Knjiga fraza

bs U kući   »   hr U kući

17 [sedamnaest]

U kući

U kući

17 [sedamnaest]

U kući

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski hrvatski Igra Više
Ovdje je naša kuća. Ovd-e -e ---a-kuć-. O____ j_ n___ k____ O-d-e j- n-š- k-ć-. ------------------- Ovdje je naša kuća. 0
Gore je krov. G-re--e-k-o-. G___ j_ k____ G-r- j- k-o-. ------------- Gore je krov. 0
Dolje je podrum. D---e -- -----m. D____ j_ p______ D-l-e j- p-d-u-. ---------------- Dolje je podrum. 0
Iza kuće je vrt. Iza---će-------. I__ k___ j_ v___ I-a k-ć- j- v-t- ---------------- Iza kuće je vrt. 0
Pred kućom nema ulice. P--d kuć-m--e-- ul--e. P___ k____ n___ u_____ P-e- k-ć-m n-m- u-i-e- ---------------------- Pred kućom nema ulice. 0
Pored kuće je drveće. P-r-d-k--- -e d-----. P____ k___ j_ d______ P-r-d k-ć- j- d-v-ć-. --------------------- Pored kuće je drveće. 0
Ovdje je moj stan. O-d-e -e-moj sta-. O____ j_ m__ s____ O-d-e j- m-j s-a-. ------------------ Ovdje je moj stan. 0
Ovdje su kuhinja i kupatilo. O---e s- ku-in-a i --pa--i--. O____ s_ k______ i k_________ O-d-e s- k-h-n-a i k-p-o-i-a- ----------------------------- Ovdje su kuhinja i kupaonica. 0
Tamo je dnevna soba i spavaća soba. T-mo ---dn---- -o------- sp-v----s--a. T___ s_ d_____ b______ i s______ s____ T-m- s- d-e-n- b-r-v-k i s-a-a-a s-b-. -------------------------------------- Tamo su dnevni boravak i spavaća soba. 0
Vrata kuće su zatvorena. Vrat---uće su---t-o-ena. V____ k___ s_ z_________ V-a-a k-ć- s- z-t-o-e-a- ------------------------ Vrata kuće su zatvorena. 0
Ali prozori su otvoreni. Al--pro-o-i--u--tv--e-i. A__ p______ s_ o________ A-i p-o-o-i s- o-v-r-n-. ------------------------ Ali prozori su otvoreni. 0
Danas je vruće. D-n-- -e-vr---. D____ j_ v_____ D-n-s j- v-u-e- --------------- Danas je vruće. 0
Mi idemo u dnevnu sobu. I-e-o u -n--n- --ra---. I____ u d_____ b_______ I-e-o u d-e-n- b-r-v-k- ----------------------- Idemo u dnevni boravak. 0
Tamo je sofa i fotelja. Ta-- ----o-a i -otel--. T___ s_ s___ i f_______ T-m- s- s-f- i f-t-l-a- ----------------------- Tamo su sofa i fotelja. 0
Sjednite! S--dnit-! S________ S-e-n-t-! --------- Sjednite! 0
Tamo stoji moj kompjuter. T-m- stoji m-je-r--u-a--. T___ s____ m___ r________ T-m- s-o-i m-j- r-č-n-l-. ------------------------- Tamo stoji moje računalo. 0
Tamo stoji moja muzička linija. Tamo--t-j--m-ja-g---bena-l-nij-. T___ s____ m___ g_______ l______ T-m- s-o-i m-j- g-a-b-n- l-n-j-. -------------------------------- Tamo stoji moja glazbena linija. 0
Televizor je potpuno nov. Tel--i--- -- -o-pun- --v. T________ j_ p______ n___ T-l-v-z-r j- p-t-u-o n-v- ------------------------- Televizor je potpuno nov. 0

Riječi i vokabular

Svaki jezik ima vlastiti vokabular. On se sastoji od određenog broja riječi. Riječ je samostalna jezična jedinica. Riječi uvijek imaju određeno značenje. Time se se razlikuju od glasova ili slogova. Broj riječi različit je u svakom jeziku. Engleski jezik, na primjer, ima jako puno riječi. Takođe ga se smatra svjetskim prvakom kad se radi o vokabularu. Engleski bi navodno trebalo da ima više od milion riječi. Oxfordov engleski rječnik broji više od 600.000 riječi. Kineski, španlski ili ruski jezik imaju mnogo manje riječi. Vokabular jednog jezika takođe zavisi od njegove istorije. Na engleski jezik je utjecalo mnogo jezika i kultura. Time se engleski vokabular znatno povećao. Vokabular engleskog jezika se još uvijek bogati. Stručnjaci procjenjuju da se svaki dan poveća za 15 novih riječi. Te riječi prije svega dolaze iz područja novih medija. Naučni stručni jezik se u to ne ubraja. Samo terminologija iz područja hemije sadrži hiljade riječi. U gotovo svim jezicima duže riječi se rjeđe koriste od kratkih. A većina govornika koristi jako malo riječi. Stoga razlikujemo između aktivnog i pasivnog vokabulara. Pasivni vokabular sadrži riječi koje razumijemo. No njih ili ne koristimo ili ih koristimo jako rijetko. Aktivni vokabular sadrži riječi koje redovno koristimo. Za jednostavne razgovore ili tekstove dovoljno nam je malo riječi. U engleskom jeziku je za to potrebno samo oko 400 riječi i 40 glagola. Stoga ne brinite ako vam je vokabular ograničen!
Da li ste to znali?
Hebrejski spada u porodicu afroazijatskih jezika. U bliskom je srodstvu s arapskim i aramejskim. Za 5 miliona ljudi je hebrejski maternji jezik. Savremeni hebrejski je, međutim, vještački stvoren jezik… Osnova za njegovo stvaranje je bio već puno vremena prije izumrli starohebrejski. Leksički fond i gramatika su djelimice preuzeti i iz drugih jezika. Tako je starohebrejski svjesno preoblikovan u moderan standardni jezik. Ovaj ciljano preoblikovanje jezika je jedinstveno u svijetu. Hebrejski sistem znakova se sastoji od konsonantskog pisma. To znači da se vokali u pravilu ne pišu. Za njih nema vlastitih slova. Hebrejski se čita zdesna nalijevo. Njegovi znakovi potiču iz tradicije duge 3000 godina. Ko uči hebrejski, istovremeno upoznaje i dio svjetske historije. Isprobajte ga!