Knjiga fraza

bs U kući   »   uk У будинку

17 [sedamnaest]

U kući

U kući

17 [сімнадцять]

17 [simnadtsyatʹ]

У будинку

[U budynku]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski ukrajinski Igra Više
Ovdje je naša kuća. Цe наш-б-д-н--. Ц_ н__ б_______ Ц- н-ш б-д-н-к- --------------- Цe наш будинок. 0
TSe-nash ---y-ok. T__ n___ b_______ T-e n-s- b-d-n-k- ----------------- TSe nash budynok.
Gore je krov. Н-г--і -----. Н_____ є д___ Н-г-р- є д-х- ------------- Нагорі є дах. 0
Na--r- ye-d--h. N_____ y_ d____ N-h-r- y- d-k-. --------------- Nahori ye dakh.
Dolje je podrum. Вн-зу є-п-д-а-. В____ є п______ В-и-у є п-д-а-. --------------- Внизу є підвал. 0
V---u-y- -idval. V____ y_ p______ V-y-u y- p-d-a-. ---------------- Vnyzu ye pidval.
Iza kuće je vrt. За-буд--к-м-є -а-. З_ б_______ є с___ З- б-д-н-о- є с-д- ------------------ За будинком є сад. 0
Za-b-d--k---y----d. Z_ b_______ y_ s___ Z- b-d-n-o- y- s-d- ------------------- Za budynkom ye sad.
Pred kućom nema ulice. Пе-ед буд---ом-н-має-ву-иц-. П____ б_______ н____ в______ П-р-д б-д-н-о- н-м-є в-л-ц-. ---------------------------- Перед будинком немає вулиці. 0
Per-d --dyn-om-n--a-- v---t--. P____ b_______ n_____ v_______ P-r-d b-d-n-o- n-m-y- v-l-t-i- ------------------------------ Pered budynkom nemaye vulytsi.
Pored kuće je drveće. Б--- -уд--ку - ---е-а. Б___ б______ є д______ Б-л- б-д-н-у є д-р-в-. ---------------------- Біля будинку є дерева. 0
B-l-a bud-n-u -e de-ev-. B____ b______ y_ d______ B-l-a b-d-n-u y- d-r-v-. ------------------------ Bilya budynku ye dereva.
Ovdje je moj stan. Цe-моя -ва-т--а Ц_ м__ к_______ Ц- м-я к-а-т-р- --------------- Цe моя квартира 0
TS----y--kv-rt--a T__ m___ k_______ T-e m-y- k-a-t-r- ----------------- TSe moya kvartyra
Ovdje su kuhinja i kupatilo. Ту- - ку-ня-- в-н-а-к-----а. Т__ є к____ і в____ к_______ Т-т є к-х-я і в-н-а к-м-а-а- ---------------------------- Тут є кухня і ванна кімната. 0
T-t-----uk-n-a-i--an-----m--ta. T__ y_ k______ i v____ k_______ T-t y- k-k-n-a i v-n-a k-m-a-a- ------------------------------- Tut ye kukhnya i vanna kimnata.
Tamo je dnevna soba i spavaća soba. Т-- є -іт----- і -п---ня. Т__ є в_______ і с_______ Т-м є в-т-л-н- і с-а-ь-я- ------------------------- Там є вітальня і спальня. 0
Tam ye vit-l-n-a-i --a-ʹ--a. T__ y_ v________ i s________ T-m y- v-t-l-n-a i s-a-ʹ-y-. ---------------------------- Tam ye vitalʹnya i spalʹnya.
Vrata kuće su zatvorena. Вх-д-і--в-рі -ачи---і. В_____ д____ з________ В-і-н- д-е-і з-ч-н-н-. ---------------------- Вхідні двері зачинені. 0
Vk---n- dve-i----h--e-i. V______ d____ z_________ V-h-d-i d-e-i z-c-y-e-i- ------------------------ Vkhidni dveri zachyneni.
Ali prozori su otvoreni. А-е----на відч----і А__ в____ в________ А-е в-к-а в-д-и-е-і ------------------- Але вікна відчинені 0
A-e ---na-v-d-h---ni A__ v____ v_________ A-e v-k-a v-d-h-n-n- -------------------- Ale vikna vidchyneni
Danas je vruće. Сьо-о-н- сп-----о. С_______ с________ С-о-о-н- с-е-о-н-. ------------------ Сьогодні спекотно. 0
S-o--d-i-sp--otno. S_______ s________ S-o-o-n- s-e-o-n-. ------------------ Sʹohodni spekotno.
Mi idemo u dnevnu sobu. М-----м- - віт-л---. М_ й____ у в________ М- й-е-о у в-т-л-н-. -------------------- Ми йдемо у вітальню. 0
My y̆dem- u-vi-al---u. M_ y̆____ u v_________ M- y-d-m- u v-t-l-n-u- ---------------------- My y̆demo u vitalʹnyu.
Tamo je sofa i fotelja. Т-м-є-ди-а--і к-іс-о. Т__ є д____ і к______ Т-м є д-в-н і к-і-л-. --------------------- Там є диван і крісло. 0
Tam--e-dyv-n-i-kr-s--. T__ y_ d____ i k______ T-m y- d-v-n i k-i-l-. ---------------------- Tam ye dyvan i krislo.
Sjednite! Сі-ай--! С_______ С-д-й-е- -------- Сідайте! 0
S--a--t-! S_______ S-d-y-t-! --------- Siday̆te!
Tamo stoji moj kompjuter. Та----о-ть м-й---м-’юте-. Т__ с_____ м__ к_________ Т-м с-о-т- м-й к-м-’-т-р- ------------------------- Там стоїть мій комп’ютер. 0
Tam ------- ---̆--ompʺy--er. T__ s_____ m__ k__________ T-m s-o-̈-ʹ m-y- k-m-ʺ-u-e-. ---------------------------- Tam stoïtʹ miy̆ kompʺyuter.
Tamo stoji moja muzička linija. Т---с-ої-ь -і--му-и-ни- це-т-. Т__ с_____ м__ м_______ ц_____ Т-м с-о-т- м-й м-з-ч-и- ц-н-р- ------------------------------ Там стоїть мій музичний центр. 0
T-m-s-o-----m--̆-m-zy-hn-y̆--sent-. T__ s_____ m__ m________ t______ T-m s-o-̈-ʹ m-y- m-z-c-n-y- t-e-t-. ----------------------------------- Tam stoïtʹ miy̆ muzychnyy̆ tsentr.
Televizor je potpuno nov. Те-еві-ор----сім---ви-. Т________ з_____ н_____ Т-л-в-з-р з-в-і- н-в-й- ----------------------- Телевізор зовсім новий. 0
Tel-----r-zov--m -o----. T________ z_____ n_____ T-l-v-z-r z-v-i- n-v-y-. ------------------------ Televizor zovsim novyy̆.

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 bosanski + ukrajinski (1-100) MP3 ukrajinski (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Riječi i vokabular

Svaki jezik ima vlastiti vokabular. On se sastoji od određenog broja riječi. Riječ je samostalna jezična jedinica. Riječi uvijek imaju određeno značenje. Time se se razlikuju od glasova ili slogova. Broj riječi različit je u svakom jeziku. Engleski jezik, na primjer, ima jako puno riječi. Takođe ga se smatra svjetskim prvakom kad se radi o vokabularu. Engleski bi navodno trebalo da ima više od milion riječi. Oxfordov engleski rječnik broji više od 600.000 riječi. Kineski, španlski ili ruski jezik imaju mnogo manje riječi. Vokabular jednog jezika takođe zavisi od njegove istorije. Na engleski jezik je utjecalo mnogo jezika i kultura. Time se engleski vokabular znatno povećao. Vokabular engleskog jezika se još uvijek bogati. Stručnjaci procjenjuju da se svaki dan poveća za 15 novih riječi. Te riječi prije svega dolaze iz područja novih medija. Naučni stručni jezik se u to ne ubraja. Samo terminologija iz područja hemije sadrži hiljade riječi. U gotovo svim jezicima duže riječi se rjeđe koriste od kratkih. A većina govornika koristi jako malo riječi. Stoga razlikujemo između aktivnog i pasivnog vokabulara. Pasivni vokabular sadrži riječi koje razumijemo. No njih ili ne koristimo ili ih koristimo jako rijetko. Aktivni vokabular sadrži riječi koje redovno koristimo. Za jednostavne razgovore ili tekstove dovoljno nam je malo riječi. U engleskom jeziku je za to potrebno samo oko 400 riječi i 40 glagola. Stoga ne brinite ako vam je vokabular ograničen!
Da li ste to znali?
Hebrejski spada u porodicu afroazijatskih jezika. U bliskom je srodstvu s arapskim i aramejskim. Za 5 miliona ljudi je hebrejski maternji jezik. Savremeni hebrejski je, međutim, vještački stvoren jezik… Osnova za njegovo stvaranje je bio već puno vremena prije izumrli starohebrejski. Leksički fond i gramatika su djelimice preuzeti i iz drugih jezika. Tako je starohebrejski svjesno preoblikovan u moderan standardni jezik. Ovaj ciljano preoblikovanje jezika je jedinstveno u svijetu. Hebrejski sistem znakova se sastoji od konsonantskog pisma. To znači da se vokali u pravilu ne pišu. Za njih nema vlastitih slova. Hebrejski se čita zdesna nalijevo. Njegovi znakovi potiču iz tradicije duge 3000 godina. Ko uči hebrejski, istovremeno upoznaje i dio svjetske historije. Isprobajte ga!