g. I m_____ e_ d__ m______ I m-r-o- e- d-t m-n-a-. ----------------------- I morgon er det måndag. 0
Sutra ponovo radim. I --rg-n ska- eg -- j--b----. I m_____ s___ e_ p_ j___ a___ I m-r-o- s-a- e- p- j-b- a-t- ----------------------------- I morgon skal eg på jobb att. 0
Ja radim u birou. Eg--o-b-- -å--it ko-tor. E_ j_____ p_ e__ k______ E- j-b-a- p- e-t k-n-o-. ------------------------ Eg jobbar på eit kontor. 0
Ko je to? K--- er-d--? K___ e_ d___ K-e- e- d-t- ------------ Kven er det? 0
To je Petar. De- -r --ter. D__ e_ P_____ D-t e- P-t-r- ------------- Det er Peter. 0
Petar je student. Pete- e--s---e--. P____ e_ s_______ P-t-r e- s-u-e-t- ----------------- Peter er student. 0
Ko je to? Kven e- ---? K___ e_ d___ K-e- e- d-t- ------------ Kven er det? 0
To je Marta. De- -r-Mar--a. D__ e_ M______ D-t e- M-r-h-. -------------- Det er Martha. 0
Marta je sekretarica. M-r-h---r sekr-t-r. M_____ e_ s________ M-r-h- e- s-k-e-æ-. ------------------- Martha er sekretær. 0
Petаr i Marta su prijatelji. Pet-r -g Ma-tha-er----er. P____ o_ M_____ e_ v_____ P-t-r o- M-r-h- e- v-n-r- ------------------------- Peter og Martha er vener. 0
Petаr je Martin prijatelj. Pet-- er--enen-t-l M----a. P____ e_ v____ t__ M______ P-t-r e- v-n-n t-l M-r-h-. -------------------------- Peter er venen til Martha. 0
Marta je Petrova prijateljica. Martha--r-venn---- ti- ---er. M_____ e_ v_______ t__ P_____ M-r-h- e- v-n-i-n- t-l P-t-r- ----------------------------- Martha er venninna til Peter. 0

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 bosanski + nynorsk (1-100) MP3 nynorsk (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Učenje u snu

Strani jezici su danas dio općeg obrazovanja. Kad njihovo učenje barem ne bi bilo tako naporno! Za sve one koji imaju poteškoća s učenjem, imamo dobre vijesti. Najučinkovitije učimo dok spavamo. Do ovog zaključka su došle brojne naučne studije. I upravo to možemo iskoristiti za učenje jezika. U snu obrađujemo dnevne događaje. Naš mozak analizira nove utiske. Sve što smo iskusili, u snu se još jednom obrađuje. Pritom se utvrđuju novi sadržaji u našem mozgu. Posebno se dobro pohranjuje ono što se desilo prije spavanja. Stoga ponavljanje važnih stvari naveče može biti od pomoći. Različite faze spavanja su zaslužne za razne sadržaje učenja. REM faza podržava psihomotoričko učenje. U tu kategoriju spadaju muzika ili sport. S druge strane, učenje čistog znanja odvija se u dobokom snu. U toj fazi se preispituje sve što smo naučili. Vokabular i gramatika takođe! Prilikom učenja jezika naš mozak mora puno raditi. Mora pohraniti nove riječi kao i nova pravila. U snu se sve to ponovo reproducira. Istraživači to nazivaju teorijom ponavljanja. Međutim, bitno je da dobro spavate. Tijelo i duh se moraju dobro odmoriti. Samo tada mozak može efikasno raditi. Može se reći: dobar san za dobro pamćenje. Dok se odmaramo, naš mozak je još uvijek aktivan... Stoga: Gute Nacht, good night, buona notte, dobrou noc!
Da li ste to znali?
Britanski engleski je oblik engleskog koji se govori u Velikoj Britaniji. Spada u zapadnogermanske jezike. Za oko 60 miliona to je maternji jezik. U nekoliko tačaka se razlikuje od američkog engleskog. Zato se govori o engleskom kao pluricentričnom jeziku. To znači da je to jezik koji ima više standardnih varijanata. Razlike se mogu, na primjer, odnositi na izgovor, leksički fond i pravopis. Britanski engleski se dijeli na puno dijalekata koji su djelimice veoma različiti. Govornici dijalekta dugo vremena su smatrani za neobrazovane i da jedva mogu da se obrazuju za dobra zanimanja. Danas je to drukčije, iako dijalekti u Velikoj Britaniji još uvijek igraju važnu ulogu. U britanskom engleskom primjetan je snažan utjecaj francuskog. To je povezano sa zauzimanjem Velike Britanije od strane Normana 1066. godine. U vrijeme kolonijalizma Velika Britanija je proširila svoj jezik na druge kontinente. Tako je engleski tokom zadnjih stoljeća postao najvažniji jezik na svijetu… Učite engleski, ali original!