Knjiga fraza

bs U kući   »   cs V dome

17 [sedamnaest]

U kući

U kući

17 [sedmnáct]

V dome

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski češki Igra Više
Ovdje je naša kuća. Toto -e--á-----. T___ j_ n__ d___ T-t- j- n-š d-m- ---------------- Toto je náš dům. 0
Gore je krov. Nah-----e-stř----. N_____ j_ s_______ N-h-ř- j- s-ř-c-a- ------------------ Nahoře je střecha. 0
Dolje je podrum. Do---j- skl-p. D___ j_ s_____ D-l- j- s-l-p- -------------- Dole je sklep. 0
Iza kuće je vrt. Z--d-me---e --h--d-. Z_ d____ j_ z_______ Z- d-m-m j- z-h-a-a- -------------------- Za domem je zahrada. 0
Pred kućom nema ulice. P----d-mem ne-e-----d-á c-s--. P___ d____ n_____ ž____ c_____ P-e- d-m-m n-v-d- ž-d-á c-s-a- ------------------------------ Před domem nevede žádná cesta. 0
Pored kuće je drveće. Ve-------u--------r-m-. V____ d___ j___ s______ V-d-e d-m- j-o- s-r-m-. ----------------------- Vedle domu jsou stromy. 0
Ovdje je moj stan. To-o--e -ůj b--. T___ j_ m__ b___ T-t- j- m-j b-t- ---------------- Toto je můj byt. 0
Ovdje su kuhinja i kupatilo. T--y j- k---y-ě a -ou--lna. T___ j_ k______ a k________ T-d- j- k-c-y-ě a k-u-e-n-. --------------------------- Tady je kuchyně a koupelna. 0
Tamo je dnevna soba i spavaća soba. Tam-j- ---vák-a l--nic-. T__ j_ o_____ a l_______ T-m j- o-ý-á- a l-ž-i-e- ------------------------ Tam je obývák a ložnice. 0
Vrata kuće su zatvorena. D--o--- d-eře j-ou -a-řené. D______ d____ j___ z_______ D-m-v-í d-e-e j-o- z-v-e-é- --------------------------- Domovní dveře jsou zavřené. 0
Ali prozori su otvoreni. Al---k-- -s-- -tevř-ná. A__ o___ j___ o________ A-e o-n- j-o- o-e-ř-n-. ----------------------- Ale okna jsou otevřená. 0
Danas je vruće. D-es je ho---. D___ j_ h_____ D-e- j- h-r-o- -------------- Dnes je horko. 0
Mi idemo u dnevnu sobu. Jd-m-----ob----u. J____ d_ o_______ J-e-e d- o-ý-á-u- ----------------- Jdeme do obýváku. 0
Tamo je sofa i fotelja. J- t---------a a-k----o. J_ t__ p______ a k______ J- t-m p-h-v-a a k-e-l-. ------------------------ Je tam pohovka a křeslo. 0
Sjednite! Po----- se! P______ s__ P-s-ď-e s-! ----------- Posaďte se! 0
Tamo stoji moj kompjuter. T-m s-------j -----ač. T__ s____ m__ p_______ T-m s-o-í m-j p-č-t-č- ---------------------- Tam stojí můj počítač. 0
Tamo stoji moja muzička linija. Ta---t--í-m-je-----e--vě-. T__ s____ m___ s_____ v___ T-m s-o-í m-j- s-e-e- v-ž- -------------------------- Tam stojí moje stereo věž. 0
Televizor je potpuno nov. T- t-l-viz--je----n- -o-á. T_ t_______ j_ ú____ n____ T- t-l-v-z- j- ú-l-ě n-v-. -------------------------- Ta televize je úplně nová. 0

Riječi i vokabular

Svaki jezik ima vlastiti vokabular. On se sastoji od određenog broja riječi. Riječ je samostalna jezična jedinica. Riječi uvijek imaju određeno značenje. Time se se razlikuju od glasova ili slogova. Broj riječi različit je u svakom jeziku. Engleski jezik, na primjer, ima jako puno riječi. Takođe ga se smatra svjetskim prvakom kad se radi o vokabularu. Engleski bi navodno trebalo da ima više od milion riječi. Oxfordov engleski rječnik broji više od 600.000 riječi. Kineski, španlski ili ruski jezik imaju mnogo manje riječi. Vokabular jednog jezika takođe zavisi od njegove istorije. Na engleski jezik je utjecalo mnogo jezika i kultura. Time se engleski vokabular znatno povećao. Vokabular engleskog jezika se još uvijek bogati. Stručnjaci procjenjuju da se svaki dan poveća za 15 novih riječi. Te riječi prije svega dolaze iz područja novih medija. Naučni stručni jezik se u to ne ubraja. Samo terminologija iz područja hemije sadrži hiljade riječi. U gotovo svim jezicima duže riječi se rjeđe koriste od kratkih. A većina govornika koristi jako malo riječi. Stoga razlikujemo između aktivnog i pasivnog vokabulara. Pasivni vokabular sadrži riječi koje razumijemo. No njih ili ne koristimo ili ih koristimo jako rijetko. Aktivni vokabular sadrži riječi koje redovno koristimo. Za jednostavne razgovore ili tekstove dovoljno nam je malo riječi. U engleskom jeziku je za to potrebno samo oko 400 riječi i 40 glagola. Stoga ne brinite ako vam je vokabular ograničen!
Da li ste to znali?
Hebrejski spada u porodicu afroazijatskih jezika. U bliskom je srodstvu s arapskim i aramejskim. Za 5 miliona ljudi je hebrejski maternji jezik. Savremeni hebrejski je, međutim, vještački stvoren jezik… Osnova za njegovo stvaranje je bio već puno vremena prije izumrli starohebrejski. Leksički fond i gramatika su djelimice preuzeti i iz drugih jezika. Tako je starohebrejski svjesno preoblikovan u moderan standardni jezik. Ovaj ciljano preoblikovanje jezika je jedinstveno u svijetu. Hebrejski sistem znakova se sastoji od konsonantskog pisma. To znači da se vokali u pravilu ne pišu. Za njih nema vlastitih slova. Hebrejski se čita zdesna nalijevo. Njegovi znakovi potiču iz tradicije duge 3000 godina. Ko uči hebrejski, istovremeno upoznaje i dio svjetske historije. Isprobajte ga!