Knjiga fraza

bs U kući   »   be У доме

17 [sedamnaest]

U kući

U kući

17 [семнаццаць]

17 [semnatstsats’]

У доме

[U dome]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bjeloruski Igra Više
Ovdje je naša kuća. В-с--на- д-м. В___ н__ д___ В-с- н-ш д-м- ------------- Вось наш дом. 0
V-s’ nas- d-m. V___ n___ d___ V-s- n-s- d-m- -------------- Vos’ nash dom.
Gore je krov. Нав--се-----х. Н______ – д___ Н-в-р-е – д-х- -------------- Наверсе – дах. 0
N-v--se-- dak-. N______ – d____ N-v-r-e – d-k-. --------------- Naverse – dakh.
Dolje je podrum. У------ падва-. У____ – п______ У-і-е – п-д-а-. --------------- Унізе – падвал. 0
U-і-e - --dv-l. U____ – p______ U-і-e – p-d-a-. --------------- Unіze – padval.
Iza kuće je vrt. За-дома- – --д. З_ д____ – с___ З- д-м-м – с-д- --------------- За домам – сад. 0
Za---m---- --d. Z_ d____ – s___ Z- d-m-m – s-d- --------------- Za domam – sad.
Pred kućom nema ulice. Пе--------м-н--а-д---г-. П____ д____ н___ д______ П-р-д д-м-м н-м- д-р-г-. ------------------------ Перад домам няма дарогі. 0
P-ra- domam-n--ma ----g-. P____ d____ n____ d______ P-r-d d-m-m n-a-a d-r-g-. ------------------------- Perad domam nyama darogі.
Pored kuće je drveće. К-ля до-а рас--ц- ---вы. К___ д___ р______ д_____ К-л- д-м- р-с-у-ь д-э-ы- ------------------------ Каля дома растуць дрэвы. 0
K--y- d--a -----ts’ -r--y. K____ d___ r_______ d_____ K-l-a d-m- r-s-u-s- d-e-y- -------------------------- Kalya doma rastuts’ drevy.
Ovdje je moj stan. В-с--мая-к-а---а. В___ м__ к_______ В-с- м-я к-а-э-а- ----------------- Вось мая кватэра. 0
Vos’-ma------t---. V___ m___ k_______ V-s- m-y- k-a-e-a- ------------------ Vos’ maya kvatera.
Ovdje su kuhinja i kupatilo. В-с- -ухн--- -а-ны--а-о-. В___ к____ і в____ п_____ В-с- к-х-я і в-н-ы п-к-й- ------------------------- Вось кухня і ванны пакой. 0
Vo-’ kuk---- - v--ny pa-oy. V___ k______ і v____ p_____ V-s- k-k-n-a і v-n-y p-k-y- --------------------------- Vos’ kukhnya і vanny pakoy.
Tamo je dnevna soba i spavaća soba. Там ж--- ---о- і с--л---. Т__ ж___ п____ і с_______ Т-м ж-л- п-к-й і с-а-ь-я- ------------------------- Там жылы пакой і спальня. 0
T---z-y-- pa-o- -----l’ny-. T__ z____ p____ і s________ T-m z-y-y p-k-y і s-a-’-y-. --------------------------- Tam zhyly pakoy і spal’nya.
Vrata kuće su zatvorena. Д----ы-д--- -ач-не--я. Д_____ д___ з_________ Д-в-р- д-м- з-ч-н-н-я- ---------------------- Дзверы дома зачыненыя. 0
D-ve-y -om- zac-yne---a. D_____ d___ z___________ D-v-r- d-m- z-c-y-e-y-a- ------------------------ Dzvery doma zachynenyya.
Ali prozori su otvoreni. Але в-кн- -дч---н-я. А__ в____ а_________ А-е в-к-ы а-ч-н-н-я- -------------------- Але вокны адчыненыя. 0
Al- v-k-- ad-hyn--yya. A__ v____ a___________ A-e v-k-y a-c-y-e-y-a- ---------------------- Ale vokny adchynenyya.
Danas je vruće. С--н- --р---. С____ г______ С-н-я г-р-ч-. ------------- Сёння горача. 0
Se-n-a -ora-h-. S_____ g_______ S-n-y- g-r-c-a- --------------- Sennya goracha.
Mi idemo u dnevnu sobu. Мы --зем-- жы----а---. М_ і____ у ж___ п_____ М- і-з-м у ж-л- п-к-й- ---------------------- Мы ідзем у жылы пакой. 0
My---z-m ----y-- --koy. M_ і____ u z____ p_____ M- і-z-m u z-y-y p-k-y- ----------------------- My іdzem u zhyly pakoy.
Tamo je sofa i fotelja. Т-м ёсц----н-п- --крэ-л-. Т__ ё___ к_____ і к______ Т-м ё-ц- к-н-п- і к-э-л-. ------------------------- Там ёсць канапа і крэсла. 0
Tam yo--s--k--apa-і--r-s--. T__ y_____ k_____ і k______ T-m y-s-s- k-n-p- і k-e-l-. --------------------------- Tam yosts’ kanapa і kresla.
Sjednite! С-дай----ка-- ла---! С_______ к___ л_____ С-д-й-е- к-л- л-с-а- -------------------- Сядайце, калі ласка! 0
S--d-yt-------і ----a! S_________ k___ l_____ S-a-a-t-e- k-l- l-s-a- ---------------------- Syadaytse, kalі laska!
Tamo stoji moj kompjuter. Т-м с-аіць --- ---п’-т-р. Т__ с_____ м__ к_________ Т-м с-а-ц- м-й к-м-’-т-р- ------------------------- Там стаіць мой камп’ютэр. 0
Ta----aі--’-m----am-’--ter. T__ s______ m__ k__________ T-m s-a-t-’ m-y k-m-’-u-e-. --------------------------- Tam staіts’ moy kamp’yuter.
Tamo stoji moja muzička linija. Та- -таіць--ой--уз---- -э--р. Т__ с_____ м__ м______ ц_____ Т-м с-а-ц- м-й м-з-ч-ы ц-н-р- ----------------------------- Там стаіць мой музычны цэнтр. 0
Ta---t-і---------u--ch-- ts-n-r. T__ s______ m__ m_______ t______ T-m s-a-t-’ m-y m-z-c-n- t-e-t-. -------------------------------- Tam staіts’ moy muzychny tsentr.
Televizor je potpuno nov. Т-л---за----с---н-в-. Т________ з____ н____ Т-л-в-з-р з-с-м н-в-. --------------------- Тэлевізар зусім новы. 0
T-l--іz-r--u-і----vy. T________ z____ n____ T-l-v-z-r z-s-m n-v-. --------------------- Televіzar zusіm novy.

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 bosanski + bjeloruski (1-100) MP3 bjeloruski (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Riječi i vokabular

Svaki jezik ima vlastiti vokabular. On se sastoji od određenog broja riječi. Riječ je samostalna jezična jedinica. Riječi uvijek imaju određeno značenje. Time se se razlikuju od glasova ili slogova. Broj riječi različit je u svakom jeziku. Engleski jezik, na primjer, ima jako puno riječi. Takođe ga se smatra svjetskim prvakom kad se radi o vokabularu. Engleski bi navodno trebalo da ima više od milion riječi. Oxfordov engleski rječnik broji više od 600.000 riječi. Kineski, španlski ili ruski jezik imaju mnogo manje riječi. Vokabular jednog jezika takođe zavisi od njegove istorije. Na engleski jezik je utjecalo mnogo jezika i kultura. Time se engleski vokabular znatno povećao. Vokabular engleskog jezika se još uvijek bogati. Stručnjaci procjenjuju da se svaki dan poveća za 15 novih riječi. Te riječi prije svega dolaze iz područja novih medija. Naučni stručni jezik se u to ne ubraja. Samo terminologija iz područja hemije sadrži hiljade riječi. U gotovo svim jezicima duže riječi se rjeđe koriste od kratkih. A većina govornika koristi jako malo riječi. Stoga razlikujemo između aktivnog i pasivnog vokabulara. Pasivni vokabular sadrži riječi koje razumijemo. No njih ili ne koristimo ili ih koristimo jako rijetko. Aktivni vokabular sadrži riječi koje redovno koristimo. Za jednostavne razgovore ili tekstove dovoljno nam je malo riječi. U engleskom jeziku je za to potrebno samo oko 400 riječi i 40 glagola. Stoga ne brinite ako vam je vokabular ograničen!
Da li ste to znali?
Hebrejski spada u porodicu afroazijatskih jezika. U bliskom je srodstvu s arapskim i aramejskim. Za 5 miliona ljudi je hebrejski maternji jezik. Savremeni hebrejski je, međutim, vještački stvoren jezik… Osnova za njegovo stvaranje je bio već puno vremena prije izumrli starohebrejski. Leksički fond i gramatika su djelimice preuzeti i iz drugih jezika. Tako je starohebrejski svjesno preoblikovan u moderan standardni jezik. Ovaj ciljano preoblikovanje jezika je jedinstveno u svijetu. Hebrejski sistem znakova se sastoji od konsonantskog pisma. To znači da se vokali u pravilu ne pišu. Za njih nema vlastitih slova. Hebrejski se čita zdesna nalijevo. Njegovi znakovi potiču iz tradicije duge 3000 godina. Ko uči hebrejski, istovremeno upoznaje i dio svjetske historije. Isprobajte ga!