Knjiga fraza

bs U prirodi   »   bg Сред природата

26 [dvadeset i šest]

U prirodi

U prirodi

26 [двайсет и шест]

26 [dvayset i shest]

Сред природата

[Sred prirodata]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bugarski Igra Više
Vidiš li tamo kulu? Вижда- л--кулата--а-? Виждаш ли кулата там? В-ж-а- л- к-л-т- т-м- --------------------- Виждаш ли кулата там? 0
Viz-d-s- -i -ula-- -am? Vizhdash li kulata tam? V-z-d-s- l- k-l-t- t-m- ----------------------- Vizhdash li kulata tam?
Vidiš li tamo planinu? Ви--аш-ли --р-а ---? Виждаш ли върха там? В-ж-а- л- в-р-а т-м- -------------------- Виждаш ли върха там? 0
Vi---a-h--i-vy---a--a-? Vizhdash li vyrkha tam? V-z-d-s- l- v-r-h- t-m- ----------------------- Vizhdash li vyrkha tam?
Vidiš li tamo selo? В-ж-аш -- -е--то-та-? Виждаш ли селото там? В-ж-а- л- с-л-т- т-м- --------------------- Виждаш ли селото там? 0
V-zhd--h ---se-o-o ta-? Vizhdash li seloto tam? V-z-d-s- l- s-l-t- t-m- ----------------------- Vizhdash li seloto tam?
Vidiš li tamo rijeku? В-ж-а--л- ре-а-а-т--? Виждаш ли реката там? В-ж-а- л- р-к-т- т-м- --------------------- Виждаш ли реката там? 0
Vi----sh -- re--t---a-? Vizhdash li rekata tam? V-z-d-s- l- r-k-t- t-m- ----------------------- Vizhdash li rekata tam?
Vidiš li tamo most? В---аш--- м-с-- там? Виждаш ли моста там? В-ж-а- л- м-с-а т-м- -------------------- Виждаш ли моста там? 0
V---d-sh-l--mo-ta t--? Vizhdash li mosta tam? V-z-d-s- l- m-s-a t-m- ---------------------- Vizhdash li mosta tam?
Vidiš li tamo jezero? Ви---- ----зеро-о т-м? Виждаш ли езерото там? В-ж-а- л- е-е-о-о т-м- ---------------------- Виждаш ли езерото там? 0
V-zhd----l---ez-roto t-m? Vizhdash li yezeroto tam? V-z-d-s- l- y-z-r-t- t-m- ------------------------- Vizhdash li yezeroto tam?
Оna ptica tamo mi se sviđa. П-и--ата е- т-м -- -----ва. Птичката ей там ми харесва. П-и-к-т- е- т-м м- х-р-с-а- --------------------------- Птичката ей там ми харесва. 0
P--c----a -ey--am -i k---e--a. Ptichkata yey tam mi kharesva. P-i-h-a-a y-y t-m m- k-a-e-v-. ------------------------------ Ptichkata yey tam mi kharesva.
Ono drvo tamo mi se sviđa. Дъ---т--е- --м ми-хар--в-. Дървото ей там ми харесва. Д-р-о-о е- т-м м- х-р-с-а- -------------------------- Дървото ей там ми харесва. 0
D-rvo-- --y --- -i--h-r-s--. Dyrvoto yey tam mi kharesva. D-r-o-o y-y t-m m- k-a-e-v-. ---------------------------- Dyrvoto yey tam mi kharesva.
Ovaj kamen ovdje mi se sviđa. С-алат---ук----хар--ва. Скалата тук ми харесва. С-а-а-а т-к м- х-р-с-а- ----------------------- Скалата тук ми харесва. 0
S---at--t-k--i-k------a. Skalata tuk mi kharesva. S-a-a-a t-k m- k-a-e-v-. ------------------------ Skalata tuk mi kharesva.
Onaj park tamo mi se sviđa. Па-кът -----м -и -ар--ва. Паркът ей там ми харесва. П-р-ъ- е- т-м м- х-р-с-а- ------------------------- Паркът ей там ми харесва. 0
P--k-t y-- -am m------e--a. Parkyt yey tam mi kharesva. P-r-y- y-y t-m m- k-a-e-v-. --------------------------- Parkyt yey tam mi kharesva.
Onaj vrt tamo mi se sviđa. Г--д-ната----та- м----рес--. Градината ей там ми харесва. Г-а-и-а-а е- т-м м- х-р-с-а- ---------------------------- Градината ей там ми харесва. 0
Grad----a -e- t-m -i k--r--va. Gradinata yey tam mi kharesva. G-a-i-a-a y-y t-m m- k-a-e-v-. ------------------------------ Gradinata yey tam mi kharesva.
Ovaj cvijet ovdje mi se sviđa. Цв--е-- ----ми х-ресва. Цветето тук ми харесва. Ц-е-е-о т-к м- х-р-с-а- ----------------------- Цветето тук ми харесва. 0
T--ete-o t----i---are-v-. Tsveteto tuk mi kharesva. T-v-t-t- t-k m- k-a-e-v-. ------------------------- Tsveteto tuk mi kharesva.
Mislim da je lijepo. С---е- мен -ов- е --ба-о. Спoред мен това е хубаво. С-o-е- м-н т-в- е х-б-в-. ------------------------- Спoред мен това е хубаво. 0
Spored --- ---- -e-k-u-a--. Spored men tova ye khubavo. S-o-e- m-n t-v- y- k-u-a-o- --------------------------- Spored men tova ye khubavo.
Mislim da je interesantno. Сп--ед--е- -о---- и---рес-о. Спoред мен това е интересно. С-o-е- м-н т-в- е и-т-р-с-о- ---------------------------- Спoред мен това е интересно. 0
S----d --n-tova--e-i-t-r-sn-. Spored men tova ye interesno. S-o-e- m-n t-v- y- i-t-r-s-o- ----------------------------- Spored men tova ye interesno.
Mislim da je prekrasno. С-o-ед м-- т--а е-п-е--асно. Спoред мен това е прекрасно. С-o-е- м-н т-в- е п-е-р-с-о- ---------------------------- Спoред мен това е прекрасно. 0
Spor---me--tova ye p-ekrasn-. Spored men tova ye prekrasno. S-o-e- m-n t-v- y- p-e-r-s-o- ----------------------------- Spored men tova ye prekrasno.
Mislim da je ružno. С-oре- -ен ---а-е г-озно. Спoред мен това е грозно. С-o-е- м-н т-в- е г-о-н-. ------------------------- Спoред мен това е грозно. 0
Spo--d --n--ova ye g--zn-. Spored men tova ye grozno. S-o-e- m-n t-v- y- g-o-n-. -------------------------- Spored men tova ye grozno.
Mislim da je dosadno. С-oре--м-- -ов----с-у---. Спoред мен това е скучно. С-o-е- м-н т-в- е с-у-н-. ------------------------- Спoред мен това е скучно. 0
S-or-d-m-- ---a--e--k---n-. Spored men tova ye skuchno. S-o-e- m-n t-v- y- s-u-h-o- --------------------------- Spored men tova ye skuchno.
Mislim da je strašno. С-o--д м-н--о-- - ---с--. Спoред мен това е ужасно. С-o-е- м-н т-в- е у-а-н-. ------------------------- Спoред мен това е ужасно. 0
Sp--ed--en t-va-ye-u---s--. Spored men tova ye uzhasno. S-o-e- m-n t-v- y- u-h-s-o- --------------------------- Spored men tova ye uzhasno.

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

Nije pronađen nijedan video!

Jezik i poslovice

U svakom jeziku postoje poslovice. Poslovice su važan dio nacionalnog identiteta. Poslovice pokazuju vrijednost i norme jedne zemlje. Njihov oblik je opće poznat i postojan, dakle nepromjenjiv. Poslovice su uvijek kratke i jezgrovite. Često se sastoje od metafora. Mnogo poslovica je također poetske građe. Većina poslovica nam daje savjete i govori o pravilima ponašanja. Neke poslovice su jasno kritične. Poslovice vrlo često koriste stereotipove. One odražavaju karakteristike zemalja i naroda. Poslovice imaju jako dugu tradiciju. Još ih je Aristotel hvalio kao kratke filozofske mudrosti. U retorici i literaturi služe kao važno stilsko sredstvo. Ono što je posebno kod njih je da su uvijek aktuelne. U jezikoslovlju se njima bavi zasebna disciplina. Postoji mnoštvo poslovica u mnogim jezicima. Pritom mogu leksički biti slične. Govornici različitih jezika u tom slučaju koriste iste riječi. Bellende Hunde beißen nicht, Perro que ladra no muerde. (DE-ES) Druge poslovice su semantički slične. To znači da je ista ideja izražena drugim riječima. Appeler un chat un chat, Dire pane al pane e vino al vino. (FR-IT) Poslovice nam pomažu da razumijemo druge narode i kulture. Najzanimljivije su poslovice koje postoje u cijelom svijetu. One govore o “značajnim” temama” ljudskog života. Te poslovice objedinjuju univerzalna iskustva. One pokazuju da smo svi isti, bez obzira koji jezik govorimo!
Da li ste to znali?
Latvijski spada u istočnu grupu baltičkih jezika. Govori ga više od 2 miliona ljudi. Latvijski je s litvanskim u najužem srodstvu. Ipak, ova dva jezika nisu puno slični. Može se, znači, desiti da se jedan Litvanac i jedan Latvijac sporazumijevaju na ruskom. I struktura latvijskog jezika je manje arhaična od litvanskog. U tradicionalnim pjesmama i stihovima ima još puno starinskih elemenata. Oni ukazuju na srodnost latvijskog u odnosu na litvanski. Latvijski leksički fond je veoma zanimljivo strukturiran. Sadrži puno riječi iz drugih jezika. Kao na primjer iz njemačkog, švedskog, ruskog ili engleskog. Ali neke riječi su takođe tek nedavno stvorene jer su do sada jednostavno nedostajale u jeziku. Latvijski se piše latiničnim slovima i naglasak je na prvom slogu u riječi. Gramatika poznaje puno posebnosti kojih nema u drugim jezicima. Gramatička pravila su, međutim, uvijek jasna i nedvosmislena.