Knjiga fraza

bs U kući   »   nn I huset

17 [sedamnaest]

U kući

U kući

17 [sytten]

I huset

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski nynorsk Igra Više
Ovdje je naša kuća. D-t-e--r-huse- v-r-. D____ e_ h____ v____ D-t-e e- h-s-t v-r-. -------------------- Dette er huset vårt. 0
Gore je krov. Ta--t----på-t-pp-n. T____ e_ p_ t______ T-k-t e- p- t-p-e-. ------------------- Taket er på toppen. 0
Dolje je podrum. K-ell-r-- -----de. K________ e_ n____ K-e-l-r-n e- n-d-. ------------------ Kjellaren er nede. 0
Iza kuće je vrt. De---r---n -ag- --- h-se-. D__ e_ e__ h___ b__ h_____ D-t e- e-n h-g- b-k h-s-t- -------------------------- Det er ein hage bak huset. 0
Pred kućom nema ulice. D-- e- i-ga---t--fr-m----h-set. D__ e_ i___ g___ f______ h_____ D-t e- i-g- g-t- f-a-f-r h-s-t- ------------------------------- Det er inga gate framfor huset. 0
Pored kuće je drveće. V-- -id-n-av-huset s--r --t-tre. V__ s____ a_ h____ s___ d__ t___ V-d s-d-n a- h-s-t s-å- d-t t-e- -------------------------------- Ved sidan av huset står det tre. 0
Ovdje je moj stan. Her--r l-il-----t- --. H__ e_ l__________ m__ H-r e- l-i-e-h-i-a m-. ---------------------- Her er leilegheita mi. 0
Ovdje su kuhinja i kupatilo. Her----kj--en-t-----a-et. H__ e_ k_______ o_ b_____ H-r e- k-ø-e-e- o- b-d-t- ------------------------- Her er kjøkenet og badet. 0
Tamo je dnevna soba i spavaća soba. D-r e- stova og --v-r---et. D__ e_ s____ o_ s__________ D-r e- s-o-a o- s-v-r-m-e-. --------------------------- Der er stova og soverommet. 0
Vrata kuće su zatvorena. In--ang----a e----st. I___________ e_ l____ I-n-a-g-d-r- e- l-s-. --------------------- Inngangsdøra er låst. 0
Ali prozori su otvoreni. M-n -l-sa-er opn-. M__ g____ e_ o____ M-n g-a-a e- o-n-. ------------------ Men glasa er opne. 0
Danas je vruće. Det-er-varm- i-d-g. D__ e_ v____ i d___ D-t e- v-r-t i d-g- ------------------- Det er varmt i dag. 0
Mi idemo u dnevnu sobu. Vi g-r inn -------. V_ g__ i__ i s_____ V- g-r i-n i s-o-a- ------------------- Vi går inn i stova. 0
Tamo je sofa i fotelja. D-- e- --t e----o-a -g-e-- l-n-stol. D__ e_ d__ e__ s___ o_ e__ l________ D-r e- d-t e-n s-f- o- e-n l-n-s-o-. ------------------------------------ Der er det ein sofa og ein lenestol. 0
Sjednite! V-r-åg-- ---s-----g! V_______ o_ s__ d___ V-r-å-o- o- s-t d-g- -------------------- Versågod og set deg! 0
Tamo stoji moj kompjuter. De--st-r---t--as-ina---. D__ s___ d__________ m__ D-r s-å- d-t-m-s-i-a m-. ------------------------ Der står datamaskina mi. 0
Tamo stoji moja muzička linija. Der ---r ----e--nleg-e- mi-t. D__ s___ s_____________ m____ D-r s-å- s-e-e-a-l-g-e- m-t-. ----------------------------- Der står stereoanlegget mitt. 0
Televizor je potpuno nov. TV--n ----ans-----. T____ e_ g_____ n__ T---n e- g-n-k- n-. ------------------- TV-en er ganske ny. 0

Riječi i vokabular

Svaki jezik ima vlastiti vokabular. On se sastoji od određenog broja riječi. Riječ je samostalna jezična jedinica. Riječi uvijek imaju određeno značenje. Time se se razlikuju od glasova ili slogova. Broj riječi različit je u svakom jeziku. Engleski jezik, na primjer, ima jako puno riječi. Takođe ga se smatra svjetskim prvakom kad se radi o vokabularu. Engleski bi navodno trebalo da ima više od milion riječi. Oxfordov engleski rječnik broji više od 600.000 riječi. Kineski, španlski ili ruski jezik imaju mnogo manje riječi. Vokabular jednog jezika takođe zavisi od njegove istorije. Na engleski jezik je utjecalo mnogo jezika i kultura. Time se engleski vokabular znatno povećao. Vokabular engleskog jezika se još uvijek bogati. Stručnjaci procjenjuju da se svaki dan poveća za 15 novih riječi. Te riječi prije svega dolaze iz područja novih medija. Naučni stručni jezik se u to ne ubraja. Samo terminologija iz područja hemije sadrži hiljade riječi. U gotovo svim jezicima duže riječi se rjeđe koriste od kratkih. A većina govornika koristi jako malo riječi. Stoga razlikujemo između aktivnog i pasivnog vokabulara. Pasivni vokabular sadrži riječi koje razumijemo. No njih ili ne koristimo ili ih koristimo jako rijetko. Aktivni vokabular sadrži riječi koje redovno koristimo. Za jednostavne razgovore ili tekstove dovoljno nam je malo riječi. U engleskom jeziku je za to potrebno samo oko 400 riječi i 40 glagola. Stoga ne brinite ako vam je vokabular ograničen!
Da li ste to znali?
Hebrejski spada u porodicu afroazijatskih jezika. U bliskom je srodstvu s arapskim i aramejskim. Za 5 miliona ljudi je hebrejski maternji jezik. Savremeni hebrejski je, međutim, vještački stvoren jezik… Osnova za njegovo stvaranje je bio već puno vremena prije izumrli starohebrejski. Leksički fond i gramatika su djelimice preuzeti i iz drugih jezika. Tako je starohebrejski svjesno preoblikovan u moderan standardni jezik. Ovaj ciljano preoblikovanje jezika je jedinstveno u svijetu. Hebrejski sistem znakova se sastoji od konsonantskog pisma. To znači da se vokali u pravilu ne pišu. Za njih nema vlastitih slova. Hebrejski se čita zdesna nalijevo. Njegovi znakovi potiču iz tradicije duge 3000 godina. Ko uči hebrejski, istovremeno upoznaje i dio svjetske historije. Isprobajte ga!